Kada govorimo o red flagovima, prvo što nam padne na pamet su mane drugih ljudi. No, što je s našim manama? Zašto njih ne bismo malo osvijestili?
Moderna dating kultura preuzela je cijeli koncept red flagova, odnosno crvenih zastavica. O čemu se radi? Sigurno ste primijetili videe po Tik Toku u kojima djevojke dijele svoja iskustva iz prijašnjih veza i prisjećaju se situacija za koje su smatrale da su normalne, ali su zapravo bile red alarm.
Taj red alarm ili red flags možemo okarakterizirati kao ‘znakove upozorenja’ koje primjećujemo kod osobe s kojom izlazimo, a odnosi se na njeno ponašanje. Naravno, ti znakovi upozorenja su negativni te vas potiču da se udaljite od te osobe.
Prema psihoterapeutu Kenu Pageu postoji nekoliko kategorija crvenih zastavica: objektivne, relacijske i osobne. Objektivne crvene zastavice karakteriziraju ponašanja koja su ‘najkritičnija’ i nezdrava za vezu, tu se spominje bilo kakav oblik nasilja, ali i ovisnosti. Relacijski se konkretno odnose na vezu između dvije osobe, u kojoj je jedna sklona kontroli, a druga previše pasivna. Ova posljednja kategorija ‘osobnih crvenih zastavica’ odnosi se na individualnu percepciju nečijeg ponašanja. To znači da će nečije ponašanje u nama izazvati nemir i mi ćemo to vidjeti kao red flag, dok netko drugi to neće vidjeti tako negativno kao mi.
Svi ti, već navedeni oblici red flagova prvenstveno su povezani s drugim ljudima. No, iako inače stvarno te ‘znakove upozorenja’ tražimo u drugima, moramo priznati da svi mi posjedujemo osobine za koje bi netko rekao da su mane. Najteže je priznati sebi da smo ponekad i sami toksični, ili da nemamo zdrav odnos, bio to onaj prema sebi, ili prema drugima. Stoga smo istražili kako uočiti vlastite mane i napravili listu crvenih alarma koje bi možda svatko od nas trebao osvijestiti i poraditi na njima.
Kako uočiti vlastite red flagove?
Stručnjakinja za osobni razvoj Toni Daly rekla je da nam je ponekad teško uvidjeti svoje mane jer smo toliko zaokupljeni ostalim obavezama da jednostavno ne stignemo razmotriti vlastito ponašanje. No, bez obzira na to važno je prepoznati vlastite crvene zastavice jer nam to daje priliku za razvoj i poboljšanje. Jednako tako, možda otkrijemo da nesvjesno ‘njegujemo’ neku manu koja našim bliskim osobama smeta, tu prvenstveno mislimo na objektivne i relacijske red flagove, jer na osobne ne možemo toliko utjecati.
Već smo puno puta pisali o shadow work journalima i dnevnicima koje možete voditi kako biste bolje upoznali i osvijestili sebe, ali i težili ka boljitku i osobnom razvoju. Upravo njih možete koristiti i kako biste shvatili koje su to vaše mane ili red flagovi.
Osim toga, odličan način da uvidite svoje mane je da zamislite kako bi bilo da ste sami sa sobom u vezi. Kod ovoga možete zamisliti koje je ponašanje kod drugih ljudi u vama izazvalo uzbunu. Postavite si pitanja kao što su: planem li brzo? Je li mi teško priznati kad sam u krivu? Jesam li egoistična? Jesam li pretjerano ljubomoran/na? Imam li problema s povjerenjem?
Još jedan način kako da bolje razumijete svoje red flagove je da pitate prijatelje ili partnera o svojim manama. Ovi razgovori mogu biti neugodni, stoga se nemojte naljutiti ako vam bliska osoba ukaže na manu, jer ovako možete dobiti puno bolji uvid u svoje ponašanje. Psiholog Jor-El Caraballo rekao je da je dobro da razgovarate s partnerom o svojoj želji za uočavanjem vlastitih mana, jer će tako vaš partner biti svjestan da trenutno radite na sebi, pa će imati više strpljenja i dat će vam podršku ako vam je u tom trenutku potrebna.
Jesu li ovo vaši red flagovi?
Stalno se ponižavate
Ponekad, u nedostatku samopouzdanja možemo se osjećati nesigurno i pritom vjerovati da nismo dovoljni i to može voditi ka samoponižavanju. To su one situacije kada stalno nešto izbjegavate pod izlikama ‘ne mogu’, ‘nije to za mene’ ‘ružna sam’ ili ‘nemam talenta’. Da ovako razgovarate s partnerom ili prijateljima, to bi se smatralo emocionalnim nasiljem. Pa zašto onda maltretirate sami sebe?
Već smo pisali o nemogućnosti prihvaćanja komplimenata koje se također rađa iz niskog samopouzdanja. To samopouzdanje može se izgraditi pozitivnim govorom prema sebi i zamjenom negativnih riječi pozitivnima, primjerice, umjesto ‘ja nemam talenta’, zašto ne biste rekli ‘okej, ovo je nešto novo, no dat ću se od sebe da to odradim na najbolji mogući način’?
Vaš osjećaj vrijednosti temelji se na mišljenju drugih
Znate ono kad vam netko kaže da ga tuđa mišljenja ne diraju? E, pa to je mindset kojemu nije loše težiti, jer problemi sa samopoštovanjem uvelike mogu biti povezani s time koliko dopuštamo da tuđa mišljenja utječu na nas. Naravno, tu također treba izgraditi zdrav balans i ipak uzeti u obzir mišljenja najbližih osoba koje vam žele dobro, no zašto je bitno što Kata koja vas je vidjela dva puta u životu misli o vama?
Radije izbjegavate ljude nego da rješavate sukobe
Nedavno smo pisali i o važnosti self care-a i je li izbjegavanje sukoba zdravo. Iako nam se čini da smo izbjegavanjem riješili problem, on će nas kad-tad dočekati i morat ćemo se s njime suočiti. Stoga je najbolje suočiti se sa svojim strahom od sukoba i rješavati problem komuniciranjem vlastitih osjećaja.
Imate previsoka očekivanja od sebe
Znate li da je sociolog sa Sveučilišta Chicago proveo istraživanje koje je pokazalo da razina sreće s godinama raste. Razlog? Ljudi s godinama imaju niža očekivanja od sebe i sve više i bolje prihvaćaju stvari onakve kakve jesu. Stoga, zašto čekati i ne krenuti danas s manjim očekivanjima i blažim odnosom prema samom sebi?
Smišljanje isprika za ponašanje drugih ljudi
Koliko vam se puta dogodilo da se uhvatite konstantnom opravdavanju ponašanja svog partnera ili osoba iz okoline. Istina je da ne možemo kontrolirati tuđa ponašanja, no možemo kontrolirati vlastite postupke i reakcije. Pronalaženje ‘isprika’ za tuđe ponašanje jedan je od najboljih načina na koji dopuštate drugima da manipuliraju vama i vašim vrijednostima. Ova navika može biti veliki red flag ako želite uspostaviti zdrav i dugotrajan odnos s nekime.
Dopuštanje drugima da prelaze ‘granice’
Ljudi će prijeći granicu samo ako im to dopustimo. Važno je da doista možemo početi uspostavljati zdrave granice s ljudima u našim životima koje nam mogu pomoći da izgradimo bolji odnos sa sobom, ali i s drugima.
