Guliver/Thinkstock

Pokušajte se sjetiti kada ste posljednji put zapamtili nečiji broj mobitela… da, danas nam je gnjavaža kad trebamo zapamtiti nekoliko lozinki i PiN-ova, a nekoć smo u glavama “čuvali” male imenike s telefonskim brojevima i kalendare koji su nas podsjećali kad je čiji rođendan (umjesto Facebooka). Većina nas u ovo moderno doba boluje od digitalne demencije, no lijek postoji… A ne morate se čak ni riješiti pametnih telefona i isključiti se s društvenih mreža!

Nitko ne može poreći da je tehnologija itekako poboljšala našu svakodnevicu. Sve nam je nadohvat ruke, sve više poslova možemo obavljati uz jutarnju kavu, i tehnologija nam je pomogla da na mnoge stvari ne trošimo previše vremena (vađenje dokumenata i shopping ), dok ga istodobno previše trošimo na neke druge njezine “plodove” (čari društvenih mreža, foruma, dostupnosti ilmova i serija itd.). Budući da je tehnologija utjecala na naš svakodnevni život i to kako učimo (ako još niste otkrili čari besplatih online predavanja, što čekate?!), sve više istraživanja ukazuje i na njezin rastući utjecaj na naše pamćenje, pogotovo kratkoročno ili radno. I premda je teško još odrediti dugotrajne učinke ovih promjena (recimo samo da, zahvaljujući kratkoročnom pamćenju, možemo razumjeti govor formiran u rečenicu), moguće je da će one utjecati i na našu inteligenciju. Jer “dubina inteligencije ovisi o našoj mogućnosti da informacije iz radne memorije transformiramo u dugoročnu”, izjavio je autor Nicholas Carr. Premda naše dugoročno pamćenje ima neograničene mogućnosti, ono, na duge staze, nažalost, dolazi s ograničenjima, te s njim treba pažljivo postupati jer je krhko. Primjerice, jedna stvar koju danas većina učestalo radi: fotograiranje, u biti, ometa pamćenje onoga što smo fotograirali. Naš mozak kao da zna da se ne treba naprezati i pamtiti “slike” budući da će ih moći pogledati još 100 puta poslije. I tako se, malo po malo, ulijenio… zabRinuti ste? neka! Ako ste zabrinuti zbog preranog gubitka pamćenja, znajte da niste paranoični. Tehnologija utječe na naše pamćenje na sljedeće načine: prevelika količina informacija otežava pamćenje, internet je postao “vanjski tvrdi disk” našeg mozga, odvraćanje pozornosti otežava nam formiranje pamćenja, zbog pretrpanosti informacijama gubimo uvid u “širu sliku” (a potom i užu)… da ne nabrajamo, uplašit ćemo vas. Ipak, postoje načini kako poboljšati kratkoročno pamćenje. Jer mozak treba vježbu, kao i tijelo.

SOS ZA MOZAK

“Ljudi ne cijene jednostavne čimbenike koji itekako utječu na moždano zdravlje”, izjavio je dr. Majid Fotuhi, predsjednik američkog Memosyn neurološkog instituta, koji tvrdi da su ove stvari važnije od bilo kojeg lijeka koji eventualno možete uzimati za poboljšanje pamćenja:

  1. NAĐITE SMISAO U ŽIVOTU

U sklopu jednog američkog istraživanja objavljenog početkom godine znanstvenici su radili obdukcije na mozgovima odraslih ljudi i otkrili su kako su šanse da osoba doživi moždani udar bile upola manje kod osoba koje su se ponašale kao da imaju neki viši smisao u životu od onih koje to navodno nisu imale.

  1. PLEŠITE

Ples je kao kinderjaje za mozak, točnije, tri u jednom. Fizička aktivnost štiti mozak, učenje (novih koraka, pjesama) pomaže mu da raste, a zahvaljujući druženju, on napreduje (Fotuhi preporučuje da počnete s tangom).

  1. UČITE NEŠTO NOVO

Prije GPS-a, taksisti su morali znati napamet imena svih gradskih ulica, koje su jednosmjerne i koji prečac je najbolji za koju rutu. To je bila izazovna mentalna vježba koja se razvijala usporedno s iskustvom, a istraživanja su dokazala da je kod taksista rastao i dio mozga vezan uz prostorno pamćenje. Učite i vi nešto novo, što god vas zanima.

  1. KONZUMIRAJTE OMEGA-3 MASNE

kiseline

One će povećati dotok krvi u mozak, smanjiti upalne procese i pomoći u popravljanju oštećenih neurona. Također, mogu usporiti procese kognitivnog propadanja, pa navalite na laneno ulje, inćune, srdele, chia sjemenke ili skušu.

  1. VJEŽBAJTE

Istraživanja su pokazala da kod osoba koje svakodnevno vježbaju godinu dana dolazi do rasta hipokampusa – dijela mozga bitnog za dugoročno i kratkoročno pamćenje. Kod vježbača je hipokampus narastao za dva posto, dok se kod nevježbača – smanjio. Povećanje dotoka krvi u mozak pomaže mu da raste.

 

REKREACIJA ZA MOZAK

Uz to što je dobro vježbati tijelo, postoje i tjelovježbe za mozak, uz pomoć kojih će i vaš um ostati gibak i “it”. Evo najjednostavnijih:

Vježbajte prisjećanje

Napravite listu, recimo, za odlazak u nabavku namirnica, i zapamtite je. Nakon sat vremena provjerite sjećate li se i dalje svega. Iz dana u dan mijenjajte i produljujte popis.

Računajte u glavi

Probajte rješavati raznovrsne probleme u glavi, bez pomoći olovke i papira.

Rješavajte križaljke

U ovom slučaju morat ćete se naprezati kako biste izvukli na površinu zaboravljene informacije. No i sudoku je sjajan način vježbanja.

Krenite na kulinarski tečaj

Kuhanje uključuje brojne osjete: njuh, okus, opip i vid, što znači da zaokuplja razne dijelove mozga.

Počnite učiti strani jezik

Nikad nije kasno. Slušanje stimulira mozak, a širenje rječnika smanjuje mogućnost kognitivnog propadanja.

Vježbajte koordinaciju očiju i ruku

Nađite neki hobi kojim ćete vježbati motoričke sposobnosti, kao što je pletenje, crtanje, slikanje, slaganje puzzli itd