Antonija vam donosi najvažnija pravila za održavanje te divne, preplanule kože, s uspomenama na ljeto i odmor. Koliko god on bio kratak

Nakon ljetovanja, najbolje je otići na profesionalan piling cijelog tijela zbog divnog osjećaja masaže, opuštanja i intenzivne njege te što dužeg zadržavanja preplanulog tena jer ćete izbjeći neugodno perutanje i neravnomjerno skidanje boje. Lagani kružni pokreti bit će dovoljni da uklonite odumrle stanice s površine kože te da je potaknete na obnovu. U prvi tren koža će vam možda djelovati svjetlije, no vrlo brzo će se boja koju ste imali vratiti, a koža će imati svjež i zdrav izgled. Nakon pilinga, priuštite si i aromaterapiju.

Kod kuće koristite nježni gel ili ulja za tuširanje, a možete čak i mlijeko za čišćenje lica, koje će ukloniti nečistoće i biti blago prema koži. Dugotrajno namakanje u toplim kupkama ili tuširanje pod mlazom vruće vode isušuje kožu, pa radije koristite mlaku vodu. Mekanim ručnikom nakon tuširanja posušite kožu laganim tapkanjem, nemojte je trljati. Zatim umasirajte hidratantno mlijeko ili gel na bazi Aloe vere, a ako vam je koža prirodno suha, posegnite za bogatim teksturama maslaca za tijelo kako bi koža dobila dovoljno hranjivih sastojaka. Povremeno sunčanje nakon povratka s mora produljit će trajanje preplanulosti vašeg tena, a sunčati se možete, ovisno o tome gdje živite, cijelo “bablje” ljeto. No, ni tada nemojte zaboraviti na zaštitu od UV zračenja!

Lice dodatno istaknite bronzerom na područjima koja su prirodno izloženija suncu: čelo, sljepoočnice, nos i jagodice. Za tijelo koristite suha ulja sa zlatnim sjajem ili toniranim losionima s pigmentima za samotamnjenje. “Lažnu” preplanulost puno je lakše postići kad već imate boju jer je puno manji rizik za nastanak mrlja i neželjenog narančastog tona. Nokte lakirajte lakovima u iskričavim koraljnim ili tirkizno plavim nijansama, a odjenite se u boje poput bijele, žute, narančaste, tirkizne i zelene, koje će stvoriti iluziju tamnije puti.

Suha i dehidrirana koža obožava kisik

Osunčana koža je žedna koža, stoga vam preporučujem tretmane kisikom koji daju brze i učinkovite rezultate u borbi protiv dehidracije. Kisik 98 %-tne čistoće i druge koncentrirane aktivne tvari male molekularne težine prodrijet će u vašu kožu i stimulirati mikrocirkulaciju, sintezu kolagena i elastina, lipolizu masnoća te ubrzati metabolizam kože. Uz dodatak posebno odabranih preparata na bazi hijaluronske kiseline, koji čine čuda za vlažnost kože (hijaluronska kiselina privlači i zadržava vlagu u koži, čime joj pomaže da ponovno bude mekana i gipka), rezultati koje postižemo bit će odmah vidljivi i dugotrajni u borbi protiv dehidriranosti. Kisik godi svim tipovima kože te učinkovito doprinosi revitalizaciji. Uz to, kisik će, poput fine gumice, nježno obrisati sitne bore uzrokovane dehidracijom te kožu ostaviti prirodno svježom i sjajnom. Ako ste pušač, ili vam je koža beživotna, neka vam kisik bude saveznik u redovitoj njezi, posebno u periodu nakon ljeta i jakog izlaganja suncu. Masna koža s proširenim porama, ili, pak, jako suha koža sklona opuštanju bit će vam zahvalne na tretmanu.

Primjećujete mrljice nakon sunčanja?

Osim suhoće, mnogima se nakon ljeta pokvari ten i nastanu pigmentacijske mrlje. Najbolje je profesionalno očistiti i nahraniti lice te mrljice tretirati AHA tretmanom (prirodne kiseline koje pomažu u odstranjivanju odumrlih stanica kože i time potiču obnovu kože). Promjene u boji kože neće nestati same od sebe te također neće niti biti riješene preko noći. Potrebna je kura od pet do 10 tretmana koja se izvodi u razmacima od tjedan dana. Za realne i zadovoljavajuće rezultate, od presudne je važnosti suradnja terapeuta i klijenta, ali i kućna njega te svjesnost važnosti zaštite od sunca u svakom trenutku, pa čak i onom kad mislimo da zbog oblaka nema sunca. Želim posebno istaknuti da se tretmani kiselinama primjenjuju isključivo u salonima ljepote od strane educiranog osoblja. Ako se odlučite na ovu njegu kože, dolazeća jesen i zima najpogodniji su period, a i tada se morate primjereno štititi proizvodima s visokim zaštitnim faktorom.

Fotografija: Pawl Szvmanski