Premda je postalo neophodan dodatak jutarnjoj kavi milijuna ljudi, sve su glasnija “šuškanja” o tome kako zobeno mlijeko ipak nije najzdraviji izbor
“Može kava s malo zobenog mlijeka?” pitanje je koje sve više ljudi postavlja kad u kafiću naručuje svoj omiljeni kofeinski napitak. No ni mlijeko više što je nekad bilo bez obzira na to što je mnogima upravo zobeno postalo glavni favorit kao dodatak kavi.
Premda se čini kako više ne možemo zamisliti jutarnji unos kofeina na drugi način, i da je zobeno mlijeko postalo neophodan dodatak jutarnjoj kavi milijuna ljudi, sve su glasnija “šuškanja” o tome kako ono ipak nije najzdraviji izbor.
Je li zobeno mlijeko zdravo
Ako volite latte od zobenog mlijeka kao i većina, trebali biste znati da svome tijelu možda ne činite dobru uslugu kad je riječ o jutarnjem unosu kofeina. Točnije, vaše razine glukoze u krvi – plaćaju cijenu. Naime, dugo su vremena nutricionisti i liječnici smatrali kako je jedino važno da dijabetičari pažljivo prate razinu glukoze u krvi, no postalo je sve jasnije da fluktuacije mogu utjecati na svačije zdravlje i raspoloženje.
Neuravnotežena razina šećera u krvi (hipoglikemija) može uzrokovati žudnju, nedostatak energije i umor, akne, loš san i “maglu” u mozgu. Šećera ima u svim vrstama mlijeka (uključujući i u kravljem), ali količina varira ovisno o izvoru i procesu proizvodnje.
Prema Ministarstvu poljoprivrede SAD-a, primjerice, nezaslađeno zobeno mlijeko ima oko 7,01 grama šećera po šalici, a evo kako se slažu druge vrste mlijeka:
- Punomasno kravlje mlijeko: 11 grama šećera po šalici
- Poluobrano kravlje mlijeko: 11 grama šećera po šalici
- Obrano kravlje mlijeko: 12 grama šećera po šalici
- Nezaslađeno bademovo mlijeko: 2 grama šećera po šalici
- Nezaslađeno kokosovo mlijeko: 6 grama šećera po šalici
- Nezaslađeno mlijeko od indijskih oraščića: 2 grama šećera po šalici
Nakon pregleda ove statistike, možda ćete pomisliti da je zobeno mlijeko najbolja opcija jer ima znatno manje šećera od kravljeg mlijeka i ne puno više od zobene alternative, kokosa. No ipak nije tako.
Kako je zobeno mlijeko (postalo) nezdravo
Zbunjeni ste kako bi zobeno mlijeko potencijalno moglo biti negativac u vašoj jutarnjoj kavi? Francuska biokemičarka Jessie Inchauspé – samoproglašena božica glukoze – objašnjava: “Kad želimo znati hoće li neka hrana povisiti razinu naše glukoze, ne gledamo samo sadržaj šećera već i sadržaj škroba, koji se također pretvara u glukozu dok se probavlja. Sadržaj masti i proteina također je važno uzeti u obzir jer oni smanjuju skok razine glukoze.”
Dakle, kad se radi o odabiru najzdravijeg mlijeka, ne radi se samo o sadržaju šećera već o cjelokupnom sastavu. Slično voćnom soku, većina biljnih vlakana filtrira se iz zobenog mlijeka kad se ono proizvodi, tako da sadrži malo ili nimalo vlakana, dok svi prirodni šećeri ostaju. Zamislite vlakna kao sredstvo za usporavanje – ona usporavaju brzinu ulaska šećera u krvotok, stoga izravnavaju krivulju. To je isti razlog zbog kojeg će vam nutricionisti preporučiti doručak koji daje prednost proteinima, mastima i vlaknima – kako bi opskrba energijom bila stabilna tijekom jutra, izbjegavajući velike skokove i padove koji onda uzrokuju padove energije, žudnju i iritacije.
Je li obično mlijeko bolje od zobenog mlijeka
Prema Inchauspéu, kravlje mlijeko znatno je bolji izbor. “Kravlje mlijeko uglavnom se sastoji od proteina i masti”, objašnjava. Za usporedbu, zobeno mlijeko sadrži škrob s relativno malo vlakana, bjelančevina ili masti kako bi se ublažio skok razine glukoze u krvi. Slično tome, mlijeko napravljeno od orašastih plodova ima vrlo malo škroba, što kravlje mlijeko i mlijeko od orašastih plodova čini boljim izborom za uravnotežen sadržaj glukoze od zobenog mlijeka.
No, ako ne možete podnijeti da se odreknete svoje navike lattea sa zobenim mlijekom, postoji nekoliko načina da prilagodite napitak kako biste održali razinu glukoze u krvi u ravnoteži. Razmislite o tome da prvo doručkujete umjesto da pijete zobeno mlijeko na prazan želudac, ili otiđite u šetnju nakon što ste popili zobeno mlijeko. Studije pokazuju da kretanje nakon jela, primjerice, odlazak u kratku šetnju, može poboljšati probavu i regulirati razinu glukoze u krvi potičući vaše mišiće na to da koriste šećer (i smanje njegov skok).
Foto: Pexels
