Većina, ma zapravo svi doma vješamo na vrata ili s njima ukrašavamo stolove u blagdansko doba. Bili vjernici ili ne, uz bor, božićni tj. adventski vijenac najčešći je ukras svih domova i prostora. 

Otkud adventski vijenac?

No, znate li kada se pojavio prvi vijenac? Taj podatak zapravo je zabilježen, postoji i nije na odmet saznati priču o adventskom vijencu. Za svaki slučaj, da to postane pitanje “za milijun eura”… Prvi adventski vijenac na svijetu pojavio se 1838. u domu za siromašnu djecu “Das Rauhe Haus” (“Trošna kuća”) u Hamburgu. Mladi evangelički pastor i odgojitelj Johann Hinrich Wichern (1808. – 1881.) okupio je 1838. siročad s ulice te im u jednoj staroj i trošnoj kući ponudio novi dom. Svake je godine za vrijeme došašća sa svojim štićenicima organizirao trenutke molitve. U svome dnevniku zabilježio je da se u došašću 1838., želeći pronaći način da svojim štićenicima to vrijeme učini što ljepšim, dosjetio da od prvog dana prosinca svakim danom za vrijeme molitve upale jednu svijeću.

Wichern je stavljao svijeće na veliki drveni vijenac koji bi na Božić zasjao poput velikog svjetlosnog kruga s 24 svijeće; 20 malih crvenih svijeća za dane u tjednu i četiri velike bijele svijeće za nedjelje došašća. Svake godine u došašću izvodili su ovaj kratak obred. Kako se za vrijeme molitve na vijenac stavljala i palila po jedna svijeća, taj se trenutak počeo nazivati “Hingabe mit Kerzen” tj. “pobožnost sa svijećama”.

Oko 1851. Wichernovi su štićenici drveni vijenac počeli ukrašavati zimzelenim grančicama, a s vremenom se umjesto drvenog počeo plesti vijenac od zimzelenog granja. Taj se običaj proširio po evangeličkim obiteljima u Njemačkoj, a zatim u susjedne i prekooceanske zemlje. Krajem 19. stoljeća prešlo se na četiri svijeće za četiri nedjelje došašća. Nakon Prvog svjetskog rata katolici su redom počeli raditi adventske vijence. Prvi se pojavio 1925. u katoličkoj crkvi u Kölnu, a potom 1930. u Münchenu. Oko 1935. u crkvama su se počeli blagoslivljali adventski vijenci koji su se nosili kućama.

Vijenci koje potpisuje Samonikla

Sada, u moderno, suvremeno doba, vijenci krase domove katolika i ateista, postali su širi simbol od onog prvotnog, simbol koji je inkluzivan, koji poziva sve na ljubav i mir. Vijenci su postali obavezan dekor prosinca u svim prostorima. Ukrašavaju se svakako; ima ih elaboriranih, bogatih, kičastih pa sve do elegantnih, minimalističkih, dizajnerskih… A nama su nekako najdraži oni koji su trajni i koje, ako smo pažljivi, možemo izvaditi iz za njih posebo pripremljene kutije i s kojima prostor možemo ukrašavati bar par puta. Samonikla ima upravo takve!

Fotografije: Samonikla