Gledajuć koja kulturna i društvana događanja posjetiti nakon vikenda, u inbox e-maila došla mi je obavijest o otvorenju zanimljive izložbe sljedeći tjedan. U utorak, 6. rujna, u 19 sati u HDD galeriji otvara se izložba “Reklama i strip – Fragmenti od 1920-ih do 2020-ih”, svojevrsni panoramski prikaz doticaja dvaju medija, stripa i reklame, u Hrvatskoj kroz razdoblje od čitavog stoljeća.
Reklama i strip – Fragmenti od 1920-ih do 2020-ih
Radi se o izložbi koja baca novo svjetlo na radove pionira hrvatskog stripa, ali i najnovijih generacija autora, više je edukativne i istraživačke prirode te nema pretenzija da bude konačni povijesni pregled, koliko poticaj na daljnje istraživanje, te se stoga njen postav u velikoj mjeri oslanja na isprinte, te u manjoj mjeri na originalne novinske isječke i table stripa. Kustos izložbe je Veljko Krulčić, a tijekom otvorenja održat će se i tazgovor s kustosom i s nekim od prisutnih autora.
Kustos izložbe je u popratnom tekstu izložbe, između ostalog, napisao da “Naše fragmentarno putovanje kroz povijest reklamnog stripa u Hrvatskoj (s očekivanjem da ova izložba bude putokaz, pa možda i poticaj za nova istraživanja) započinjemo u drugom desetljeću 20. stoljeća, dakle još u pionirskom, odnosno pretpovijesnom vremenu stripa na ovim prostorima kada su pojedine tvrtke odlučile da potrošačima predstave svoje proizvode koristeći se formom stripa, kako na planu likovnog vizuala, tako i same dramaturgije i zaokružene priče. Tako u dnevniku Jutarnji list u veljači 1927. godine tvrtka Edison-Bell Penkala na cijeloj stranici objavljuje oglas za njihov putni gramofon, oglas u kojem dominira geg-strip u sedam sličica – ljubavna priča „sa sretnim završetkom“ zahvaljujući gramofonu.”
Uz činjenicu da izložba obuhvaća period od skoro cijelog jednog stoljeća, ono što možda čini i najveće iznenađenje odnosi se na broj crtača čije su strip-reklame zastupljene na izložbi. Njih je tridesetak, a broj njihovih kolega koji su reklamne stripove crtali u ovih prvih stotinjak godina je daleko veći. Pritom se moram napomenuti kako izložba, radi konciznosti i fokusa, nije uključila reklamne stripove koji su se objavljivali u elektronskom obliku, na web-portalima i društvenim mrežama. Neki su se crtači na svoje radove potpisivali, drugi su ostajali neatribuirani. Osim broja, fasciniraju imena samih crtača: ako ne svi, onda najveći broj onih koji predstavljaju ono ponajbolje i ono ponajvažnije što se tiče povijesti hrvatskog stripa. Imamo tu i pionire stripovne umjetnosti u Hrvatskoj (Sergija Mironovića Golovčenka, Andriju Maurovića, Waltera Neugebauera, Franju Maixnera), najvažnije autore tzv. „druge generacije“ (Žarka Bekera, Ismeta Voljevicu, Vladimira Delača, Borivoja Dovnikovića, Julesa Radilovića, Ota Reisingera, Ivicu Bednjanca), novokvadratovce (Ninoslav Kunc, Joško Marušić, Krešimir Zimonić, Radovan Devlić), kao i niz autora koji djeluju nakon njih (Dubravko Mataković, Dušan Gačić, Magda Dulčić, Stjepan Šinik, Darko Macan, Zvonimir Delač), do crtača i crtačica koji su se afirmirali u našem stoljeću (Helena Janečić, Dinko Kumanović, Niko Barun, Igor Lepčin, Davor Schunk) te niz drugih (Nedeljko Dragić, Fadil Hadžić, Špiro Radulović).
“Reklama i strip” se može ppogledati do 20. rujna u radnom vremenu HDD galerije, a podsjećam da će se na otvorenju 6. rujna održati i razgovor s kustosom i prisutnim autorima.
Fotografije: HDD galerija/dizajn.hr
