Iako smo već dobro zagazili u 2023. vjerujem da neke stvari “vučemo” izu 2022., a koje nisu “repovi” koje treba rješavati, već oni divni popisi knjiga, filmova, predstava, sve ono što smo planirali (i planiramo!) pogledati, poslušati i pročitati. Odlična stvar jest da knjige ne bježe nikamo, one su tu zauvijek i da sada, s malim odmakom, taj naš popis možemo nadopuniti, proširiti sa svim onim knjigama koje su obilježile 2022. godinu.
Ove knjige “nosimo” iz 2022 dalje
Na samom početku moram istaknuti da odličnih knjiga koje su obilježile prošlu godinu ima jako, jako mnogo, brojka im je minimalno troznamenkasta, ma četveroznamenkasta, no za izbor najboljih i najpopularnijih knjiga prošle godine poslužilo mi je nekoliko kriterija; dostupnost (ovdje dolazi u obzir i online kupnja), koliko su dominirale našom, domaćom čitalačkom scenom i kako su kotirale među publikom i kritikom. Neke, iako su “okupirale” izloge knjižara i knjižnica nisam uvrstila, čisto iz razloga što bi se radilo o (pre)dugom popisu, no to ne znači da vi naš popis ne možete proširiti i dodatnim naslovima i tako ga učiniti svojim. Uostalom, proširivanje liste naslova je isključivo pozitivna stvar; što više knjiga čitamo, samo smo bogatiji!
Book Lovers, Emily Henry
Emily Henry je #1 New York Times bestseller autorica koja iza sebe već ima niz naslova. Ova knjiga donosi priču o nešto drugačijoj junakinji, književnoj agentici, nemilosrdnoj u svome poslu, no s kopliciranim privatnim životom. Zabavno, dinamično štivo koje dominira književnim i bestseller listama te književnim društvenim mrežama, definitivno je obilježilo 2022. godinu.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
I’m Glad My Mom Died, Jennette McCurdy
Ovdje se radi o prilično osobnoj knjizi gdje autorica opisuje svoj put od tv zvijezde do spisateljice. Radi se o istovremeno srceparajućim i urnebesnim memoarima Jennette McCurdy, o njezinim privatnim i poslovnim borbama kao bivše dječje glumice; uključujući poremećaje prehrane, ovisnost i kompliciran odnos s okrutnom majkom. Također se radio i o tome kako je ponovno preuzela kontrolu nad svojim životom. Jenette piše britko i dinamično i ne dopušta patetici i melankoliji da preuzmu priču.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Virus, potres, brak, Marina Šur Puhlovski
Roman Marine Šur Puhlovski Virus, potres, brak nastavlja se na ciklus romana o Sofiji Kralj (Nesanica, Ljubav, Igrač, Divljakuša, Zbogom djevojčice), s tim da je glavna tema ovog romana njen brak s junakom Igrača, odnosno 45 godina tog braka. On je većinu tog vremena propadao, ali se ipak održao gotovo pola stoljeća, jer je „institucija“ žilava, kako na jednom mjestu kaže junakinja.
Početak nas vraća u 1976. godinu kad se junaci upoznaju, i potom detaljno prati razvoj tog odnosa, djelomice u ich-formi, djelomice u trećem licu jednine, jer junakinja sebe promatra i kao lik. Tako je roman, iako vrlo živ, prepun događanja, ujedno i veliki esej o gotovo pola stoljeća života u Zagrebu, obuhvaćajući i vrijeme Jugoslavije na izmaku, ratno i poratno vrijeme, sve do naših dana. Glavna je junakinja spisateljica, intelektualka, kao i većina drugih likova romana, pa je riječ i o ljubavnom, i o obiteljskom, i o društvenom, i o filozofskom romanu, koji zadire u brojne fenomene života, u stalnom nastojanju da im domisli razlog i smisao. Majstorski napisan, kompleksan, pronicljiv, a opet brz i lako čitljiv, roman Virus, potres, brak prva je knjiga planirane velike romaneskne freske, u kojoj Marina Šur Puhlovski na 900 stranica (u tri knjige), prateći intiman život Sofije Kralj, daje sveobuhvatan pogled na jedno vrijeme i društvo, kao i na svu složenost, važnost i krhkost naših intimnih odnosa za koje se tako grčevito vežemo i na kojima gradimo svoje živote.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Brod za Issu, Robert Perišić
Romani Roberta Perišića ne nastaju brzo, izlaze u ovećim razmacima, no utješno je da dugo traju. Roman Područje bez signala iz 2015. imao je prvo uspješan put od hrvatske do francuske i američke publike, a nedavno je po romanu snimljena i TV serija, višekratno međunarodno nagrađivana. Perišićev pak roman Naš čovjek na terenu, iz 2007., nakon što je prethodno objavljen u desetak zemalja, u Francuskoj je objavljen nedavno, uz pohvale u Le Mondeu i drugdje; očito, desetljeće i pol razmaka nije naškodilo ni toj priči, premda snažno uronjenoj u ondašnji trenutak, jer ovaj pripovjedač vrijeme ne samo opisuje nego ga skulptorski oblikuje. Pričamo ovdje o vremenu jer ono – zavinuto i šumno poput duboke školjke – jest i stvarno područje radnje Broda za Issu. Dosadašnje čitatelje ovog autora, kao i druge, treba ipak upozoriti – ovo je nešto posve drukčije. Kalija, rođen kao rob u Sirakuzi, i jedan neobični Vjetropir, vode nas u priču koja zaranja u ono zaboravljeno, početno.
Ovo je priča o bazičnim stvarima, s jedne strane posve pri zemlji, s druge u vjetru, koji je obično metafora zaborava, ali vjetar ovdje ne zaboravlja. Ako će vas povesti u pogled djeteta, u pogled na osnovno, ako vas pritom može zanimati priča u kojoj junaci nisu samo ljudi nego i mačke i magarci i loze našeg Mediterana, onda je ovo knjiga za vas. Kako je to moglo izgledati onda kad je Jadran bio sjeverno more, na rubu svijeta? Kako je nastao svijet kojeg danas zovemo Mediteranom, je li postojao oduvijek? Tko su bili Liburni, čije je nebo bilo žensko? Je li čovjek pripitomio ovcu ili je to, u stvari, učinio pas? Kako je na Jadran u istom brodu, zajedno s pismenošću i urbanizmom, došla mačka? Je li magarac, vječno bez prava, prvi radnik? Koga su pozdravljali na Palagruži?
Psi, Dora Šustić
Roman Psi autorice Dore Šustić prvotno je naslovljen Praznina i dobitnik je književne nagrade Drago Gervais za najbolji neobjavljeni rukopis. U rukopisu romana Praznina, pripovjedačica i lik djevojka, milenijalka, napušta sigurnost obiteljskog doma, riječke građanske obitelj, oca liječnika, odlazi u Prag studirati filmsku režiju. Njihov profesor uspoređuje vođenje filmske priče s vođenjem ljubavi; jedina obavezna literatura su Aristotelova Poetika i Kama-sutra. Profesor traži od studenata da sastave scenarij. Pripovjedačica radi na scenariju ljubavne veze između likova Roberta i Alme. Ona u društvu kolega u jednom od praških kafića Duende susreće fotografa Leona na pragu četrdesetih i s njim započinje strastvenu i romantičnu ljubavnu vezu. Leon je netom izgubio suprugu Aynu, čije ime znači zrcalo. Aynu je Leon upoznao u Cádizu, u Španjolskoj.
Te sitnice, Claire Keegan
Božić 1985. samo što nije stigao u irski gradić New Ross. U zraku se osjeća užurbanost, pali se božićna rasvjeta, kite se domovi, gradom se širi slatki miris kolača. Suočen s najprometnijim dijelom godine, Bill Furlong, skromni trgovac ugljenom, svim se silama trudi odraditi posljednje narudžbe i blagdanske dane provesti s obitelji u miru. Preostala je tek isporuka ugljena u obližnji samostan. Ondje će Billa dočekati šokantno otkriće… Hoće li ostati hladni promatrač? Ili će nešto poduzeti i suprotstaviti se zajednici?
Između korica ove malene knjige skriva se velika priča, posvećena patnjama žena i djece u Magdalenskim praonicama. U atmosferičnom i emocijama nabijenom romanu Keegan iznosi istinu o brutalnosti katoličkih institucija, bešćutnoj šutnji pastve i moralnoj hrabrosti pojedinca. Te sitnice moćan su komad humanističke proze, istodobno kritičan i nadahnjujući.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Pačinko, Min Jin Lee
Poput bajke o siromašnoj ribarevoj kćeri i naočitom strancu započinje ovaj roman epskog opsega o korejskoj obitelji, koju će prilike prisiliti da se trajno naseli u Japanu. Na ribljoj tržnici u Busanu 1932. bogati mešetar Koh Hansu zagleda se u mladu i neiskvarenu Sunju, i među njima plane ljubav. Ali Sunja uskoro otkriva da je trudna, a Hansu oženjen i otac triju kćeri. Razočarana, prihvaća bračnu ponudu boležljivog pastora s kojim ubrzo otputuje u Osaku. Njezin odlazak iz rodne Koreje, koju više nikada neće vidjeti, pokrenut će lavinu događaja što će odjekivati desetljećima i utjecati na sudbinu sljedećih naraštaja.
Pačinko je nagrađivana povijesna, višegeneracijska saga o korejskoj dijaspori u Japanu – zainichi Korejcima, koja se proteže od japanske okupacije Koreje 1910. do kasnih osamdesetih godina prošlog stoljeća. U zanosan obiteljski narativ upletene su potresne sudbine brojnih likova, njihove ljubavi i gubici, ambicije i razočaranja, njihove pobjede i porazi. Min Jin Lee sigurnom nas rukom vodi, kako zagušljivim uličnim tržnicama i siromašnim korejskim getima, tako i blještavim pačinko-salonima, u kojima zveckaju fliperi i novac, i moćnim kriminalnim yakuza podzemljem, ispisujući raskošnu dramu o identitetskim i moralnim postavkama dvaju naroda na vjetrometini burnog dvadesetog stoljeća.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Gledajte kako plešemo, Leïla Slimani
Maroko 1968. Obitelj Belhaj uspješna je i prosperitetna. Otac Amine vodi obiteljsko gospodarstvo te privlači mnoge žene, njegova supruga Mathilde naizgled je uspješna, ali duboko je nesretna, a njihova djeca, međusobno toliko različita, traže sebe i svoj put. Aicha, snažna i marljiva, odlazi iz Maroka studirati medicinu u Francusku, domovinu svoje majke, a njezin brat Selim udaljit će se od obitelji i pridružiti koloniji europskih hipija koji dolaze u Maroko kako bi iskusili slobodnu ljubav i otvorili vrata uma.
Aicha i Selim svoje ja traže u tzv. olovnim godinama nakon dekolonizacije. Kolebaju se između oslobođenja od okova tradicije i nastavka života više srednje klase, između kompromisa i ideala svoje generacije. Stalno bivajući drugima, te u obje svoje domovine trpeći prikriveni rasizam i osjećaj napuštenosti, proživljavaju sve strahove i uzbuđenja baby boomera. Trebaju napraviti najvažniji korak: shvatiti tko su te u kojoj i kakvoj zemlji mogu i žele živjeti, tko su im prave ljubavi i što ih očekuje u životu.
Gledajte kako plešemo – drugi dio svjetske uspješnice U zemlji drugih autorice bestselera Uspavanka i U vrtu čudovišta Leïle Slimani – roman je o ludim 1960-ima, o njihovu odjeku u cijelom svijetu, o oslobađanju od stega prošlosti, o istraživanju seksualnosti… Oslanjajući se na inspirativnu povijest i priču vlastite obitelji, Leila Slimani ispisala je veličanstvenu kroniku neumorne ljudske i nadasve ženske potrage za slobodom i samospoznajom.
davide, svašta su mi radili, Marija Andrijašević
Kultna zbirka poezije nagrađivane autorice Marije Andrijašević davide, svašta su mi radili pred nas donosi ispovjednu poeziju autorice koja ne pristaje na konvencije i društvene norme te nas hrabro, iz stranice u stranicu, vodi kroz traumu, bilo da je riječ o obiteljskom nasilju, smrti ili naprosto manjku ljubavi.
Usamljenost, neprestani pokušaj pomirenja sa sobom, traženje vlastite vrijednosti unutar nejasno definiranog svijeta djetinjstva i mladenaštva, osmišljavanje sebe, iz pjesme u pjesmu, u trku, i zahtijevanje autonomije vlastitog bića, sve je to pjesnička zbirka Marije Andrijašević, koja je i danas stilski i sadržajno nadmoćna poezija. Petnaest godina nakon prvog objavljivanja ona nas još uvijek, svojom izravnošću i iskrenošću, ostavlja bez daha usred pjesme, udarajući u pleksus i pokazujući nam istinsku snagu poezije.
Iako je to poezija koja je stalno sudaranje sa zidovima u nastojanju da se nađe izlaz iz nametnutog okvira, ona je i stalna potraga za ljubavi, pokušaj komunikacije s Drugim u potrazi za vlastitim identitetom koji se trudi osloboditi obiteljskog nasljeđa. davide, svašta su mi radili knjiga je kojoj ćemo se vraćati, ona je eksplozija jezika i emocije te nas nijednim ponovnim čitanjem neće ostaviti ravnodušnima.
Baš kao ti, Nick Hornby
Baš kao ti briljantno je promišljen, nježan, ali i brutalno smiješan roman o bezglavom zaljubljivanju i nepredvidivim životnim obratima, ljudska priča koja će vas nasmijati do suza i podsjetiti vas kako je malo potrebno za sreću. Kompaktan, pun života, s uvjerljivim, živopisnim protagonistima, ovaj roman predstavlja savršen spoj onoga po čemu je Nick Hornby prepoznatljiv: nesavršenih likova koje morate zavoljeti i originalne priče koja oduševljava jednostavnošću, istovremeno vas primoravajući da se zamislite i prepoznate u njoj i sebe.
Priča slijedi Lucy koja nije previše riskirala u ljubavi. Izabrala je sebi sličnog muškarca – istih godina, istog porijekla, istih nada i snova; udala se i zasnovala s njim obitelj. Činio se kao dobra prilika, ali priuštio joj je više jada nego radosti. Sada, dva desetljeća kasnije, par je pred razvodom, a Lucy je četrdesetjednogodišnja učiteljica s dva sina školska uzrasta, bez ikakvih očekivanja od budućeg ljubavnog života. Zato, kad upozna Josepha, ona baš i ne traži ljubav – važnije joj je pronaći prikladnu dadilju. Joseph ima dvadeset dvije godine, živi s majkom i radi nekoliko poslova, uključujući onaj u mesnici gdje upoznaje Lucy. Na ovaj par nitko se ne bi kladio – on pripada drugom društvenom sloju, drugoj kulturi i drugoj generaciji. Ali ponekad se ispostavi da je osoba koja nas može najviše usrećiti ona od koje to najmanje očekujemo – iako je potrebno malo manevriranja da se to postigne.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
I za kraj ostavljamo knjigu koja je prema nekima najviše uzdrmala domaću književnu scenu 2022.;
Voli me više od svega na svijetu, Mira Furlan
U autobiografskoj knjizi dovršenoj pred preranu smrt Mira Furlan pripovijeda, literarno moćno, svoj život i živote svojih bližnjih – od sudbine majke Branke i oca Ivana te bake Ljube do supruga Gorana i sina Marka, kojem je knjiga i posvećena.
Bez zadrške Mira Furlan čitatelja uvodi u vlastiti svijet, u svoje intimne drame, razmišljanja i karijeru. Voli me više od svega na svijetu oživljava vrijeme koje je nestalo u ratu, generaciju i pojedince koji su vjerovali u bolji i sretniji svijet te zbog toga, pogotovo ako su bili nadnacionalni poput autorice, početkom sukoba u bivšoj Jugoslaviji za njih više nije bilo mjesta u novim državama. Emotivna, moćna proza u kojoj pratimo život mlade intelektualke koja odrasta u disfunkcionalnoj obitelji te se odlučuje za glumu, gdje se smjenjuju sreća i nesreća, proza u kojoj vidimo i lice i naličje slave, urezuje nam se svakim zarezom, svakom rečenicom pod kožu. Ne izostavljajući ništa i nikoga, ne štedeći nikoga, a najmanje sebe, Mira Furlan napisala je autobiografiju koja se čita kao roman. U njoj se ostvaruje “američki san”, ali, naposljetku, najvažnija je ljubav, koja joj je pomogla da lakše brodi karijerom.
Voli me više od svega na svijetu knjiga je koja s puno sentimenta i osjećaja, a uvijek beskompromisno, s mnogo suza i smijeha, evocira ne samo Miru Furlan već i cijeli jedan svijet, poput Atlantide potopljen, ali ne i zaboravljen.
Nadamo se da smo na jednom mjestu zadovoljili liste knjiga koje ste mogli nasloviti: najbolje knjiga za mlade, najbolje knjige za čitanje i najbolje domaće knjige. Pratite nas i dalje, uskoro donosimo još popisa!
Fotografije: Fraktura, Znanje, Hena Com, Gradska knjižnica Rijeka, Sandorf, VBZ, @emilyhenrywrites, @jennettemccurdy
