Nakon godina u kojima su zaposlenici masovno davali otkaze i tražili bolje uvjete, tržište rada ulazi u novu fazu – trend job hugging pokazuje da se sve više ljudi odlučuje čvrsto držati posla koji već imaju bez obzira na to jesu li njime zadovoljni
Tržište rada u posljednjih je 15 godina doživjelo goleme i nagle promjene. Sredinom 2010-ih, s usponom internetske i hustle kulture, popularizirao se “grind” način rada i života. Posao kojim smo se bavili tada je postao gotovo identitet, a mnogi su balansirali više dodatnih projekata kako bi povećali prihode i ubrzali napredovanje u karijeri. Pandemija koronavirusa bila je iduća velika prekretnica. Nakon godina intenzivnog rada i burnouta, uslijedilo je razdoblje poznato kao quiet quitting i Great resignation, kad je velik broj zaposlenika počeo preispitivati odnos prema poslu te napuštati radna mjesta u potrazi za boljim uvjetima i zdravijim radnim navikama.
Prema novim istraživanjima zakoračili smo u novu eru – job hugging. Radi se o pojavi kad zaposlenici odlučuju ostati na svojim trenutačnim radnim mjestima, čak i ako nisu u potpunosti zadovoljni, a sve zbog osjećaja sigurnosti, stabilnosti i straha od neizvjesnosti u trenutačnoj ekonomiji i na tržištu rada. Job hugging upravo je to – čvrsto držanje za aktualan posao i neodvažnost na rizik promjene. Umjesto traženja novih prilika i prelaska u drugu kompaniju, skloniji smo ostati na istome radnome mjestu što je dulje moguće.
U istoj tvrtki ne ostajemo zbog zadovoljstva nego – preživljavanja
Posljednje istraživanje pokazuje da čak 75 posto zaposlenih planira ostati na svom trenutačnom poslu barem do 2027. godine, a čak 48 posto izjavilo je da ostaju zbog straha i ekonomske nesigurnosti. Više od 59 posto ispitanika reklo je da smatra kako je job hugging češći slučaj ove u odnosu na prošlu godinu, dok 62 posto očekuje da će trend biti u porastu tijekom narednih mjeseci. Kao najčešći razlozi zašto zaposlenici ostaju navode se plaća i sigurnost. Da bismo se odlučili na promjenu posla, istraživanje je pokazalo da su kriteriji koji moraju biti ispunjeni bolja plaća, bolji balans privatnog i poslovnog života te mogućnost rada na daljinu. Za poslodavce bi trend job hugginga mogao imati i pozitivne i negativne strane. Manja fluktuacija zaposlenika znači stabilnije timove, ali istovremeno zaposlenici koji ostaju isključivo zbog nesigurnosti imaju tendenciju biti manje motivirani, što može utjecati na produktivnost.
No iako više nema naglih rezova i odlazaka u nepoznato, radnici još uvijek traže nove prilike, samo puno pasivnije i sporije nego do sada. Da bismo prešli u novu tvrtku, sada moramo imati veće benefite nego prije nekoliko godina, a umjesto naglog odlaska, skloniji smo odrađivanju manjih poslova sa strane da bismo si povećali prihode. Ova lojalnost poslodavcu više nije definirana zadovoljstvom uvjetima, nego čistim preživljavanjem. Job hugging tek je refleksija ekonomskih nesigurnosti i nepredvidljivog tržišta rada, ali i cjelokupne političke i ekonomske situacije u svijetu. To je simbol koliko smo neskloni riziku u vrijeme kad se rizično ponašaju upravo sustavi i moćnici koji bi trebali štititi naše interese i stabilnost.
No iako je sasvim očekivana reakcija na trenutačnu globalnu situaciju, dugotrajno ostajanje na poslu koji nam ne odgovara može dovesti do stagnacije u karijeri. Bez razvoja novih vještina i bez profesionalnih izazova smanjuje se i naša konkurentnost na tržištu rada. To je posebno izraženo u vremenu ubrzanog razvoja umjetne inteligencije, koja mijenja način rada i stvara nerealna očekivanja poslodavca. Uz pomoć AI alata danas je moguće u osam sati obaviti količinu posla koja je donedavno bila gotovo nezamisliva, zbog čega se tempo rada i razina produktivnosti stalno povećavaju. Taj žrvanj tehnologije kojem se moramo prilagoditi, ali i neprestana promjena pravila rada i nepredvidljiva politička budućnost od aktualnih su poslova učinili – najveći luksuz. No kao i do sada, vrlo vjerojatno ne zadugo.
Foto: Pexels, Unsplash
