Zagrepčanka Tihana Veljačić pokrenula je prije koju godinu zanimljivu inicijativu Ditch Plastic, a s njome i mali kotačić promjena prema održivom životu. S njom smo pokrenuli mini seriju eko vodiča kroz gradove, a nakon Budimpešte i Beča, Tihana nas prvi put vodi kroz Split.

Ljeto nam se približava pa sve više ljudi planira odlazak prema obali i otocima, a ako planirate provesti odmor u Dalmaciji, Split će vam se vjerojatno naći na putu. Ovaj put donosim neke od održivih pozitivnih praksi koje su nedavno implementirane u Splitu, a tu je i par mojih osobnih preporuka.

Ono što me posebno raduje je činjenica da sve više putnika razmišlja o svom utjecaju tijekom putovanja pa svoje osobne eko navike primjenjuju i tijekom putovanja, a prema novom istraživanju koje je proveo Booking.com, čak 68% putnika ispitanih pri kupnji koristi vrećice za višekratnu upotrebu, 64% odvaja i reciklira otpad, a 58% nosi vlastitu bocu s vodom za višekratnu upotrebu, što je porast od 19% u odnosu na 2022. godinu.

Isto tako, kada je riječ o prijevozu, čak 43% putnika planira svoje razgledavanje tako da mogu hodati, voziti bicikl ili koristiti javni prijevoz što je sjajna vijest za sve posjetitelje Splita jer broj javnih bicikala za najam raste iz godine u godinu.

Najam bicikala i bicikliranje u Splitu i okolici

U posljednjih nekoliko godina se najam javnih bicikala jako popularizirao, kako kod lokalnog stanovništva tako i kod posjetitelja grada Splita i okolnih mjesta. Tome je uvelike doprinio projekt “Biraj biciklu!” koji je utjecao na povezivanje splitske urbane aglomeracije, odnosno Splita s okolnim jedinicama lokalne samouprave: Trogirom, Kaštelima, Solinom, Podstranom, Klisom, Dugopoljem i Dicmom. Iako su mnogi bili skeptični i predviđali neuspjeh projekta, dogodilo se upravo obrnuto – lokalci i turisti su prigrlili bicikl kao praktično, brzo i ekološko sredstvo prijevoza po gradu za sve koji ne vole tražiti parking i provoditi puno vremena u automobilima tijekom gradskih gužvi. Promet tijekom ljetnih mjeseci je posebno usporen i trom te doprinosi zagađenju gradskog prostora.

Odličan je potez splitske gradske uprave koja se odlučila za suradnju sa sustavom najma javnih bicikala Nextbike koji su zajednički olakšali najam i pristup biciklima pa su tako do sada postavljene stanice za najam bicikala na više od 50 lokacija, a moguće je unajmiti više od 350 običnih i električnih bicikala te se planira postavljanje dodatnih stanica za najam bicikala u 2023. godini. Nextbike je prisutan u 350 svjetskih gradova, a po broju najmova na dnevnoj bazi grad Split je u top 5 gradova na svijetu. Također su izgrađene biciklističke prometnice u Splitu i Trogiru što je dobar početak, ali je planirana izgradnja sigurnih biciklističkih staza koje će dodatno olakšati biciklistima kretanje po gradu i između mjesta.

Fontane s pitkom vodom i ozelenjavanje javnih prostora

Dostupnu pitku vodu uvijek spominjem jer smatram da je osnovno ljudsko pravo te da treba biti široko dostupna. Izgleda da nova gradska vlast dijeli to mišljenje jer planiraju postavljanje fontana za piće na novih 29 mjesta gdje će ljudi moći napuniti svoje višekratne boce i utažiti žeđ. Nadam se da će biti još više takvih intervencija u gradskom tkivu jer je prošlost pokazala da se može. Naime, splitski gradski oci su još krajem 19. stoljeća, nakon 1500 godina, obnovili trasu Dioklecijanovog vodovoda, doveli pitku vodu s izvora Jadra do Splita, naručili i postavili 31 kamenu fontanu širom tadašnje gradske jezgre, uključujući i tri ukrasne fontane.

U planu je i dodatno ozelenjavanje gradskih prostora da se grad što lakše prilagodi sveprisutnim klimatskim promjenama i barem malo ublaži sve češće toplinske valove tijekom ljetnih mjeseci zbog čega Grad Split planira zasaditi više od 900 stabala do kraja 2023. godine na javnim površinama.

Napajanje urbanih stabala

Tijekom prošlog ljeta, splitski “Parkovi i nasadi” su mnoga gradska stabla, koja su tijekom ljetnih mjeseci jako žedna, odjenuli u vrećice. Iako je ova praksa česta u brojnim gradovima EU, Split je prvi hrvatski grad gdje sam primijetila ovakav način zalijevanja. O čemu se zapravo radi? Umjesto zalijevanja stabala vodom iz cisterna kada stablo utaži žeđ s 10-ak litara vode koja vrlo često ispari prije nego dođe do korijena stabla, oko stabla se montira nepropusna vreća u koju se ulije 80 litara vode koja se polako otpušta tijekom sljedećih pet do osam sati. Osim učinkovitijeg načina zalijevanja stabala, smanjila se frekvencija obilaska stabala, pa se osim radnih sati, smanjuje i potrošnja fosilnih goriva, a stabla su živnula već nakon nekoliko dana. Zato su nabavili dodatne vreće za zalijevanje, kako bi osigurali da što više stabala preživi visoke ljetne vrućine. Više vode znači i veće šanse za preživljavanje i rast mladih stabala, a time i više hlada, ali i ugodnije temperature u splitskoj gradskoj jezgri.

Razvrstavanje otpada

Svačija omiljena tema je vruća tema i u Splitu. Prema podacima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja iz 2021., stopa odvojenog sakupljanja otpada je 16,5%, ali se taj postotak povećava zbog napora gradskog komunalnog društva. Postavljeni su tzv. polupodzemni spremnici na nekoliko gradskih lokacija, a jedan takav spremnik mijenja čak pet klasičnih kontejnera te se smanjuju neugodni mirisi i neurednost površina. Estetski su privlačniji, higijenski prihvatljiviji, a otpad se lako odlaže podizanjem poklopca koji je jednostavan za rukovanje starijim osobama i osobama s invaliditetom. Mnogo se radi i na edukaciji stanovnika i posjetitelja pa je tako prije nekoliko dana održan prvi Zero Waste festival u parku Đardin, uz održive kulinarske radionice, second hand kupnju odjeće i eko dječje radionice.

Splitski pazar – nezaobilazna stanica

Na mojoj to visit listi se uvijek nađe tržnica, plac ili u ovom slučaju – pazar jer se tamo može vidjeti kako žive ljudi. Splitski pazar posebno volim jer je smješten na vrlo praktičnoj lokaciji, odmah pokraj Dioklecijanove palače, a nudi bijeg od turističkih gužvi. Ja ga volim posjetiti ujutro, razgledati lokalnu ponudu i kupiti sezonske domaće proizvode – poput domaćeg sira ili sezonskog voća, a ne propuštam priliku da kupim najukusniji Poljički soparnik od smjese blitve, maslinovog ulja i češnjaka pečen u osnovnom tijestu. Za mene nema boljeg brzinskog zalogaja. Uz lokalne namirnice, imate prilike degustirati i komadić lokalne gastro povijesti, ali i  dio UNESCO zaštićene nematerijalne baštine.

Izvrsna je vijest da se u posljednjih nekoliko godina povećala ponuda vegetarijanskih i veganski restorana u Splitu, a ovdje ću navesti meni najdraže Kat’s Kitchen Deli i Pandora Greenbox.

Kad već spominjem restorane, iako nije vegetarijanski, restoran Boiler na splitskoj rivi, nudi zanimljivu kombinaciju mediteranskih i japanskih okusa s dosta vege opcija, a tamo sam uživala u najfotogeničnijim i najukusnijim palačinkama tako da ga toplo preporučam, ako uz ukusnu hranu uživate i u pogledu na splitsku Rivu i Jadransko more.

Foto: privatna arhiva, Unsplash/Zhivko Dimitrov, FB Pandora Greenbox