U godini kataklizme, neki svjetski čelnici na ovotjednom godišnjem sastanku Ujedinjenih naroda upozorili su riječima: Ako nas COVID-19 ne ubije, klimatske promjene hoće
S obzirom na to da je Sibir ove godine zabilježio najtopliju temperaturu i ogromne komade ledenjaka na Grenlandu i Kanadi kako klize u more, zemlje su itekako svjesne da ne postoji cjepivo za globalno zagrijavanje.
“Već vidimo verziju ekološkog Armagedona”, rekao je fidžijski premijer Frank Bainimarama, pozivajući se na požare na zapadu SAD-a i napominjući da je grenlandski komad leda bio veći od broja otočnih država, prenosi Associated Press.
Ovo je trebala biti godina “kada smo vratili naš planet”, izjavio je. Umjesto toga, koronavirus je preusmjerio resurse i pažnju s onoga što je trebala biti tema na ovom skupu Ujedinjenih nacija. U međuvremenu, globalni klimatski summit Ujedinjenih naroda odgođen je za kraj 2021. godine. To nije spriječilo zemlje, od polako tonućih otočnih država do isušenih afričkih, da progovore. “Sljedećih 75 godina, mnogi članovi možda više neće imati mjesta u Ujedinjenim narodima ako svijet nastavi svojim sadašnjim tijekom”, rekli su iz Saveza malih otočnih država i Grupe najmanje razvijenih zemalja.
Glavni cilj pariškog klimatskog sporazuma iz 2015. godine ograničiti je porast globalne temperature na 2 stupnja Celzija iznad predindustrijskog doba, ali znanstvenici kažu kako je svijet na putu da se vinu u prošlost.
Novo istraživanje pokazalo je da će zapadni Antarktik, ako svijet zagrije novih 0,9 stupnjeva Celzija, doseći točku nepovratnog topljenja. Bit će dovoljno vode da globalnu razinu mora podigne za 5 metara (16 stopa).
Tihooceanska otočna država Palau nije imala niti jednu infekciju COVID-19, ali predsjednik Tommy E. Remengesau mlađi upozorava da će upravo porast razine mora biti ono što će uništiti zemlju. “Ne može se dopustiti da trenutni pad emisija (ugljika) ove godine izazove bilo kakvo samozadovoljstvo globalnim napretkom”, rekao je, referirajući se na blistavo nebo koje je uslijedilo nakon zaustavljanja cijelog svijeta kako bi se usporilo širenje virusa širom svijeta. Onečišćenje se ponovno prikralo jer se ograničenja ublažavaju. Svjetske sile ne mogu izbjegavati svoje financijske obveze u borbi protiv klimatskih promjena tijekom pandemije, rekao je Remengesau, čak iako su ekonomije dotrajale.
No, malo se obećanja izgovorilo na skupu Ujedinjenih nacija, osim najave Kine da joj je cilj postići vrhunac emisije ugljičnog dioksida prije 2030. i postići ugljičnu neutralnost do 2060. godine. Pandemija je utišala sastanak Ujedinjenih naroda, a svjetski čelnici nisu govorili s govornice u New Yorku, već putem videozapisa od kuće. To je umanjilo hitnost diplomacije i ostavilo nacije s mišlju da ne postoji sluha za njihova upozorenja.
Usred zabrinutosti da je svijet rastresen, možda nije iznenađenje da se studentski pokret Friday for Future (Petkom za budućnost) vratio na ulice ovog tjedna kako bi ponovno demonstrirali za klimatske akcije. Ipak, i otočne države uhvatile su se neobičnih okolnosti kako bi pokazale o čemu se radi.
“Iako je COVID-19 naša neposredna kriza, klimatske promjene dugoročno ostaju najveća prijetnja za život, sigurnost i dobrobit Tihog oceana i njegovih naroda”, rekao je premijer Tuvalua, Kausea Natano.
S Marshallovih otoka, također bez COVID-19, predsjednik David Kabua upotrijebio je primjer virusa zatraživši sada veću pomoć. “Promjena se oslanja na zaštitu najugroženijih, jer su oni na prvoj liniji – bilo da su zdravstveni radnici koji se bore protiv pandemije ili male otočne države koje alarmiraju zbog klimatskih promjena – presudni za opstanak svih nas”, rekao je. “Male otočne i atolske države poput moje nemaju vremena za papirnata obećanja”, dodao je Kabua. Hitne molbe stigle su i iz Afrike, koja najmanje doprinosi globalnom zagrijavanju, ali od njega najviše pati. Dajući prednost rješenjima koja se temelje na poštivanju prirode, također čuvamo zdravlje naših naroda “, rekao je predsjednik Issoufou Mahamadou iz Nigera, dijela regije Sahel južno od pustinje Sahare u kojoj se očekuje da će porast temperature biti 1,5 puta veći od svjetski prosjek.
“Naš globalni dom koji je vrvio milijunima vrsta bogomdanih stvorenja, velikih i malih, polako umire”, rekao je kenijski predsjednik Uhuru Kenyatta, koji je prošle godine primijetio da je njegova zemlja jedina u Africi postigla cilj stvaranje obnovljivih izvora energije 75 % svoje energetske kombinacije. Dodao je: “Naš svijet čezne za time da zaustavimo njegovu propast.”
