Svjetski oceani topliji su nego ikad prije i nastavljaju svoj rekordni temperaturni niz šestu godinu zaredom. Nalaz temeljen na najnovijim podacima prikupljenim do 2021. dolazi na kraju prve godine „Desetljeća znanosti o oceanu“ koje provode Ujedinjeni narodi s ciljevima održivog razvoja.

I taman kada ponovno zaboravimo na klimatske promjene jer je jedna od mnogih u nizu konferencija završena, a predstavnici država članica otputovali su svojim kućama, i baš ništa se od tada nije promijenilo osim „sporih“ zakona koji se baš i ne provode, znanstvena nas istraživanja nanovo podsjete da je situacija ozbiljna.

Najnovije izvješće, čiji su autori 23 istraživača na 14 instituta, objavljeno je baš danas (11. siječnja 2022.) u časopisu Advances in Atmospheric Sciences. Obuhvaća dva međunarodna skupa podataka: Instituta za atmosfersku fiziku (IAP) pri Kineskoj akademiji znanosti (CAS) i Nacionalnog centra za informacije o okolišu (NOAA). Njihovi podaci analiziraju opažanja topline oceana i njihov utjecaj, a datiraju još iz 1950-ih. “Sadržaj topline u oceanu neumoljivo raste na globalnoj razini, a to je primarni pokazatelj klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem”, rekao je autor rada Kevin Trenberth, ugledni znanstvenik iz Nacionalnog centra za istraživanje atmosfere u Coloradu. “U ovom najnovijem izvješću ažurirali smo opažanja oceana do 2021., dok smo također pregledavali i ponovno obrađivali ranije podatke.” Za posljednju godinu, istraživači su otkrili da je gornjih 2000 metara u svim oceanima apsorbiralo 14 Zettajoula više nego 2020., što je jednako 145 puta svjetskoj proizvodnji električne energije 2020.

klimatske promjene1

“Osim što upija toplinu, ocean trenutno apsorbira 20 do 30% ljudske emisije ugljičnog dioksida, što dovodi do zakiseljavanja oceana. Međutim, zagrijavanje oceana smanjuje učinkovitost oceanskog unosa ugljika i ostavlja više ugljičnog dioksida u zraku”, rekao je Lijing Cheng, glavni autor rada i izvanredni profesor u Međunarodnom centru za klimu i znanosti o okolišu na IAP CAS. “Praćenje i razumijevanje spajanja topline i ugljika u budućnosti važni su za praćenje ciljeva ublažavanja klimatskih promjena.”

Istraživači su također procijenili ulogu različitih prirodnih promjena kao što su faze zagrijavanja i hlađenja poznate kao El Niño i La Niña, koje uvelike utječu na regionalne promjene temperature. Prema Chengu, regionalne analize pokazuju da se snažno i značajno zagrijavanje oceana od kasnih 1950-ih događa posvuda. Ipak, regionalni morski valovi topline su posljedica, s ogromnim utjecajima na morski život.

“Naš prethodni rad pokazao je da je znanstvenicima potrebno manje od 4 godine mjerenja topline oceana kako bi otkrili signal zagrijavanja izazvanog ljudskim djelovanjem iz prirodnih varijacija. To je mnogo kraće od gotovo tri desetljeća mjerenja potrebnih za otkrivanje globalnog zatopljenja korištenjem temperatura zraka blizu Zemljine površine. Sadržaj topline u oceanu jedan je od najboljih pokazatelja klimatskih promjena.” rekao je John Abraham, profesor Sveučilišta St. Thomas.

Naša studija pokazuje da je obrazac zagrijavanja oceana rezultat promjena u sastavu atmosfere koje su povezane s čovjekom. Kako se oceani zagrijavaju, voda se širi i razina mora raste. Topliji oceani također pojačavaju vremenske sustave, stvarajući snažnije oluje i uragane, kao i povećavajući oborine i rizik od poplava, rekao je Cheng

klimatske promjene

“Oceani apsorbiraju većinu grijanja iz ljudske emisije ugljika”, rekao je autor rada Michael Mann, ugledni profesor atmosferskih znanosti na Državnom sveučilištu Pennsylvania. “Dok ne dosegnemo neto nultu emisiju, to će se grijanje nastaviti, a mi ćemo nastaviti rušiti rekorde udjela topline u oceanu, kao što smo to učinili ove godine. Bolja svijest i razumijevanje oceana temelj su za djelovanje u borbi protiv klimatskih promjena.”

 

Foto: Jean-Christophe André / Pexels