Vjerujete li da su ljudi s brojnim madežima na tijelu sretniji? Neki kažu da su madeži na našem tijelu zapravo tajni otisci iz naših prijašnjih života, oznake prijašnjih karmičkih djela koja će sazreti u ovom životu, kako dobrih tako i loših
U srednjem su vijeku žene, čije je tijelo bilo prekriveno mnoštvom madeža, smatrane družbenicama vraga te su ih spaljivali na lomači. Roditeljima se pak više sviđaju “bajkovita“ objašnjenja pa madeže na koži beba nazivaju poljupcima anđela. Kinezi vjeruju da madeži, odnosno njihova boja, veličina i pozicija na tijelu mogu otkriti našu sudbinu. No ono što je posebno zanimljivo jest to da na svijetu ne postoje dvije osobe koje imaju jednak raspored madeža na koži. Čak i blizanci imaju svoju, jedinstvenu “mapu“ madeža. Oni tako svakome od nas daju dozu individualizma te nas, baš kao i otisci prstiju, čine unikatnim primjerkom.
Madeži su pigmentne, dobroćudne i česte promjene na koži koje nastaju zbog nakupljanja melanocita, odnosno stanica koje stvaraju pigment. Većina ljudi ima 30-40 madeža, no neki imaju i do 400.
Svaka 10. osoba ima ih 100 ili više, bilo da smo rođeni s njima ili su se pojavili tijekom života. S obzirom na stalni porast broja oboljelih od malignih melanoma, vrlo je važno redovito kontrolirati svoje madeže. Melanom može postati novi madež koji se naglo pojavi, ili stari koji se naglo počne mijenjati. Dijelimo ih na nekoliko vrsta. Obični madeži pojavljuju se u djetinjstvu, na dijelovima tijela izloženima suncu. Jednoliko su pigmentirani, žućkasti, smećkasti ili crnosmećkasti u razini kože ili lagano uzdignuti, okruglasta ili ovalna oblika, oštro ograničeni od okolne kože, promjera do 5 mm. Običan se madež rijetko razvija u zloćudni oblik.
S kongenitalnim se madežima rađamo i oni mogu biti različitih veličina. U pravilu su dobroćudni, ali mogu imati predispoziciju razvoja u maligni melanom, osobito veliki kongenitalni madeži.
Atipični madeži su oni veći od 6 mm u promjeru, asimetrični, neujednačene boje, nepravilnih rubova. Pojavljuju se nakon puberteta ili u zreloj dobi. Velik je rizik da se ti madeži razviju u maligni melanom te se moraju redovito kontrolirati kod dermatologa i samopregledom. Iako je većina madeža dobroćudna, pojava novog madeža ili nagla promjena postojećeg madeža kod odrasle osobe ukazuju na potrebu za stručnim pregledom.
Melanom je najrjeđi, ali i najopasniji zloćudni tumor kože, a izlaganje suncu povećava rizik od njegova nastanka. Oni čine samo jedan posto svih malignih bolesti kože, ali uzrokuju većinu smrtnih slučajeva od raka kože. Ipak, otkrivanje u ranoj fazi znači čak 97 posto uspješnosti u izlječenju, stoga je bitno što prije otkriti kancerogene promjene i početi s liječenjem.
Samopregled je izuzetno važan. Prije svega, obratite pažnju i pratite svoje madeže. Sumnjivima se smatraju madeži nepravilnog, asimetričnog oblika gdje su rubovi su nepravilni i nazubljeni, potom višebojni madeži u rasponu od svijetlosmeđe do crne. Sumnjiv može biti i madež veći od 6 mm, onaj koji je promijenio oblik, koji je narastao vertikalno, koji svrbi, pecka ili boli. Na malignu alteraciju mogu upućivati i krvarenje, ulceracija, krasta i crvenilo. Pregledajte lice, uključujući nos, usnice, uši i područje iza ušiju. Koristite sušilo za kosu ili češalj za pregled vlasišta. Pregledajte dlanove, ruke i nokte. Pregledajte vrat, trbuh i prsa. Žene detaljno moraju pregledati područje ispod i između dojki. Presavijte ruke i podignite ih kako biste pregledali laktove, pazuhe i nadlaktice. Pomozite si ogledalima kako biste pregledali potiljak, ramena, leđa, stražnji dio ruku i genitalno područje. Pregledajte unutarnju stranu bedara, noge, gornji dio i donji dio stopala te nokte. Osobama s velikim brojem madeža preporučujem pregled kod dermatologa.
Dermatoskopija je neinvazivna dijagnostička metoda koja koristi optičko povećanje za promatranje detalja koji nisu vidljivi golim okom, što nam pomaže u ranom otkrivanju melanoma. Sumnjive madeže će vam označiti, slikati i pratiti kako bi točno znali koje treba ukloniti kirurški te ih poslati na patohistološku analizu.
Za kraj, imajte na umu da je za zdravlje i ljepotu najvažnija prevencija. Izbjegavajte sunce u periodu kad je intenzitet UV zračenja najjači, od 10 do 17 sati. Za vrijeme boravka na suncu nosite zaštitnu odjeću kao što su kape, košulje dugih rukava, duge suknje i hlače te sunčane naočale. Koristite preparate za zaštitu od sunca koji štite od UVA i UVB zraka, i to barem pola sata prije izlaganja suncu, s ponovnim nanošenjem svaka dva sata, a obavezno nakon plivanja i znojenja.
