Većina nas navikla je razmišljati o stvarima koje tek želimo ostvariti. Tako početkom godine sastavljamo popise ciljeva, planiramo putovanja, razmišljamo o karijeri, novim navikama ili promjenama koje želimo uvesti u život. Čak i kada ne zapisujemo službene novogodišnje odluke, često imamo osjećaj da uvijek postoji nešto što još trebamo napraviti, postići ili unaprijediti.

Upravo zato u posljednje vrijeme sve više pozornosti privlači koncept poznat kao reverse bucket list, odnosno svojevrsna obrnuta lista želja. Za razliku od klasične bucket liste koja se temelji na planovima za budućnost, ovaj trend fokus stavlja na prošlost i sve ono što smo već ostvarili.

Ideja je vrlo jednostavna. Umjesto da zapisujete stvari koje biste jednog dana željeli napraviti, sastavljate popis iskustava, uspjeha, životnih lekcija i izazova koje ste već prošli. To mogu biti velika postignuća poput završetka fakulteta, pokretanja vlastitog posla ili preseljenja u novi grad, ali i puno manje stvari koje često zanemarujemo.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Viviana Rosati (@vivyinrosa)

Možda ste napokon skupili hrabrost za razgovor koji ste godinama odgađali. Možda ste prošli teško životno razdoblje, naučili postavljati granice, stekli samopouzdanje ili razvili naviku koja vam danas olakšava svakodnevicu. Upravo su takve stvari često prve koje zaboravljamo, iako su nerijetko važnije od brojnih formalnih uspjeha.

Nije teško razumjeti zašto je ovaj trend postao toliko popularan. Živimo u vremenu u kojem se uspjeh često mjeri onime što još nemamo. Društvene mreže svakodnevno nas podsjećaju na tuđa putovanja, karijerne uspjehe, nove projekte i postignuća. Uz to, kultura produktivnosti stalno nameće ideju da uvijek možemo više, bolje i brže. Čim ostvarimo jedan cilj, pred nama se pojavljuje novi. Zbog toga mnogi ljudi imaju osjećaj da nikada ne rade dovoljno, bez obzira na to koliko su zapravo postigli. Ono što je prije nekoliko godina predstavljalo veliki uspjeh s vremenom postane nešto što uzimamo zdravo za gotovo. Promaknuća, završeni projekti, osobni razvoj ili važne životne odluke vrlo brzo prestaju izgledati kao postignuća i postaju dio svakodnevice. Reverse bucket list pokušava prekinuti upravo taj obrazac razmišljanja. Umjesto pitanja “što još moram ostvariti?”, fokus se prebacuje na pitanje što već imamo. Na prvi pogled možda djeluje kao mala promjena perspektive, no upravo ona mnogima pomaže da realnije sagledaju vlastiti životni put.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Hanna Schönberg (@hannaschonberg)

Dodatna vrijednost ovog trenda krije se i u tome što nas potiče na zahvalnost. Kada zastanemo i osvijestimo stvari koje smo nekada željeli, a koje su danas dio naše svakodnevice, često shvatimo koliko smo zapravo napredovali. Zanimljivo je i da reverse bucket list nema stroga pravila. Neki ga vode kao privatni dnevnik, drugi ga povremeno sastavljaju kada osjećaju manjak motivacije, a treći ga redovito nadopunjuju novim iskustvima. Važno je jedino da služi kao podsjetnik na vlastiti rast, bez uspoređivanja s drugima!

Foto: Instagram/@hannaschonberg