Većina nas brine usput. Dok odgovaramo na e-mailove, vozimo se na posao, kuhamo ručak ili pokušavamo zaspati. Misli o obavezama, rokovima i situacijama koje ne možemo predvidjeti često se pojavljuju u trenucima kada bismo se najradije opustili, zbog čega imamo osjećaj da nam dan prolazi u neprekidnom mentalnom “multitaskingu”.
Stoga, zanimljivo je da stručnjaci posljednjih godina sve češće govore o tehnici koja predlaže upravo suprotno od onoga što bismo očekivali; umjesto da se trudimo potpuno potisnuti brige, savjetuju da im unaprijed odredimo vrijeme i mjesto. Riječ je o metodi poznatoj kao worry time, odnosno “vrijeme za brigu”.
Kako funkcionira ova metoda?
Umjesto da vas iste misli prate tijekom cijelog dana, odvojite 15 do 30 minuta u točno određeno vrijeme kada ćete se njima svjesno posvetiti. Ako vas tijekom dana nešto zabrine, ne morate odmah tražiti odgovor. Dovoljno je zapisati misao u bilježnicu ili mobitel i vratiti joj se kasnije, tijekom svog “vremena za brigu”. Na taj način ne ignorirate ono što vas muči, ali mu ne dopuštate da preuzme cijeli dan. Važno je naglasiti da worry time nije zamišljen kao pola sata prepuštanja negativnim mislima. Ideja je svaku brigu promotriti iz malo drugačije perspektive i postaviti si jednostavno pitanje: mogu li nešto učiniti po tom pitanju?
View this post on Instagram
Ako je odgovor potvrdan, pokušajte zapisati konkretan sljedeći korak. To može biti telefonski poziv, slanje e-maila ili razgovor koji već neko vrijeme odgađate. Ako pak shvatite da na određenu situaciju ne možete utjecati, cilj je osvijestiti tu činjenicu i ne trošiti ostatak dana na nešto što nije u vašoj kontroli.
Zašto ova metoda mnogima odgovara?
Jedan od razloga jest taj što pomaže postaviti granice vlastitim mislima. Umjesto da vas iste brige prate od jutra do večeri, stvarate prostor u kojem ćete se njima baviti svjesno, a ostatak dana posvetiti poslu, obitelji, hobijima ili odmoru. Mnogi primjećuju da se dio stvari koje su im tijekom dana djelovale vrlo važno do trenutka kada sjednu na svoje “vrijeme za brigu” više uopće ne čini toliko hitnim. Sam čin zapisivanja često je dovoljan da se misli smire.
View this post on Instagram
Ako želite dati priliku ovoj metodi, odaberite isto vrijeme svaki dan, primjerice u kasno poslijepodne ili predvečer. Izbjegavajte termin neposredno prije spavanja kako biste večer ipak ostavili za opuštanje. Tijekom dana zapisujte misli koje vam odvlače pažnju, ali im se nemojte odmah vraćati. Kada dođe vrijeme predviđeno za to, prođite kroz popis i pokušajte razdvojiti ono na što možete utjecati od onoga što jednostavno morate prihvatiti. Nakon isteka 15 ili 30 minuta prijeđite na neku ugodnu aktivnost; kratku šetnju, kuhanje, čitanje ili razgovor s prijateljima. Time šaljete poruku da je vrijeme za brigu završilo.
Iako ova tehnika neće ukloniti sve životne izazove, mnogima pomaže da misli organiziraju na drugačiji način. Umjesto da brige neprestano prekidaju svakodnevicu, dobivaju svoje mjesto u danu, a ostatak vremena ostaje za ono što je jednako važno; posao, odmor, druženje i male trenutke u kojima želimo biti potpuno prisutni.
Foto: Instagram/@hannaschonberg
