Koprivnica je sjeverni hrvatski grad duge i bogate povijesti, prvi puta zabilježene u 13. stoljeću. Od kraja 16. stoljeće Koprivnica je doživjela intenzivno useljavanje u grad i tada je počeo njezin eksponencionalni rast i razvoj. Do kraja 19. stoljeća bila je treći najznačajniji grad sjeverne Hrvatske i Slavonije, a posljednjih par desetljeća dolazi do ubrzanog infrastrukutralnog, gospodarskog, društvenog i kulturnog razvitka grada.

Koprivnica – rekonstrukcija središnjih trgova

Rekonstrukcija središnjih trgova u Koprivnici logičan je i očekivani nastavak razvoja grada. No, da ćemo svjedočiti ovakvom uspješnom rješenju, iskreno, nekako se nismo nadali. I jako nam je drago svjedočiti ovom pozitivnom iznenađenju. Projekt rekonstrukcije središnjih trgova Koprivnice potpisuje arhitektonski studio NFO, tj. arhitekti: Maja Bencetić, Frane Dumandžić, Kata Marunica, Nenad Ravnić, Andrea Šandrk, Roko Šarić, Karla Tavić i Filip Vidović.

No, o čemu se tu zapravo radi? Postojeće stanje trgova može se segmentirati u tri zone koje čine logične prostorne cjeline: Zona trga bana Jelačića: široka ulica sa drvoredom koja povremeno udomljava sezonske sadržaje; trg ispred tržnice: generator najvećeg dnevnog pješačkog i biciklističkog prometa; te glavni gradski Trg Zrinski: naoko predimenzionirani trg kojeg s jedne strane omeđuje zelena fasada glavnog gradskog parka, s druge pročelja nedovršenog bloka različitih sadržaja, zatim gradska Vijećnica na istoku te nedefinirana prometnica s uglovnicom stare “Podravke” u pozadini. Svaki od spomenutih prostora ima specifični potencijal koji ga razlikuje od drugih, te mogućnost spajanja u sustav javnih prostora centra Koprivnice.

Trg Zrinski

Glavni trg Zrinski gledan iz zraka djeluje kao zona napetosti i križanja puteva razapeta između ulica i manjih trgova na istoku i zapadu. Ta napetost prostora stvorila je od glavnog koprivničkog trga tranzitno mjesto; prostor kojeg više definira protočnost i kretnja, a manje zadržavanje i svakodnevne aktivnosti. Intuitivnim linijama kretanja biciklisti mimo ucrtanih biciklističkih staza dijagonalama “sijeku” trg kako bi što prije došli od jednog do drugog kraja.

Prihvaćajući protočnost kao neminovnost u funkcioniranju Trga, a biciklističke staze kao svojevrsni koordinatni sustav formiraju se zone zadržavanja između spomenutih staza i perimetra trga. Definirana zona je poput kolaža aktivnosti nastala s obzirom na mikrolokacijske specifičnosti i dosadašnje navike građana. Na Zrinski trg u cijelosti je položena “tapiserija” manjih trgova strukturirana oko čvrstih osi biciklističkih staza u formi X-a. Svaka zona direktno korespondira s namjenom okolnog konteksta ili donosi svoju novu namjenu.

Zona Zrinskog trga podijeljena je u dvanaest manjih zona. Svaka od tih zona prilagođena je obližnjoj namjeni. Primjerice, ispred galerije je art zona sa postamentima za povremene izložbe i krugovima za crtanje. Ispod stabala javora je “pop-up” zona za ljetne manifestacije. Ispred ugostiteljskih objekata su zone za razvijanje površina sa stolovima i suncobranima. Zrinski trg i trg bana Jelačića opremljeni su priključcima za povremena događanja kako bi se postigla multifunkcionalnost. Trg je većinski izveden od betonskih opločnika različitih dimenzija, shemi polaganja i obrade. Boja samih opločnika rezultat je pomne analize fasada okolne izgradnje, povijesnog nasljeđa i samog podravskog ambijenta. Tako su posebno naglašene staze uz objekte od crvenkastih opločnika koji su citat starih puteva od opeke.

X

Multifunkcionalne zone za povremena okupljanja su oker žute boje, dok su ostale zone u nijansama sive. U sredini se nalaze mozaici koji su interpretacija poznatog podravskog veza. Biciklistički X koji presijeca trg napravljen je od grubo štokanog betona kako bi naglasio promjenu materijala. Nova fontana, oblikom identična starom cvijetnjaku – rundeli, sada je višenamjenska fontana opločena sivim flamato pješčenjakom. Sama fontana upuštena je 2 cm u odnosu na trg, te se može zapuniti u vodeno zrcalo koje reflektira park i staru zgradu Vijećnice, dok ljeti služi za igru i osvježenje, možda najviše najmlađih koprivničana.

Urbana oprema trga prilagođava se ambijentu te potiče različite aktivnosti te obuhvaća drvene klupe uz park, klupe/postamente na tzv. “art trgu”, klupe biciklarnike na ulaznim zonama trga te kružne klupe oko postojećih visokih stabala prema Parku. U zoni ispred knjižnice i kina dominira solarno stablo opremljeno Wi-Fi-jem, priključcima za struju te ekranom na koji se prikazuju meteorološki podatci. Unutar obuhvata postavljene su i skulpture poput postojećeg, ali i novog spomenika biciklistima. Od hortikulture korištene su vrste slične onima zatečenima na licu mjesta. Trg bana Jelačića i trg kod tržnice se dodatno ograđuju drvoredima kuglastog javora, a drvored na trgu Zrinski dopunjava javorima i soforama sa grmovima smreke. Na “art zoni” postavljaju se crveni javori, zajedno s niskim raslinjem ophipogon.

Zelena predvorja trga

Ovakvo rješenje, ovakva rekonstrukcija ova tri prostora spaja ih u jednu protočnu cjelinu gdje se korištenjem različite urbane opreme, svjetla/sjene i različitog popločenja formira urbani kolaž mogućih trgova nastalih s obzirom na kontekst, navike građana i pretpostavki za neke nove navike. Susjedni trgovi postaju tzv. zelena predvorja dajući pritom Zrinskom Trgu jasne vizualne granice. Ovaj prostor postaje ne samo iznimno ugodno fluidno mjesto prolaska, već i mjesto sastajanja i boravka, pozivajuć’ i potičić’ građane i posjetitelje Koprivnice na razne aktivnosti upravo na ovom, prekrasnom, novom, starom javnom gradskom prostoru.

Fotografije: Bosnić+Dorotić

Fotografije dronom: Zoran Bakić i Filip Ružić