Ludi za slojevima: sindrom kozmetičkog pretjerivanja

Unatoč popularnom mišljenju da je layering kozmetičkih preparata marketinški izum 21. stoljeća, slojevito nanošenje kozmetike zapravo nije novonastali trend već je u posljednje vrijeme samo preoblikovan narativ oko ideje onoga što slojevito nanošenje kozmetike znači

U istočnjačkim ritualima njege slojevito nanošenje esencija i ampula prisutno je već dugi niz godina, ali princip tonika, seruma i krema nije novost niti kod nas. Slojevito zapravo znači sve što nije samo umivanje vodom i mazanje W/O emulzije na lice kako su radile naše mame većinu svojeg života. Već 1968. Clinique je zauvijek promijenio kozmetičku industriju Europe uvodeći revolucionarni 3-step koncept koji se sastojao od čistača, tonika i hidratantne kreme.

Tim sistemom promijenio je lice dotad vrlo linearne i jednostavne kozmetičke industrije koja je funkcionirala po principu “jedna krema za cijelu obitelj”.

Jedna bazična krema za cijelu obitelj funkcionirala je dugo jer – ona uistinu funkcionira odlično, iako je limitirana u svojim tranformativnim mogućnostima za kožu. Dapače, KIS (keep it simple) princip jedan je od osnovnih postulata kvalitetne njege. U ovome trenutku vjerojatno se češkate po glavi prisjećajući se svih trenutaka u kojima ste mislili da je kompleksnija njega uvijek bolja opcija za vašu kožu. Tako su vam barem rekle brojne reklame, prijateljice, skinfluencerice koje pratite na društvenim mrežama. Vjerujete da vam svakako treba još jedan serum i još jedan tonik jer se tako njeguju oni koji o kozmetici znaju više od vas. No, znaju li uistinu više od vas? I važnije, znaju li o vašoj koži više od vas samih? 

Ne nužno. Svaka koža je priča za sebe i ima svoj vlastitu anamnezu te povijest korištenja kozmetike koja je oblikovala naše korisničke preferencije i navike. Ne postoje dvije iste kože, dva copy-paste problema pa tako niti dva identična rješenja. Upravo ova činjenica dala je krila ideji modularnosti i personaliziranosti kozmetike. I uistinu, kombinirani pristup je potencijalno izuzetan alat njege koji nas može dovesti do nevjerojatnih rezultata. Ali (jedno veliko ali) – on nije za svakoga. Kozmetičko pretjerivanje boli. Ne samo novčanik, nego i kožu. 

Nanošenje slojeva povećava potencijal pozitivnog učinka na kožu, ali istovremeno povećava i rizik od iritacije kože. Netočno je misliti da su svi ljudi dobar kandidat za slojevito nanošenje kozmetike.

Primjerice, osjetljivoj koži ovaj pristup možda nikada neće odgovarati. Netolerantnoj i reaktivnoj koži zapravo i ne treba kompleksan pristup jer je cilj kožu maksimalno desenzitizirati. Rijetki imaju samo jednu slabu točku na inače savršenoj koži pa je, kad biramo adekvatnu njegu koja treba pokriti više problematičnih područja naše kože, potrebno učiniti svojevrsnu “trijažu”. 

Nema smisla pokušavati tretirati bore retinolom na osjetljivoj koži koja ne podnosi niti puno blaže aktivne komponente. Nema smisla fokusirati se na agresivnu eksfolijaciju mitesera na kompromitiranoj koži s narušenom hidrolipidnom barijerom. Činiti koži sto stvari istovremeno i biti agresivan u layeringu kozmetike nekome može biti učinkovito, a nekome će rezultirati kožom iz noćne more.

Da situacija bude gora, kompanije koje promiču ideju slojevite njege istovremeno se natječu u koncentracijama aktivnih komponenti pokušavajući neprestano nadmašiti konkurenciju teoretski impozantnijim proizvodom.

Impozantan na papiru, katastrofalan na licu, pogotovo ako ne znamo što činimo kad miješamo slojeve i slojeve proizvoda koje kemijski ne znamo “pročitati”. Princip modularnosti u kozmetici kreiran je kao jukstapozicija dotadašnjoj jednostavnosti i linearnosti kozmetičke industrije. Obična teglica kreme postala je dosadna. Htjeli smo da naša kozmetika radi više za nas, da naša koža daje više od sebe, i donekle smo to uspjeli postići. Dobili smo što smo htjeli. Kozmetička industrija odgovorila je rastom na povećanu potražnju i nikada u povijesti kao u ovome trenutku nije bila ovoliko razvijena, ali istovremeno i prepuna besmislenih proizvoda koji trigeriraju najniže konzumerističke osjećaje u svima nama. Moramo postati trezveniji u ocjeni što je u tome mravinjaku proizvoda uistinu kvalitetno i dostojno naše kozmetičke police. Skromniji i istovremeno viših standarda. Kaže se da je jedini smjer naprijed, i to je točno, ali je ponekad bitnije stati i razmisliti: treba li mi uistinu još jedan proizvod? 

mm
Jelena Skendžić Ratkajec

osnivačica i CEO brenda Skintegra