(Oko 1955 godine, skijašica na Sun Valleyu, Idaho, photo Three Lions/Getty Images)

Riječ ski dolazi od staro norveške riječi ‘skíð’, i doslovno znači ‘rascijepati drva na komade ili drva za ognjev’. Skijanje je izvorno bilo sredstvo prijevoza u dijelu svijeta koji je veći dio godine zavijen u led.

Početak modernog skijanja nalazimo u sjevernoj Europi, točnije Norveškoj i Švedskoj.  U početku ne postoji skijaška odjeća za žene, one nose duge suknje i podsuknje za vrijeme skijanja. No, oko 1920-ih godina mu strelovito raste popularnost te žene također počinju nositi hlače za vrijeme skijanja. Prve skijaške hlače izgledom podsjećaju na jahače, nose se tako da se umetnu u čizme te ih se dodatno zaveže oko istih, naravno nose se u kombinaciji s odgovarajućom jaknom dužeg kroja.
Rast skijaškog turizma te prve Olimpijske igre 1924 god. potiču proizvođače odjeće da se počinju okretati proizvodnji izradi sportske odjeće koja će štititi tijelo u različitih vremenskim uvjetima, a ujedno biti i moderna. Od materijala se počinje koristiti vodootporni tvid i štof, koji se prvotno koristi samo za izradu skijaških odijela i kišnih kabanica. Usporedno je izumljen i usavršen patentni zatvarač (1893 god.) koji se mahom počinje koristiti na džepovima i potkoljenicama skijaških hlača zbog svoje funkcionalnosti. Jednodijelna skijaška odijela također su sve prisutna, no paleta boja je siromašna i proteže se od smeđe i sive do tamnoplave.

(Dvije trendy skijašice u Chamonixu, Francuska, 1926. godine, photo by Hulton Archive/Getty Images)

Oko 1940 god. u modu ulaze dvodijelna šarena color-block odijela, koja su zamišljena da dodatno razigraju maštu bogatom jet- setu koji odlazi na mondena skijališta ne toliko radi sporta i zdravlja, koliko radi druženja. Na skijanje odlaze sve filmske i glazbene zvijezde, i slavni Vogue na svojim stranicama za skijanje kaže da je in! Svjetski poznate modne kuće Burberry i Drecoll, kao i modni dizajneri Elsa Schiaparelli, Lanvin, Lucien Lelong te Patou počinju proizvoditi dvodijelna odijela u širokom rasponu boja, kombinirajući praktičnost i eleganciju koja se dizajnom oslanja na uniformu pilota. Dolaskom spandex materijala 50-ih godine skijaška odjeća postaje rastezljivija i kvalitetnija te tijelu omogućuje veću slobodu kretanja, kao i bolja aerodinamička svojstva. Inspirirani sportskim događanjima i pomamom za zimskim sportovima, počinje nova era u modnom biznisu gdje mnogi dizajneri kao Hermès, Pucci i Dior vide dobru zaradu i reklamu te predstavljaju nove modne linije sportske odjeće specijalizirane za skijaške sportove.
Iako se kod dizajna gleda da odjeća bude ugodna i funkcionalna kao i prilagođena svim sportskim aktivnostima na otvorenom, i dalje se od nje traži da u kombinaciji s trendy dolčevitom istovremeno bude dovoljno moderna za neka druga društvena zbivanja ili događanja na otvorenom. Izrada specijalizirane sportske odjeće pokazala se kao dobar poslovni potez, stoga ne čudi činjenica da se u 60-ima i 70-im godinama gotovo sve modne kuće i dizajneri koji rade na razvitku svog brenda, okreću izradi odjeće za zimske sportove.

(Ženski model 1973. godine, photo by Chaloner Woods/Getty Images)

Boje i uzorci postaju sve šareniji i kreativniji, što je bila glavna karakteristika u odijevanju 60-ih i 70-ih godina. Dizajn 80-tih i 90-tih godina nije se previše mijenjao, i dalje se najčešće koriste jarke kontrastne boje a sam kroj skijaškog odijela ostaje gotovo isti. Tek kasnije, oko 2000. godine nježnije nijanse i pastelne boje ,te dizajn prilagođen snowboardingu polako počinju donositi opušteniju siluetu kroja, koja je prvenstveno ugodna, funkcionalna i moderna. 

(Dawid Kubacki na FIS Nordic World Cupu 2019 u Bischofshofenu, Austria/Getty Images)