Bivši američki predsjednik obratio se delegatima na klimatskom summitu UN-a COP26

Barack Obama nakon podužeg se vremena vratio na svjetsku pozornicu, i to na COP26, klimatskoj konferenciji te rekao da svi imaju ulogu u klimatskoj krizi, te da pojedinci imaju veću odgovornost pomoći onima “manje sposobnima, ali ranjivijima”, Rekao je kako “svi mi imamo ulogu, svi imamo posla. Svi se moramo žrtvovati. Ali oni od nas koji živimo u velikim, bogatim zemljama, oni od nas koji pomažemo da se problem ubrza, imamo dodatni teret kako bismo bili sigurni da radimo s, pomažemo i pomažemo onima koji su manje odgovorni i manje sposobni, ali više ranjiv na ovu nadolazeću krizu.”

Također je doveo u sumnju je li temeljni cilj COP26 – ograničiti porast globalne temperature na 1,5 C – uopće ostvariv. Rekao je: “Mislim da je normalno osjećati se pomalo obeshrabreno. Ako svi ispoštuju samo obveze koje su već preuzete na ovoj konferenciji, najnoviji podaci govore da dolazimo do oko 1,8 stupnjeva Celzijevih. To je jedno veliko “ako”, a to još uvijek nije dovoljno. Međutim, svaki stupanj čini veliku razliku za otočne države. Svaki stupanj do kojeg možemo ublažiti je značajan. Ako slijedimo sve hrabre izjave i korake i obećanja koja su donesena dosad, onda je to pravi napredak. Nedovoljno, ali nas pokreće u pravom smjeru.”

“Bilo je posebno obeshrabrujuće vidjeti da su čelnici dvaju najvećih svjetskih zagađivača, Kine i Rusije, odbili čak i prisustvovati raspravi”, izjavio je Obama i direktno prozvao njihove vlasti na opasan nedostatak osjećaja za hitnost i spremnost.

U jednom drugom govoru dotaknuo se i svoga nasljednika, Donalda Trumpa, rekavši da je nadgledao “četiri godine aktivnog neprijateljstva protiv znanosti o klimi”. Govoreći o vremenu između Pariškog sporazuma i sada, objasnio je kako je dio napretka zastao “kada je moj nasljednik odlučio jednostrano izaći iz Pariškog sporazuma u svojoj prvoj godini na vlasti. Nisam bio baš sretan zbog toga. Unatoč četverogodišnjem aktivnom neprijateljstvu prema znanosti o klimi, koje je dolazilo iz samog vrha naše savezne vlade, američki narod je ipak uspio ispuniti našu izvornu obvezu prema Pariškom sporazumu.”

Istovremeno, autohtoni aktivisti iz kampanje It Takes Roots tvrde da je američka vojska najveći pojedinačni potrošač fosilnih goriva u svijetu, ali zasad nije obvezna objavljivati ​​podatke o emisijama iz razloga nacionalne sigurnosti. Naime, godine 2015. usvojen je Pariški klimatski sporazum koji je uključivao mjeru u kojoj su zemlje mogle dobrovoljno izvještavati o vojnim emisijama, no do sada nije postojao zakonski zahtjev za nacije da to učine, a pitanje vojnih emisija i dalje nije na dnevnom redu COP26.

Barack Obama goorio je deveti dan summita o klimi 2021. u Glasgowu, koja se usredotočila na isporuku praktičnih rješenja potrebnih za prilagodbu klimatskim utjecajima i rješavanje gubitaka i štete. Ovo je 26. “Konferencija stranaka” i predstavlja okupljanje svih zemalja koje su potpisale Okvirnu konvenciju UN-a o klimatskim promjenama i Pariški klimatski sporazum. Cilj ovogodišnje konferencije je obvezati zemlje na neto nulte emisije ugljika do 2050.

No, zbog nedostatka razgovora o brojnim temama, mnogi aktivisti i aktivistkinje brinu da je COP26 još samo jedna u nizu predstava i da ne čini preveliku razliku. Slično se komuniciralo i tijekom Pariškoga sporazuma, a hoće li ovaj puta biti drukčije, ostaje nam vidjeti. O prvome tjednu summita možete pročitati ovdje.

 

Foto: Christopher Furlong/Getty Images News via Getty Images