Svakoga tjedna naša Andreja Pančur Panč donosi pregled vijesti iz područja politike i društva, a ovaj put stižu novosti o sankcijama Rusiji, klimi te sigurnosti u metaverzumu

Klima se mijenja prebrzo da bi se biljke i životinje prilagodile

Novo izvješće UN-a naglašava kako temperature zagrijavanja mijenjaju životne cikluse prirode – s razornim utjecajima na poljoprivredu i biološku raznolikost.

Bijele rode koje migriraju u sjevernu Europu gnijezde se i do tjedan dana ranije po toplom vremenu, izlažući ih ekstremnim olujama i prijeteći opstanku njihovih pilića. Osnovni usjevi kao što su ječam, kukuruz, riža, raž, sirak, soja i pšenica, zajedno s voćem kao što su jabuke, trešnje, kruške i mango, doživljavaju poremećaje u svom rastu i razvoju. Prije deset godina, morski toplinski val u zaljevu Maine ubrzao je životni ciklus jastoga, preplavivši lokalne ribolovce koji su ih morali uloviti ranije nego što se očekivalo.

Znanstvenici su godinama upozoravali da klimatske promjene mijenjaju prirodne životne cikluse biljaka i životinja – do potencijalno razornog učinka. Sada, novo izvješće koje su Ujedinjeni narodi objavili krajem prošloga tjedna, ove promjene identificira kao jednu od najhitnijih svjetskih kriza okoliša u nastajanju, kojoj je potrebno hitno djelovanje.

Izvješće kao nove iznimne krize ističe rastuća razaranja od šumskih požara i skrivene troškove onečišćenja bukom, što dovodi do 12.000 prijevremenih smrti svake godine samo u Europskoj uniji. No, možda najupečatljivije, upozorava da promjene životnog ciklusa potaknute toplim temperaturama i ekstremnim vremenskim obrascima utječu na prirodne ritmove vrsta diljem svijeta, često prebrzo da bi se prilagodile.

I dok se ove promjene mogu činiti suptilnim od sezone do sezone, tvrdi se u izvješću, one imaju potencijal da devastiraju komercijalnu poljoprivredu i ribarstvo, a također prijete ranjivim vrstama, od leptira do kitova. Kako je rekla Andrea Hinwood, glavna znanstvenica Programa UN-a za okoliš, tijekom press događaja:

“Naša serija Izvješća ima za cilj staviti u središte pozornost ključna i nova ekološka pitanja – ona koja potencijalno imaju velike učinke na naše društvo, gospodarstvo i ekosustave. Moramo biti svjesni problema, njihovih uzroka, kako bismo mogli gledati kako njima upravljamo, spriječimo štetu i provodimo odgovarajuće preventivne radnje i rješenja.”

Kao što znamo, svijet se već zagrijao za 1,19 stupnjeva Celzija u odnosu na predindustrijsko doba, zbog čega se životinje niti biljke nisu u stanju prilagoditi. Kada biljke rano cvjetaju jer im temperature zagrijavanja signaliziraju da je proljeće stiglo, oprašivači možda neće biti aktivni na vrijeme da ih dosegnu ili bi mrazevi u kasnoj sezoni mogli uništiti rani urod. Više temperature također bi mogle potaknuti razvoj štetnika, ugrožavajući prinose.

Iako se usredotočujemo na lijepe i pozitivne promjene, zaista se čini da moramo s njima krenuti u petu brzinu.

Kakve se sankcije uvode Rusiji zbog cijele situacije u Ukrajini?

SAD, Velika Britanija i neki od njihovih saveznika uveli su sankcije Rusiji, kao odgovor na poteze za koje kažu da su postavili temelj za invaziju na Ukrajinu. Podsjetimo, ruski predsjednik Vladimir Putin priznao je područja Donjecka i Luganska pod kontrolom pobunjenika kao odvojena od Ukrajine. Naredio je trupe tamo (što je vlada Rusije odobrila vrlo brzo), ali kaže da još nisu raspoređene.

Sankcija je kazna koju jedna država nameće drugoj, često kako bi je spriječila da djeluje agresivno ili krši međunarodno pravo, a često su osmišljene tako da naškode gospodarstvu zemlje ili financijama pojedinih građana poput vodećih političara. Riječ je o najtežim mjerama koje nacije mogu koristiti, osim odlaska u rat.

Joe Biden i Vladimir Putin na summitu u Ženevi
Joe Biden i Vladimir Putin na summitu u Ženevi (Foto: Peter Klaunzer – Pool/Keystone via Getty Images)

Dosad, objavljeno je nekoliko takvih sankcija. Američke sankcije objavljene u utorak te imaju za cilj naštetiti sposobnosti Rusije da financira svoje vojne napore. Dvije državne banke za koje SAD kaže da su ključne za ruski obrambeni sektor više neće moći poslovati u SAD-u niti pristupiti njegovom financijskom sustavu. Postavljena su ograničenja na američke poslove koji uključuju ruski državni dug, a Amerikancima je sada zabranjeno poslovanje u Lugansku i Donjecku.

Također, Europska unija sankcionira 27 ruskih pojedinaca i organizacija, uključujući banke. Također, ograničava pristup europskim tržištima kapitala – presijeca mogućnost pristupa fondovima banaka EU – i zabranjuje trgovinu između EU-a i dviju regija pod kontrolom pobunjenika. U međuvremenu, britanski premijer Boris Johnson najavio je sankcije protiv pet ruskih banaka i trojice bogatih ruskih poduzetnika te zaprijetio daljnjim potezima.

Možda najoštriju sankciju dao je njemački kancelar Olaf Scholz, koji je stavio na čekanje dozvolu za otvaranje plinovoda Sjeverni tok 2 od Rusije do Njemačke.

Međutim, neki zastupnici rekli su da je vlada trebala biti stroža – ciljati na više banaka i oligarha. Iako su zapadne zemlje zaprijetile su Rusiji daljnjim oštrim sankcijama ako nastavi s agresijom na Ukrajinu, poput toga da isključi Rusiju iz globalne usluge financijskih poruka Swift, koju koriste tisuće financijskih institucija diljem svijeta, što bi ruskim bankama otežalo poslovanje u inozemstvu. Jedna od oštrijih bi bila zabrana Rusiki da koristi američki dolar, što bi moglo imati ogroman utjecaj na rusko gospodarstvo jer se većina njihove prodaje nafte i plina podmiruje u dolarima.

Rusko gospodarstvo uvelike ovisi o prodaji plina i nafte u inozemstvu, a zapadne zemlje mogle bi odbiti kupnju nafte i plina od velikih ruskih energetskih divova kao što su Gazprom ili Rosneft. Međutim, opet bi to moglo donijeti veće cijene plina i nestašicu goriva u Europi.

Iako ćemo tek vidjeti što će se dogoditi, činjenica jest ta da su države međusobno u nesuglasici oko sankcija i da se najoštrije nikada nisu provele. To je zato i što neke zemlje koje imaju bliže odnose s Rusijom – poput Mađarske, Italije i Austrije – možda neće biti spremne pokrenuti velike sankcije.

Neke aplikacije u metaverzumu virtualne stvarnosti su “opasne”, upozorili su istraživači internetske sigurnosti

Istraživačica BBC Newsa koja se predstavljala kao 13-godišnja djevojčica svjedočila je uznemiravanju, seksualnom govoru, rasističkim uvredama i prijetnji silovanja u svijetu virtualne stvarnosti. Nacionalno društvo za prevenciju okrutnosti prema djeci priopćili su da su šokirani i ljuti zbog tog novinarskog otkrića, dok je voditelj politike online sigurnosti djece Andy Burrows dodao je da je istraga pronašla “toksičnu kombinaciju rizika”.

Nakon otkrića, javili su se i čitatelji, od kojih je jedan psiholog rekao kako je razgovarao s djecom koja kažu da su bila na platformi i prisiljena sudjelovati u virtualnom seksu. Odlučio je ostati anoniman jer je zabrinut za sigurnost svoje obitelji.

Metaverzum je naziv za igre i iskustva kojima pristupaju ljudi koji nose slušalice za virtualnu stvarnost. Tehnologija, koja je prije bila ograničena na igranje, mogla bi se prilagoditi za upotrebu u mnogim drugim područjima – od posla do igre, koncerata do kina. Mark Zuckerberg misli da bi to mogla biti budućnost interneta – toliko da je nedavno rebrendirao Facebook u Meta, a tvrtka je uložila milijarde u razvoj Oculus Quest slušalica.

Smatra se da te slušalice – koje su sada preimenovane u Meta Quest – imaju čak 75 % tržišnog udjela. Bila je to jedna od tih slušalica koje je istraživač BBC Newsa koristio za istraživanje aplikacije i dio metaverzuma. Aplikacija, nazvana VRChat, online je virtualna platforma koju korisnici mogu istraživati ​​s 3D avatarima.

Ono problematično, za pristup platformi ne treba provjera vaše dobi – jedini uvjet je Facebook račun. Istraživačica BBC Newsa stvorila je lažni profil kako bi postavila svoj račun – a njezin pravi identitet nije provjeren. Unutar VRChata postoje sobe u kojima se korisnici mogu susresti: neke su nevine i svakodnevne – kao što je McDonald’s restoran, na primjer – ali tu su i klubovi za ples na šipki i striptiz klubovi. Djeca tu slobodno mogu ući kao i odrasli, a osim golotinji, izloženi su uznemiravanju od strane drugih korisnika. Nakon istrage BBC Newsa, Nacionalno društvo za prevenciju okrutnosti prema djeci rekao je da su poboljšanja sigurnosti na internetu hitna.

Iako smo daleko od prve generacije društvenih medija, čini se da tehnološki divovi malo uče iz vlastitih pogrešaka. Prema istraživanju, metaverzum je opasan za sigurnost mnogih, a jedino kako Meta trenutačno doskače problemu je mogućnost da se blokiraju korisnici.

VR i metaverzum nisu posebno spomenuti u nadolazećim zakonima o internetskoj sigurnosti koja štite djecu od štetnog sadržaja, a evidentno je da je nužno uvrstiti ih. Znakovi da kaskamo za malicioznim pojedincima koji koriste sve resurse za uznemiravanje i nasilje su i više nego očiti, i užasavaju.

 

Foto: Meta