Angkor – kompleks čudesno mističnih hramova skrivenih u kambodžanskoj džungli

Nazivaju ga “osmim svjetskim čudom”, najljepšim kompleksom hramova na svijetu, mjestom koje se mora vidjeti uživo. Ovdje bih se možda ispravila i rekla doživjeti uživo jer je energija u kambodžanskom Angkor Watu neopipljivo čudesna. 

Prvi turistički koraci koje ćete napraviti kad na vašu listu zemalja koje vrijedi posjetiti stigne Kambodža bit će najvjerojatnije usmjereni k Angkoru, po mnogima najljepšem kompleksu hramova na svijetu. Negdje sam pročitala da Siem Reap, maleni gradić blizu tajlandske granice u sklopu kojeg se nalazi ovaj čudesan arheološki park, godišnje posjeti oko dva milijuna ljudi. I imaju pravo jer priču o Kambodži vrijedi započeti upravo ovdje u Angkoru koji su izgradili kraljevi drevnog Kmerskog carstva između 9. i 12. stoljeća. Na površini većoj od današnjeg Pariza nastali su brojni gradovi slavnog carstva s hramovima, kilometrima isklesanih zidova, hodnika, perivoja, kanala, nasipa te fantastičan napredni sustav kanalizacije po kojem je ova civilizacija bila poznata. Do 15. stoljeća u kompleksu je živjelo više od milijun ljudi, baveći se agrikulturom, štujući svoje hinduističke, a kasnije i budističke bogove, da bi nakon toga samo misteriozno iščeznuli. Znanstvenici se i danas spore oko točnih razloga zašto je tako moćna civilizacija propala, bez traga.

Neki tvrde da je propasti carstva prethodilo urušavanje naprednog sustava navodnjavanja o kojem je ovisila poljoprivreda u tom prilično izoliranom dijelu tropske džungle. Drugi, pak, govore kako ih je neprijatelj iz smjera Tajlanda potjerao na jug, prema današnjem glavnom gradu Kambodže Phnom Penhu. Osim nedorečenog kraja koji i dan-danas pridonosi mističnosti ovog mjesta, ova je moćna civilizacija iza sebe ostavila impresivan kameni kompleks za koji je utrošeno više materijala nego za sve egipatske piramide i rimske hramove. Ljepšim od svega spomenutog Angkor Wat proglasio je francuski istraživač Herin Mouhout, koji nije niti sanjao da će 1858. godine, lutajući džunglom u potrazi za novim biljnim i životinjskim vrstama, zapravo nabasati na ovakvo arheološko otkriće.

Po meni najbolji dio kompleksa hramova Angkor jest činjenica da je tada bio smješten duboko u džungli, a kako je sve do sredine 19. stoljeća bio potpuno skriven odnosno prepušten prirodnom nestajanju koja ga je zelenilom, drvećem, raslinjem potpuno obuzela kroz stoljeća, danas mu upravo to daje poseban šarm. Kameni hramovi su u velikoj većini impresivno očuvani zahvaljujući majstorima toga doba, a priroda je, uz ljudski faktor izgradnje, danas glavni razlog zašto se divimo energiji ovog zemaljskog kutka. Na brojnim mjestima drveće je sraslo s hramovima čineći tu čarobnu sinergiju prirode i čovjeka, pričajući drukčije priče koje ćete čuti kad se maknete od grupa turista i zavučete u osamljene kutke hramova. Tamo će vam se predstaviti najglasnija tišina, najljepša tropska hladovina te pokoja Kambodžanka nudeći vam ohlađeni narezani ananas ili vodu. Onako kako su nekoć živjeli stanovnici Kmerskog carstva obrađujući rižina polja, većina Kambodžanaca živi i danas, samo s malo većim naglaskom na turizam. 

Ulaznica za tri dana obilaženja ovog arheološkog kompleksa stoji 62 dolara, a hramovi su otvoreni od ranog jutra pa sve do 18 sati. U tom periodu imate svu slobodu obilaziti hramove brzinom kojom želite i zadržavati se koliko vam odgovara, a vjerujte mi, negdje ćete poželjeti ostati neko vrijeme. S obzirom na spomenutu površinu kompleksa, možete iznajmiti tuk-tuk s vozačem koji će vas drage volje voziti uokolo te čekati koliko god treba jer je to jedini način kako će prehraniti obitelj. A možete i rentati motor te u vlastitom aranžmanu odabirati redoslijed obilaska hramova. Najpoznatiji među njima je sigurno Angkor Wat, koji prevodimo “Grad hramova”, i čiju prepoznatljivu siluetu čini pet tornjeva, oblikovanih kao lotosovi cvjetovi koji simboliziraju planinu Mehru, dom bogova. Ovdje se također dolazi na izlazak sunca, što znači da ćete se morati ustati negdje oko pola četiri ujutro kako biste već do pola pet sjedili na trijemu jednog od hramova i gledali u taj veličanstveni jutarnji prizor. 

Gledanje izlaska sunca moguće je i iz bilo kojeg drugog hrama i ne propušta se jer u cijelom kompleksu svjetlost kroz različito doba dana mijenja atmosferu, a time i energiju. Zalazak i izlazak sunca želite pogoditi na ovome mjestu. Osim Angkor Wata kao najvećeg i najpoznatijeg hrama u istoimenom kompleksu, tu je i posljednji veliki te najdugovječniji glavni grad Kmerskog carstva Angkor Thom, koji je izgradio kralj Jayavarman VII. krajem 12. stoljeća. U sklopu njega nalazi se jedinstveni hram Bayon koji obilježavaju velike isklesane nasmijane glave. Još jedan poznati hram je zasigurno Ta Prohm, udaljen kilometar od Angkor Toma, a proslavio ga je film “Lara Croft: Tomb Raider” koji je sniman na ovoj lokaciji dok glavnu ulogu igra Angelina Jolie. Kažu da se, snimajući ovaj film, Angelina zaljubila u kambodžansku kulturu te joj se iznova vraćala nakon toga. Brojna hinduistička i budistička božanstva i danas su prisutna u brojnim prizorima na ovoj poznatoj turističkoj lokaciji. Unatoč brojnim posjetiteljima, moguće je pronaći vlastiti kutak u jednom od hramova i utonuti u razmišljanja kako je ovako nešto čudesno izgrađeno prije gotovo tisuću godina.

Tri stvari koje vrijedi napraviti prije posjeta kompleksu hramova Angkor:

Pronađite jeftin i dobar smještaj u Siem Reapu koji je udaljen svega pet kilometara. Za samo osam dolara možete spavati u pristojnom smještaju s bazenom, odakle se neće biti problem probuditi rano ujutro za izlazak sunca i posjet Angkoru.

Obiđite noćni street food market u Siem Reapu koji se navečer pretvara u pravu turističku meku prepunu ljudi, mirisa i zvukova, nudeći vam ulični doživljaj kroz koji najbolje upoznajte kambodžansku kulturu iz autentične prve ruke.

Pub street je ulica prepuna restorana i barova kojom vrijedi nanovo šetati jer svaki ćete put doživjeti nešto drugo. U sklopu šetnje svratite i na tržnicu, na kojoj će vas čekati bezbroj zanimljivih začina po kojima je Kambodža poznata.