Istraživanje na uzorku od 600 ispitanika pokazalo je da pojedini roditelji žale što su imali djecu zbog nesigurne budućnosti planeta
Zabrinuti zbog klimatske krize, zamjetan broj ispitanika potvrdio je da su odlučili ne imati djecu zbog straha da će se njihovi potomci morati boriti kroz klimatsku apokalipsu, tvrdi prva akademska studija na ovu temu, a prenosi Guardian. Istraživači studije objavljene u časopisu Climatic Change anketirali su 600 ljudi u dobi od 27 do 45 godina koji su već uzimali u obzir klimatske probleme i otkrili da je 96 % njih vrlo ili izuzetno zabrinuto za dobrobit svoje potencijalne buduće djece u svijetu koji se promijenio klimom. Istraživanje je prva recenzirana akademska studija o ovom pitanju koja je analizirala relevantnu skupinu ljudi. Istraživanje je provedeno anonimno kako bi se ljudi mogli slobodno izražavati i time dobiti što vjernija svjedočanstva. Primjerice, jedna 27-godišnjakinja iskreno je izjavila: “Mislim da ne mogu mirne savjesti dovesti dijete na ovaj svijet i prisiliti ga da pokuša preživjeti u apokaliptičnim uvjetima.”
Pogledi na situaciju zbog utjecaja globalnog zagrijavanja pokazali su se izrazito pesimističnima, prenijeli su istraživači. Studija je također otkrila da su neki ispitanici, koji su već roditelji, izrazili žaljenje zbog imanja djece.
Voditelj istraživanja Matthew Schneider-Mayerson s Yale-Nus koledža u Singapuru izjavio je kako je bilo iznimno emocionalno čitati pojedina svjedočanstva. “Strahovi od kakvoće života postojeće ili potencijalne djece bili su zaista duboki i osjećajni. Često je bilo potresno prolaziti kroz odgovore.” Broj ljudi koji u svoje roditeljske planove ubrajaju klimatske promjene vjerojatno će rasti, izjavio je Schneider-Mayerson, jer su utjecaji globalnog zagrijavanja postali očitiji. “Kako bismo to riješili, doista moramo odmah djelovati na rješavanje osnovnog uzroka, a to su same klimatske promjene”, rekao je. Studija nije otkrila statistički značajnu razliku između stavova žena i muškaraca, iako su žene činile tri četvrtine ispitanika. Jedna 31-godišnjakinja objasnila je svoje stavove na sljedeći način: „Klimatske promjene su jedini faktor koji je prevagnuo da nemam biološku djecu. Ne želim roditi dijete u svijet koji umire iako silno želim biti majka.” Istraživači su otkrili da je 6 % roditelja priznalo da osjeća određenu grižnju savjesti zbog rađanja djece. Četrdesetogodišnja majka priznala je: “Žao mi je što imam djecu jer se bojim da će se morati suočiti s krajem svijeta zbog klimatskih promjena.” Neka od otkrića bila su i ta da su mlađi ljudi zabrinutiji zbog klimatskih utjecaja koje će njihova djeca doživjeti nego stariji ispitanici, te da se na usvajanje gledalo kao na potencijalnu alternativu rađanju biološke djece.
Studija je pokazala da su strahovi vezani uz klimu za živote njihove djece ukorijenjeni u duboko pesimističnom pogledu na budućnost. Od 400 ispitanika koji su ponudili viziju budućnosti, 92,3 % bilo je negativno, 5,6 % mješovito ili neutralno, a samo 0,6 % pozitivno.
Schneider-Mayersonrekao je da su potrebna daljnja istraživanja na raznovrsnijoj skupini ljudi i u drugim dijelovima svijeta. Samoizborna skupina u studiji živjela je u SAD-u i uglavnom je bila bijela, visokoobrazovana i liberalnija. Prijašnje su ankete šire javnosti ukazivale na to da ljudi povezuju klimatsku krizu i reprodukciju, a jedna anketa 2020. godine utvrdila je da je među 18- do 44-godišnjim američkim građanima bez djece 14 % njih upravo klimatske promjene navodilo kao “glavni razlog” neimanja djece. Godine 2019. mnoštvo žena u Velikoj Britaniji reklo je da započinju “štrajk rođenjem” dok se ne riješi klimatska kriza.
“Kako se klimatske promjene nastavljaju pogoršavati, važno je razumjeti kako percepcija budućnosti može promijeniti način na koji svakodnevni ljudi planiraju svoj život”, rekao je Seth Wynes sa sveučilišta Concordia u Kanadi. “Ova je studija početni korak u razvoju tog razumijevanja.” Također postoji više dokaza o klimatskoj anksioznosti koja utječe na mentalno zdravlje i početkom 2020. godine više od 1.000 kliničkih psihologa potpisalo je otvoreno pismo upozoravajući na “akutnu traumu na globalnoj razini”. Prošlog tjedna jedno je istraživanje otkrilo da više od polovice dječjih i adolescentnih psihijatara u Engleskoj viđa pacijente anksiozne zbog stanja u okolišu.
Fotografija: Getty Images
