Što su prebiotici i zašto su važni? Kako utječu na zdravlje? Koja je njihova uloga i kakve veze imaju s probioticima? Imamo odgovore na sva ova pitanja.

Većina ljudi zna što su probiotici i koliko su važni za zdravlje, ali prebiotici su sasvim druga priča. Oni su iznimno važni, a toga još nismo dovoljno svjesni. Mnogima od nas nedostaje prebiotika u prehrani. Nažalost, to može dovesti do ozbiljnih problema poput probavnih smetnji, upala, oslabljenog imuniteta, debljanja, a možda čak i povećanog rizika od mnogih kroničnih stanja. Dok probiotička hrana igra ključnu ulogu u zdravlju crijeva i općem blagostanju, prebiotici služe kao hrana za probiotike i tako povećavaju njihovu moć.

Prema definiciji, prebiotici su neprobavljivi vlaknasti spojevi koje razgrađuje crijevna mikrobiota. Što rade prebiotici? Poput druge hrane bogate vlaknima, prebiotički spojevi prolaze kroz gornji dio probavnog trakta i ostaju neprobavljeni jer ih ljudsko tijelo ne može u potpunosti razgraditi. Kada prođu kroz tanko crijevo, dospijevaju u debelo crijevo, gdje ih fermentira crijevna mikroflora.

Danas, kada istraživači govore o “vlaknima”, ne govore samo o jednoj tvari, već o cijeloj skupini različitih kemijskih spojeva koji se nalaze u hrani. Prebiotici su najpoznatiji kao vrste dijetalnih vlakana pod nazivom fruktooligosaharidi, inulin i galaktooligosaharidi. Izvorno, prebiotici nisu klasificirani kao spojevi prebiotičkih vlakana. No nedavna istraživanja pokazala su nam da se ti spojevi ponašaju na isti način kao i drugi oblici vlakana.

Danas se prebiotički ugljikohidrati uglavnom sastoje od fruktana i galaktana, a oba fermentiraju anaerobne bakterije u debelom crijevu. Određene namirnice djeluju kao prirodni prebiotici. Neki primjeri hrane s visokim udjelom prebiotika uključuju korijen cikorije, zeleni dio maslačka, poriluk i češnjak.

Koje su dobrobiti prebiotika? Povećanje unosa prebiotika je u studijama povezano s dugim popisom moćnih dobrobiti, uključujući:

  • manji rizik od kardiovaskularnih bolesti
  • bolje zdravlje crijeva
  • lakše podnošenje stresa
  • bolja hormonska ravnoteža
  • jači imunološki sistem
  • manji rizik od povećanja tjelesne težine
  • smanjene šanse za nastanak upale i još mnogo toga.

Koje namirnice sadrže prebiotike

Dok se probiotici obično nalaze u uzgojenoj i fermentiranoj hrani kao što su jogurt, kefir, kimchi i kombucha, prebiotici se obično nalaze u određenom povrću (osobito kada se jedu sirovi), cjelovitim žitaricama i izvorima otpornog škroba, kao što su nezrele banane. Neke od najboljih prebiotičkih namirnica koje možete dodati svojoj prehrani su: korijen cikorije,  sirovi češnjak, poriluk, luk, šparoge, kvinoja i nezrele banane. U manjem postotku prebiotike sadrže i jabuke, med, ljuske psiliuma, pšenica, ječam, zob i kukuruz.

Foto: Pexels