Svake srijede donosimo mali briefing važnih događanja taj tjedan iz područja politike i društva. Ovoga tjedna riječ je o situaciji u Ukrajini, Danskoj te svjetskoj akciji koja traži oporezivanje bogatih
Rastu tenzije između Rusije i Ukrajine
Nakon mjesec dana eskalacije napetosti, SAD je naredio obiteljima cjelokupnog američkog osoblja u Veleposlanstvu SAD-a u Ukrajini da napuste zemlju 23. siječnja.
Naime, ruska vojska prikuplja trupe i vojnu opremu duž granice s Ukrajinom, a strah od invazije raste. Moskva je zanijekala planiranje napada, no ne umiruje situaciju. Procjenjuje se da je Rusija okupila oko 100.000 vojnika u blizini ukrajinske granice, pa je jasno zašto im se ne vjeruje da ne planiraju nikakvu invaziju.
Napetosti između dviju zemalja događa se zbog želje ruskog predsjednika Vladimira Putina da ponovno uspostavi veze s ruskim bivšim sovjetskim susjedima, među kojima je i Ukrajina. Od dolaska na vlast 2000. Putin je postojano i sustavno radio na tome, s obzirom na to da raspad Sovjetskog Saveza smatra ponižavajućim. Uz to, Putin zahtijeva da se Ukrajini trajno zabrani ostvarivanje suverenog prava na pridruživanje NATO-u, te da se druge akcije NATO-a, poput stacioniranja trupa u zemljama bivšeg sovjetskog bloka, smanje. Naravno, NATO je rekao da su zahtjevi neprihvatljivi.
U međuvremenu, ruski političari su na javnoj ruskoj televiziji ismijavali britanskog premijera Borisa Johnsona i “šalili se” s bombardiranjem Londona, dok mnoge zemlje, poput Estonije, Litve i Latvije, šalju Ukrajini vojnu opremu. Dakle, situacija je daleko od idealne.
Trenutačno nijedna država ne prijeti vojnim intervencijama u slučaju da Rusija napadne Ukrajinu, već koriste intenzivnu diplomaciju te prijete, poglavito predsjednik SAD-a Biden, ozbiljnim i bolnim sankcijama.
Ovo nije prvi put da je Putin izvršio invaziju na Ukrajinu. 2014. godine pripojili su Krim nakon žestokih prosvjeda u Ukrajini u kojima je svrgnut proruski predsjednik zemlje. Ruske snage preuzele su kontrolu nad Krimom prije nego što je taj teritorij izglasao pridruživanje Rusiji na referendumu, koji su, usput budi rečeno, Zapad i Ukrajina smatrali nezakonitim. Uspostavili su mirovni sporazum 2015. godine, no on je daleko od ispunjenja.
Danska namjerava ukinuti sve COVID mjere do veljače
I dok se neke države, poput Francuske, bore s nedovoljnim procjepljivanjem zemlje rigoroznim mjerama, Danska planira ukinuti sva preostala ograničenja protiv koronavirusa sljedeći tjedan, što je slična najava koje su se objavile u Ujedinjenom Kraljevstvu i Nizozemskoj proteklog tjedna, unatoč visokim brojkama zaraženih omikronom u Europi – no svakoj zemlji ide u prilog visoka procijepljenost kojom se ne mogu pohvaliti mnoge zemlje (kao niti mi).
Danska je već ublažila ograničenja prije dva tjedna, nakon jednomjesečnog lockdowna te dopustila kinima i koncertnim prostorima ponovno otvaranje. Međutim neka pravila ostaju, poput ograničenog rada restorana i obaveznog nošenja maski.
U pismu parlamentu ministar zdravstva Magnus Heunicke rekao je da vlada namjerava slijediti preporuke koje je stručni panel objavio u utorak, da se ukinu sva ograničenja do 1. veljače.
“Noćni klubovi mogu se ponovno otvoriti i restorani će moći služiti alkohol nakon 22 sata, gosti ne moraju predočiti covid potvrdu prije ulaska.”
Putnici se mogu voziti autobusom bez maske i trgovine mogu ukinuti ograničenje broja kupaca. Budu li izmjene odobrene, na snazi će ostati samo pravilo o testu i izolaciji pri ulasku u Dansku, koje će biti na snazi još četiri tjedna.
Ujedinjeno Kraljevstvo, Irska i Nizozemska objavile su prošli tjedan slične odluke da se ukine većina ograničenja protiv koronavirusa, iako su brojke zaraženih omikronom i dalje velike – i unatoč pojavama novih varijanti – no u jednom se trenutku moralo dogoditi da zemlje s visokom procijepljenosti i prema svim podacima varijantom virusa koji ne uzrokuje toliko hospitalizacija – da počnu normalno funkcionirati.
Ono što jedino ostavlja prostora jest da i ovo pomalo zvuči kao eksperiment – države su već radile slična opuštanja da bi vrlo brzo morali pooštriti mjere, a Slovenija je, primjerice, čak dvaput službeno izjavila da kod njih više nema pandemije. Nadamo se, ipak, da je kraj ovoga blizu, mi se trudimo biti optimistični.
Milijunaši pozivaju vlade diljem svijeta da ih počnu više oporezivati
I dok su neki multimilijarderi zaradili duplo više u pandemiji od svojih standardnih milijarderskih cifri, pojedini milijunaši su svjesni situacije s kojom se svijet suočava i traže promjene koje će pomoći nadolazećoj, odnosno bolje rečeno, aktualnoj krizi.
Više od 100 članova globalnih superbogataša pozvalo je prošli tjedan vlade diljem svijeta da ih počenu oporezivati odmah (inicijativom “Tax now!”) kako bi pomogli u plaćanju odgovora na pandemiju i uhvatili se u koštac s jazom između bogatih i siromašnih.
Skupina od 102 milijunaša i milijardera, uključujući Disneyevu nasljednicu Abigail Disney, rekla je da je trenutni porezni sustav namješten u njihovu korist i da ga treba prepraviti kako bi oporezivanje bilo pravednije za vrijedne ljude i vratilo povjerenje u politiku.
“Kao milijunaši znamo da trenutni porezni sustav nije pravedan”, rekli su u otvorenom pismu objavljenom u srijedu. “Većina nas može reći da, iako je svijet prošao kroz ogromnu količinu patnje u posljednje dvije godine, zapravo smo vidjeli kako naše bogatstvo raste tijekom pandemije – ali malo tko od nas može iskreno reći da plaćamo pošteno udio u porezima.”
Super-bogati potpisnici, koji sebe nazivaju “domoljubnim milijunašima”, pozvali su na uvođenje “trajnih poreza na bogatstvo za najbogatije kako bi se smanjila ekstremna nejednakost i povećali prihodi za održivo, dugoročno povećanje javnih usluga poput zdravstvene skrbi”. Kako su rekli u pismu:
“Vraćanje povjerenja zahtijeva oporezivanje bogatih. Svijet – svaka zemlja u njemu – mora zahtijevati od bogatih da plate svoj pošten udio. Oporezujte nas, bogate, i oporezujte nas sada.”
Oporezivanje bi bilo dovoljno, rekli su, da “izvuče 2,3 milijarde ljudi iz siromaštva; napraviti dovoljno cjepiva za svijet i pružiti univerzalnu zdravstvenu i socijalnu zaštitu za sve građane zemalja niskog i nižeg srednjeg dohotka (3,6 milijardi ljudi). Predloženi porez bi omogućio da oni koji imaju više od 5 milijuna dolara plaćaju 2 %, popevši se na 3 % za one s više od 50 milijuna dolara i stopu od 5 % za dolarske milijardere.
“U vrijeme kada će jednostavan život prosječno kućanstvo koštati dodatnih 1200 funti godišnje, naša vlada ne može očekivati da će joj se vjerovati ako će radije oporezovati zaposlene nego bogate ljude. Ako išta poduzmu u sljedećih nekoliko mjeseci, trebali bi učiniti ovo: umjesto podizanja nacionalnog osiguranja, oporezovati bogate – oporezovati nas – umjesto toga.”
Svjesni smo da elite zarađuju od krize, a njihovo bogatstvo stvorilo se na temeljima nejednakosti. No očito postoje i oni koji su toga svjesni i koji znaju da nije dovoljno da doniraju udrugama, zakladama ili da ih sami pokreću – potrebna je promjena cijeloga sustava.
Foto: Daniel Pockett/Getty Images
