Svake srijede donosimo pregled važnih događanja taj tjedan iz područja politike i društva

Ovoga tjedna pokrili smo vijesti iz Poljske, SAD-a i Irske, koje na drukčiji način progovaraju o više kriza s kojima se suočava naše društvo.

Prosvjedi u Poljskoj nakon smrti trudnice – okrivljuje se zakon o zabrani pobačaja

U nizu poljskih gradova održani su tihi prosvjedi kao odgovor na smrt trudnice. Naime, aktivisti i aktivistkinje za njezinu smrt krive gotovo potpunu zabranu pobačaja koju je prošle godine uveo poljski ustavni sud. Konzervativni komentatori i političari, međutim, odbili su takve prijedloge. “Ponekad žene umiru na porodu”, izjavio je zastupnik iz vladajuće stranke. “To svakako nema nikakve veze s bilo kakvom odlukom suda.”

No, zašto je ipak riječ o kontroverzi? Iako je žena umrla krajem rujna, njezin slučaj je objavljen tek prošlog tjedna kada je Jolanta Budzowska, odvjetnica koja zastupa obitelj, objavila informacije i izjavu obitelji na društvenim mrežama. Kažu da je 30-godišnjakinja – koju su oslovili samo s Iza – dovezena u bolnicu nakon preranog puknuća ovojnica u 22. tjednu trudnoće. Liječnici su potvrdili da fetusu nedostaje amnionske tekućine te su otkrivene teške fetalne mane.

Kako se navodi u priopćenju, Iza je tijekom hospitalizacije bila u kontaktu s obitelji i prijateljima te ih obavijestila da su liječnici odlučili “suzdržati se od pražnjenja maternice dok fetus ne umre”. Tu njihovu odluku sama Iza povezala je s gotovo potpunom zabranom pobačaja uvedenom prošle godine, zbog čega su pobačaji zbog urođenih mana postali nezakoniti. Tako bi i njezin, po mnogima hitan medicinski zahvat, bilo ilegalno napraviti. Ubrzo nakon što je fetus umro, umrla je i sama Iza od septičkog šoka.

U međuvremenu, skupine za ženska prava organizirale su tihe prosvjede diljem Poljske na Dan Svih svetih, kada milijuni Poljakinja tradicionalno ostavljaju svijeće na grobovima članova obitelji. Aktivisti su Izu nazvali “prvom žrtvom gotovo potpune zabrane pobačaja u Poljskoj”, a jučerašnje demonstracije održane su pod sloganom “Niti jedna više” (Ani jednej więcej).

Podsjetimo, Ustavni sud u Poljskoj je 22. listopada prošle godine presudio da se pobačaji ne  provode zbog teške urođene mane fetusa – koja je prije bila dopuštena i činila je više od 90 % zakonskih prekida u Poljskoj. Od tada, mnoge skupine za ženska prava izvještavaju da je ženama postalo sve teže postići pobačaj, a broj legalnih prekida trudnoće – već među najnižima u Europi – pao je za 65 % u godini od donošenja presude.

Elon Musk i direktor Svjetskog programa za hranu Ujedinjenih naroda u raspravi o svjetskoj krizi gladi

Direktor UN-ovog programa za hranu David Beasley izazvao je kontroverzu u kojoj se našao prošlog tjedna kada je optužio milijardere poput Elona Muska za gomilanje golemih količina bogatstva bez brige za gladne u svijetu. I dok jedina kontroverza koju mi vidimo je to da je on izazvao kontroverzu, a ne da je groteskna razlika u tih 1 % najbogatijih na svijetu, Beasley se morao opravdavati.

Naime, prošloga je tjedna rekao da bi davanje 6 milijardi dolara, ili 2 % Muskove neto vrijednosti, moglo pomoći u rješavanju gladi u svijetu. Nakon toga, osjećajući se prozvanim, Elon Musk je objavio nekoliko tvitova, s jasnim obećanjem da će prodati Tesline dionice u tom iznosu. No samo ako se točno opiše kako će tih 6 milijardi dolara točno riješiti glad u svijetu, odnosno, želi da bude sve transparentno i da javnost zna kako se novac točno troši.

Beasley je odgovorio na Muskove tweetove, uvjeravajući ga da postoje sustavi za transparentnost i računovodstvo otvorenog koda. Također, u jednom od intervjua izrazio je veselje što je ovo posljedica njegove molbe.

“Na sve što pita, rado ćemo odgovoriti. Radujem se ovoj raspravi s njim jer su životi u pitanju.”

Prije pandemije Covid-19, svjetska kriza gladi već je bila pogoršana klimatskim promjenama i sukobima. Ipak, pandemija je dodatno pogoršala postojeće probleme, i sada se govori o čak “42 milijuna ljudi koji su doslovno na korak do gladi”.

Sigurno da je ovo zanimljiva razrada situacije i ono još bolje – možda ne ostane samo na govoranciji i samo na jednom multimilijarderu.

Irska se bori s inflacijom zaustavljanjem rasta stanarina

Stanarine i cijene kuća u Dublinu otprilike su udvostručene u proteklih 10 godina, kao i u ostatku svijeta. Sada cijene stambenog prostora rastu i izvan glavnih gradova, pa mnoge obitelji ne mogu niti kupiti, niti unajmiti stan, unatoč normalnim štednjama i plaćama. No Irska se odlučila to pokušati promijeniti. Irski ministar stanovanja Darragh O’Brien namjerava tako ograničiti rast stanarina na dva posto godišnje.

Donedavno su najmodavci u “zonama visokih stanarina”, odnosno, zone ponajviše urbanih područja, prema zakonu iz 2016. mogli podizati najamnine maksimalno četiri posto godišnje.  Sada je vlada zamijenila taj limit u nadi da će spriječiti pravi, veliki problem te predstaviti zakon koji će konačno odrediti apsolutnu gornju granicu najamnina. Jer nitko ne sumnja da će svi povisivati cijene do zakonskog maksimuma, što opet može ići unedogled.

Visoke cijene dovele su do brojnih deložacija, nepravednog povećanja najamnina kada su najmoprimci već u unajmljenom prostoru te sustavno loši standardi najma u Dublinu, a to se pokušava promijeniti, osim ovim zakonom, i kampanjom #OwnYourRights, kojom se pokušava osvijestiti najmoprimce o njihovim zakonskim pravima.

Ovo je jedan od brojnih pokušaja nošenja s inflacijom koja bi mogla dugoročno promijeniti pravila prava na stanovanje. Da je situacija ozbiljna, svjedoči i činjenica da je u srpnju  inflacija u Irskoj iznosila nešto više od dva posto, a u listopadu inflacija je dosegnula 5,1 posto. Tko zna, ako im uspije u naumu (prijedlog zakona će biti dovršen do kraja godine), možda se nešto slično odluči i kod nas. Nadamo se, ne prekasno.

 

Foto: Omar Marques / Getty Images Europe via Getty Images