Svake srijede donosimo mali briefing važnih događanja taj tjedan iz područja politike i društva

Japan predlaže četverodnevni radni tjedan

Japanska vlada nedavno je predstavila svoje godišnje smjernice ekonomske politike, koje uključuju nove preporuke da tvrtke dopuštaju svom osoblju da mogu odlučiti raditi četiri dana u tjednu umjesto tipičnih pet. Riječ je o poticaju vlade kako bi se poboljšala ravnoteža radnog i privatnog života na nacionalnoj razini.

Politički se čelnici nadaju da će uvjeriti upravu da fleksibilno radno vrijeme, rad na daljinu, rastuća povezanost i mnoštvo drugih stavki mogu biti korisni na način da bi potaknulo više ljudi da steknu dodatne obrazovne kvalifikacije ili čak prijeđu na sporedne poslove uz svoje redovito zaposlenje, navodi vlada.

Ono što je najvažnije, vlasti se nadaju da će dodatni slobodni dan svaki tjedan potaknuti ljude na izlazak i provod, a time i jačanje gospodarstva. Također se očekuje da će mladi ljudi imati više vremena za upoznavanje, vjenčanje i rađanje djece, što će na određeni način riješiti sve gori problem pada nataliteta, sve starije nacionalne demografske populacije i populacije koja se smanjuje.

Trudeauova stranka donosi zakon o regulaciji društvenih medija i streaminga

Kanadski zakonodavci donijeli su kontroverzni zakon kojim se želi regulirati program koji distribuiraju usluge streaminga i društvene platforme poput Facebooka i YouTubea, mjera na koju kritičari upozoravaju da bi mogla narušiti slobodni govor.

Zakon koji je izradila vlada Justina Trudeaua, poznatog kao Bill C-10, trebao bi tehnološke divove podvrgnuti istim zahtjevima kao i tradicionalne medije – učinkovito prisiljavajući tvrtke poput Netflix Inc. i TikTok Inc. da financiraju i promoviraju kanadski sadržaj. To je među najdalekosežnijim planovima vlada bilo gdje da reguliraju algoritme koje tehnološke tvrtke koriste za pojačavanje ili preporuku sadržaja.

Princ William, vojvotkinja Catherine, vojvotkinja Camilla i princ Charles razgovaraju s kanadskim premijerom Justinom Trudeauom na prijemu pića za čelnike G7 u lipnju u St. Austellu, Cornwall, Engleska.  (Foto Jack Hill – WPA Pool / Getty Images)

Kritičari prijedloga smatraju da postoji bojazan da bi ova odluka mogla utjecati na individualno izražavanje na društvenim mrežama i drugim digitalnim platformama koje se oslanjaju na sadržaj koji generiraju korisnici.

Općenito govoreći, vlade širom svijeta bore se kako modernizirati svoje zakonske okvire kako bi se uzeo u obzir globalni doseg digitalne ekonomije, poput monopolske moći, oporezivanja i prava radnika.

U Kanadi je tu i dodatna briga kako zaštititi domaću kulturnu industriju jer se sve više Kanađana i Kanađanki obraća digitalnim tvrtkama za glazbeni i video program, što je u središtu pozornosti novog zakona. Tu je i zaustavljanje utjecaja američke kulture, a vlada već desetljećima zahtijeva od radio i televizijskih kuća da proizvode i distribuiraju lokalni sadržaj.

Nejasno je hoće li račun, međutim, ovaj prijedlog postati zakon. Zakon treba proći kroz Senat, a tu proceduru bi mogli spriječiti parlamentarni izbori kasnije ove godine, no činjenica je da je Trudeauova vlada pozdravila prolazak zakona. “Postoje i druga pitanja kojima se moramo pozabaviti kad je riječ o emitiranju i stvaranju, a hoćemo”, rekao je ministar kulturne baštine Steven Guilbeault tijekom posljednje rasprave u ponedjeljak navečer. “Bill C-10 prvi je korak u tom smjeru.”

Četrnaest zemalja EU osuđuje Mađarsku zbog anti-LGBTIQ zakona

Četrnaest zemalja EU pozvalo je u utorak Europsku komisiju da poduzme mjere protiv Mađarske zbog nedavno usvojenog zakona koji zabranjuje prikaz LGBTIQ osoba maloljetnicima.

Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Italija, Irska, Litva, Španjolska, Švedska i Latvija pridružile su se inicijativi zemalja Beneluksa i izdale zajedničko priopćenje izražavajući “ozbiljnu zabrinutost” zbog amandmana koji “diskriminiraju LGBTIQ osobe i krše pravo na slobodu izražavanja pod izlikom zaštite djece “.

Četrnaest zemalja EU također je reklo da zakon “predstavlja flagrantni oblik diskriminacije na temelju seksualne orijentacije, rodnog identiteta i izražavanja i stoga zaslužuje osudu”.

“Inkluzija, ljudsko dostojanstvo i jednakost temeljne su vrijednosti naše Europske unije i ne možemo postići kompromise na tim načelima”, izjavile su zemlje. Pozvali su Europsku komisiju da koristi sve alate kojima raspolaže kako bi osigurala puno poštivanje zakona EU.

Serija amandmana, umotana u zakon o zaštiti djece, zabranjuje prikazivanje i ono što smatra “promocijom” rodnog identiteta različitog od nečijeg biološkog spola pri rođenju, promjene spola i homoseksualnosti mlađih od 18 godina. “Novo mađarsko zakonodavstvo potkopava temeljne vrijednosti Europe za koju se zalažemo”, rekla je belgijska ministrica vanjskih poslova Sophie Wilmès, čija je zemlja formirala zajedničku izjavu.

Francuski državni tajnik za EU poslove Clement Beaune rekao je da zakon “jasno stvara diskriminaciju prema seksualnoj orijentaciji, prema homoseksualnosti, što izjednačava s oblikom prijetnje ili propagande”. “Ne možemo prihvatiti ovaj diskurs, ne možemo prihvatiti ovo kršenje vrijednosti”, dodao je. “Ovo zakonodavstvo je sramotno i nema mjesta u EU”, tvitovao je kasnije irski ministar za EU poslove Thomas Byrne.

“Novi mađarski zakon nije u suprotnosti s europskim zakonima. Jamči prava roditelja da odlučuju o seksualnom odgoju svoje djece”, tvitnula je pak tijekom sastanka mađarska ministrica pravosuđa Judit Varga, tvrdeći da zakon ne ometa živote odraslih i u tom smislu nije bio diskriminirajući. “Nije europska vrijednost provoditi seksualnu propagandu nad našom djecom. Naša je vrijednost poštivati ​​slobodu mišljenja obitelji i zajamčiti neometan odgoj naše djece bez ikakvog uplitanja seksualnog lobija”, dodala je Varga.

U međuvremenu, negodovanje zbog mađarskog zakonodavstva uslijedilo je i kad se europska nogometna asocijacija UEFA suočila s reakcijom nakon što je odbila zahtjev Münchena da svoj stadion osvijetli u duginim bojama u znak podrške LGBTIQ zajednici, budući da je njemački grad u srijedu domaćin mađarske reprezentacije. Gradonačelnik Münchena Dieter Reiter rekao je da želi osvijetliti stadion u bojama u znak protesta protiv novog zakona u Mađarskoj, a u izjavi je UEFA rekla da ne može udovoljiti zahtjevu zbog “političkog konteksta”, rekavši da je “politički i vjerski neutralna” organizacija.

Nekoliko drugih njemačkih gradova obvezalo se osvijetliti svoje stadione u duginim bojama. Gradonačelnik Münchena odluku UEFA-e nazvao je “sramotnom” i rekao da će gradska vijećnica umjesto nje svijetliti u duginim bojama. Mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjartó pozdravio je odluku nogometnog tijela, rekavši da je “miješanje politike i sporta” “štetno i opasno”, te pohvalio UEFA-u jer nije sudjelovala u omome što je nazvao “političkom provokacijom”.

 

Foto: Omar Marques/ Getty Images News via Getty Images