Stravične brojke: prva polovica ove godine bilježi dvostruko više silovanja

U prvih sedam mjeseci ove godine u Hrvatskoj je drastično povećan broj prijavljenih silovanja

Situacija se puno ne mijenja niti kada je riječ o pokušajima silovanja. Ove ih je godine do sada 13, a lani ih je bilo sedam. Prema statistici Ministarstva unutarnjih poslova, ove je godine zabilježeno već 95 silovanja, a lani ih je bilo – 41, kako prenosi Glas Slavonije. Poznata osječka psihologinja Mirjana Mozer komentira da je do tako pogubnih podataka došlo zbog više razloga.

 ‘’Radi se o slojevitim razlozima, kao i sa svim drugim stvarima u društvu. Sada su sva pažnja i fokus na koroni i sve ostalo izgubilo je na značenju. To je “mig” svima koji žele činiti nešto nedopušteno.”

“Situacija je trenutno takva da su takva kaznena djela sada lakše izvediva, jer su kapaciteti okrenuti nečem drugom. Kao drugo, ljudi se u vremenima kada je puno zabrana i kada nije sve “normalno” promijene i u onih koji imaju kapacitete i potencijale za takvo što, to izbija na površinu. Nesigurna atmosfera pogodoje razvoju takve patologije.”

View this post on Instagram

 

A post shared by Feminist ♀ (@feminist) on

“Svi mi imamo osjećaj da nešto nije pod kontrolom, što je i činjenica, jer i sam koronavirus nam je nepoznat i sve je neizvjesno. Oni koji se i inače loše nose sa samokontrolom i moralnim vrijednostima sada to iskorištavaju. Inače ih okolina natjera da te vrijednosti poštuju, ali u trenutku kada za to nema dovoljno vremena i kontrolnih mehanizama, sve izmakne kontroli” – kaže psihologinja.’

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Feminist ♀ (@feminist) on

Iz hrvatske Ženske sobe – Centra za seksualna prava izvješćuju da seksualno nasilje ostavlja brojne posljedice, prije svega na psihičko i fizičko zdravlje, no da se često zaboravlja kako jedna od posljedica seksualnog nasilja može biti i smrt. Ona može biti prouzročena samoubojstvom, HIV-infekcijom ili ubojstvom – u vrijeme samog seksualnog napada ili naknadno. – Većinom smo svjesni fizičkih posljedica, mogućnosti zaraze spolno prenosivim bolestima, onima manje opasnima i lako izlječivima, kao i onima koje mogu imati dugoročne implikacije. Međutim, psihološke posljedice, manje jasne i vidljive, mogu biti teže i dugotrajnije od fizičkih. U okviru psihičkih posljedica često se govori o posttraumatskom stresnom poremećaju, ili sindromu traume silovanja.

 

View this post on Instagram

 

Speaks for itself…

A post shared by Feminist ♀ (@feminist) on

Važno je naglasiti kako nema ispravnog ili pogrešnog načina reagiranja na traumatsko iskustvo. Svaka osoba reagira na traumatsko iskustvo na svoj, karakterističan način i, kako god se osjećala, ima pravo na to – to je za nju jedino ispravno i normalno. Svi smo različiti i imamo svoj način nošenja s traumatskom situacijom i njezinim posljedicama – navode na svojim stranicama iz Ženske sobe, na kojima su prije nekoliko mjeseci objavili „Vodič za osobe koje su preživjele seksualno nasilje“. Kako dalje dodaju, seksualna viktimizacija može dovesti do promjena u razvoju slike o sebi, svojoj seksualnosti i vjerovanju partnerima u kritičnim godinama razvoja, kod adolescentica. U osoba koje su preživjele seksualno nasilje rizik od depresije i posttraumatskog stresnog poremećaja postoji u daleko većoj mjeri. Znatno je povećana i vjerojatnost suicidnog ponašanja.

View this post on Instagram

Girls will get this one… Art by @cecile_hoodie

A post shared by Feminist ♀ (@feminist) on

Osim dugotrajnih i teških psiholoških posljedica seksualno nasilje ostavlja i jake posljedice na socijalni život osobe koja ga je preživjela; nisu rijetki slučajevi da se cjelokupna socijalna mreža “podere”, pa osoba ostaje sama, bez podrške i pomoći svojih najbližih, rodbine i prijatelja/ica. Osobe koje prežive seksualno nasilje, a pritom su ga prijavile ili nekome ispričale, ostaju obilježene, izolirane, izložene raznim primjedbama, komentarima i savjetima, i to duže razdoblje.Osim silovanja, ove je godine povećan i broj ubojstava, a više je i gospodarskog kriminala, dok je ostalih kaznenih djela bilo nešto manje nego godinu prije.

mm
Andreja Pančur

zamjenica glavne urednice