O klimatskim promjenama se govori sve češće i sve više, no riječ je o procesu koji se nije pojavio preko noći. Istražili smo što uopće uzrokuje klimatske promjene i kako male navike čine promjene
Klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem postale su toliko očigledne da je dovoljno pogledati vremensku prognozu posljednjih dana i vidjeti kako su najviše otkad postoje mjerenja, a u svijetu sve više svjedočimo katastrofalnim posljedicama. Primjerice, ove godine imamo problem suše koja je dovela do toga da se u vijestima raspravlja kako ćemo proizvesti struju u Europi, što djeluje kao presedan. Ali i dalje postoji zajednički stav da su promjene poput povišenja razina mora ili nesnosnih temperatura te ogromnih količina oborina nešto što će se dogoditi nekoliko stoljeća kasnije pa – zašto bismo se time mi zamarali?
Iako se čini kao da se cijeli koncept klimatskih promjena dogodio preko noći, ustanovit ćete da se o ovom problemu počelo govoriti još prije nekoliko desetljeća, i to do te mjere da se tema pojavila i u nekim kultnim filmovima, poglavito onima u 90-ima. Realnost je ta da su posljednja istraživanja potvrdila da su se jasni znakovi globalnog zatopljenja mogli primijetiti u tropima još 1960-ih, ali u dijelovima Australije, jugoistočne Azije i Afrike ono je bilo vidljivo već 1940-ih.
Utjecaji klimatskih promjena na različite sektore društva međusobno su povezani. Suša može, osim nedostatku vode koja nam je ključna za preživljavanje, naštetiti proizvodnji hrane i ljudskom zdravlju, a kao što smo i spomenuli gore, i proizvodnji struje. Stoga se mnogi “vesele” najavam povećanih oborina, koje također nisu pozitivne.
Poplave pak mogu dovesti do širenja bolesti i oštećenja ekosustava i infrastrukture. Problemi s ljudskim zdravljem mogu povećati smrtnost, utjecati na dostupnost hrane i ograničiti produktivnost radnika. Učinci klimatskih promjena vidljivi su u svim aspektima svijeta u kojem živimo. Međutim, utjecaji klimatskih promjena nejednaki su u cijeloj zemlji i svijetu — čak i unutar jedne zajednice, utjecaji klimatskih promjena mogu se razlikovati među susjedstvima ili pojedincima. To je samo jedan od razloga zbog kojih se po pitanju klimatskih promjena ne čini dovoljno, iako nas doslovno ugrožava kao vrstu.
S obzirom na to da se o klimatskim promjenama sve više izvještava i, na kraju dana, sve se više istražuje ova elementarna nepogoda, u vijestima često vidimo samo posljednje vijesti vezane za klimatsku krizu, no mnogi i dan-danas ne bi znali nabrojati što točno utječe na nju. Prema Ujedinjenim narodima, uzroka je pregršt i iako izgledaju kao da smo nepovratno zeznuli stvar, i dalje je moguće spriječiti da naše buduće generacije nemaju budućnost.
Što utječe na klimatske promjene?
Proizvodnja energije
Proizvodnja električne energije i topline izgaranjem fosilnih goriva uzrokuje veliki dio problema. Većina električne energije još uvijek se proizvodi izgaranjem ugljena, nafte ili plina, koji proizvode ugljični dioksid i dušikov oksid – snažne stakleničke plinove koji prekrivaju Zemlju i zadržavaju sunčevu toplinu. Globalno gledano, nešto više od četvrtine električne energije dolazi iz vjetra, sunca i drugih obnovljivih izvora koji, za razliku od fosilnih goriva, u zrak emitiraju malo ili nimalo stakleničkih plinova ili zagađivača, no sve se više razmatraju kao opcije na koje bismo trebali prijeći kako bismo spriječili katastrofu.
Proizvodnja robe
Proizvodnja i industrija proizvode ugljične emisije, uglavnom izgaranjem fosilnih goriva za proizvodnju energije kako bi se proizvele sirovine kao što su cement, željezo, čelik, elektronika, plastika, odjeća i druga roba. Rudarstvo i drugi industrijski procesi također oslobađaju plinove, kao i građevinska industrija. Strojevi koji se koriste u procesu proizvodnje često rade na ugljen, naftu ili plin; a neki materijali, poput plastike, izrađeni su od kemikalija dobivenih iz fosilnih goriva. Iz tih razloga, radi se na osmišljavanju materijala koji bi se mogli proizvoditi od recikliranih sirovina i koji bi bili manje štetni za okoliš.
Sječa šuma
Sječa šuma radi stvaranja farmi ili pašnjaka, ili iz drugih razloga, uzrokuje emisije, jer drveće, kada se posječe, oslobađa ugljik. Svake godine uništi se približno 12 milijuna hektara šuma, a jedan od najvećih problema je nelegalna sječa šuma koja uništava našu bioraznolikost i ugrožava živote.
Korištenje prijevoza
Znali ste da ćemo se i ovoga dotaknuti. Većina automobila, kamiona, brodova i zrakoplova pokreće fosilna goriva. To čini prijevoz glavnim uzročnikom stakleničkih plinova, posebice emisijama ugljičnog dioksida. Cestovna vozila čine najveći dio, zbog izgaranja naftnih proizvoda, poput benzina, u motorima s unutarnjim izgaranjem. Iz tog razloga sve se više tvrtki okreće električnim vozilima, a u pojedinim državama će se kroz deset godina zabraniti proizvodnja automobila na benzin, dok druge države na razne načine potiču svoje građane na vožnju javnim prijevozom, biciklom ili romobilom, a tvrtke koje rade na bazi dostave motiviraju da prijeđu na električna dostavna vozila i smanje prijevoze avionom.
Proizvodnja hrane
Proizvodnja hrane uzrokuje emisije ugljičnog dioksida, metana i drugih stakleničkih plinova na različite načine, uključujući krčenje šuma i krčenje zemljišta za poljoprivredu i ispašu, probavu kod krava i ovaca, proizvodnju i korištenje gnojiva i gnojiva za uzgoj usjeva, te korištenje energije za pokretanje poljoprivredne opreme ili ribarskih brodova, obično s fosilnim gorivima. Sve to čini proizvodnju hrane glavnim čimbenikom klimatskih promjena! Kada još tome zbrojimo plastificirane omote kojima hrana dolazi do našeg hladnjaka – jasno vam je koliki je ovo problem.
Prevelika konzumacija
Vaš dom i korištenje energije, kako se krećete, što jedete i koliko bacate, sve to doprinosi emisiji stakleničkih plinova. Isto vrijedi i za potrošnju dobara kao što su odjeća, elektronika i plastika. Velik dio globalnih emisija stakleničkih plinova povezan je s privatnim kućanstvima. Naš način života ima dubok utjecaj na naš planet. Ali, najbogatiji snose najveću odgovornost: najbogatijih 1 posto svjetske populacije zajedno ima više emisija stakleničkih plinova od najsiromašnijih 50 posto, zbog čega je najveća odgovornost na njima, kao i na najvećim tvrtkama.
Što možemo učiniti za smanjenje utjecaja klimatskih promjena?
Iako je najveća odgovornost na velikim tvrtkama u svim industrijama, ne može se osporiti važnost pojedinca koji ih na te promjene mogu natjerati. Traženjem održivog pakiranja, odbijanjem njihovih proizvoda koji su zapravo “greenwashing”, kupnjom bicikla ili romobila i slično.
Uključite se
Potaknite svoje prijatelje, obitelj i suradnike da smanje svoje zagađenje ugljikom. Informirajte se na lokalnoj razini, lobirajte kod lokalnih političara i tvrtki da podrže napore za smanjenje emisija i zagađenja ugljikom. Političari moraju biti dio rješenja.
Razmislite o prijevozu
Promet čini oko četvrtinu svih emisija stakleničkih plinova i diljem svijeta mnoge vlade provode politike za dekarbonizaciju putovanja. Ako vidite da možete, ostavite automobil kod kuće i hodajte ili vozite bicikl te romobil kad god je to moguće. Ako su udaljenosti prevelike, odaberite javni prijevoz. Ako pak morate voziti, ponudite zajednički prijevoz s drugima kako bi manje automobila bilo na cesti.
Smanjite potrošnju energije
Ovo se pitamo posljednjih mjeseci zbog rastuće inflacije i cijena plina, benzina i struje, no možete te promjene uvrstiti u svoje navike i generalno raditi promjene. Ako ste u prilici, razmislite o tome da postavite solarne ploče na svoj krov ili u dogovoru sa susjedima to učinite na zgradi. No ako niste u mogućnosti, bit ćete daleko učinkovitiji ako smanjite grijanje za stupanj ili dva, ako isključite kućanske aparate i svjetla kada ih ne koristite te odaberite štedljive proizvode i one s A ili A+ energetskim razredom.
Prilagodite svoju prehranu
Jedite više biljnih obroka – jer osim planeta, i vaše tijelo će vam biti zahvalno. Danas se oko 60 posto svjetskog poljoprivrednog zemljišta koristi za ispašu stoke i ljudi u mnogim zemljama konzumiraju više hrane životinjskog podrijetla nego što je zdravo. Prehrana bogata biljkama može pomoći u smanjenju kroničnih bolesti, poput bolesti srca, moždanog udara, dijabetesa i raka.
Kupujte lokalno i kupujte održivo
Kako biste smanjili ugljični otisak svoje hrane, kupujte lokalnu i sezonsku hranu. Pomagat ćete malim tvrtkama i farmama u svom području i smanjiti emisije fosilnih goriva povezane s transportom i skladištenjem u hladnom lancu! Win-win.
Ne bacajte hranu uzalud
Bacanje hrane je jedan od najvećih problema s kojim se nosi suvremeno društvo. Prema UNEP-ovom Izvješću o indeksu rasipanja hrane za 2021., ljudi globalno bacaju 1 milijardu tona hrane svake godine. Napravite popis za kupovinu, iskoristite svaki jestivi dio namirnica koje kupujete, budite kreativni s ostacima, podijelite dodatke sa svojim prijateljima i susjedima i pridonesite lokalnoj shemi dijeljenja hrane.
Dress smart
Modna industrija odgovorna je za 8-10 posto globalnih emisija ugljika, a brza moda je stvorila kulturu bacanja u kojoj odjeća brzo završava na odlagalištima. Kupujte manje nove odjeće, mijenjajte se s frendovima i frendicama te odabirite kvalitetne bezvremenske komade koje ćete duže nositi. Kupujte kod lokalnih dizajnera i češće skoknite do raznih buvljaka (mi pratimo gdje su po gradu), ne biste vjerovali koliko kvalitetne odjeće možete ondje pronaći!
Foto: Unsplash
