Konačno je došao datum kad se predviđalo da će svjetska populacija dosegnuti 8 milijardi ljudi. Istovremeno, čini se da se rađa sve manje djece, a klimatske promjene su već pokucale na vrata. Gdje stojimo na mapi budućnosti?
Prije otprilike dva stoljeća ljudska populacija na Zemlji bila je ispod jedne milijarde. Više od jednog stoljeća kasnije ta je populacija porasla za još milijardu. No u 20. stoljeću, nešto se preokrenulo, brojevi su počeli rasti nevjerojatnom brzinom, što možemo zahvaliti poboljšanju zdravstvene skrbi i rastućem životnom standardu koji je doveo do nižih stopa smrtnosti. Također, velika raseljavanja iz mjesta koja su manje pogodna za život kako zbog klime, tako i zbog siromaštva i politike, otežava situaciju mnogim zemljama da se bore s visokim mortalitetom nauštrb nataliteta.
Što je Day of 8 Billion?
Svijet je 2010. dosegao brojku od sedam milijardi stanovnika, a na današnji dan, tek 12 godina kasnije, taj je broj dosegao 8 milijardi, prema projekcijama Svjetske perspektive stanovništva Ujedinjenih naroda za 2022. godinu.
Dok UN očekuje da će se brojevi stabilizirati do kraja stoljeća, projekcije i dalje pokazuju značajan porast do tada, s populacijom koja će premašiti 10 milijardi prije 2060. godine i doseći vrhunac od približno 10,4 milijarde u 2080-ima. Istovremeno, prosječna plodnost svjetske populacije pala je s oko pet rođenja po ženi 1950. na 2,3 rođenja po ženi tijekom života 2021. Očekuje se da će se to dodatno smanjiti na 2,1 rođenje po ženi do 2050. godine, a razlog tomu su, uz odgode zbog karijere, i lošiji uvjeti života, financijska nemogućnost odgoja više djece te strah od klimatskih promjena. Međutim, populacija i dalje uvelike raste, samo nije “posvuda” jednako rasprostranjena. To dovodi do nekoliko pitanja koja se dotiču mnogih problematičnih faktora, od ravnopravne raspodjele bogatstva i resursa do zaštite našeg prirodnog staništa.
Je li rast stanovništva dobra ili loša vijest?
“Pritisak stanovništva na okoliš nastavit će se sve dok naše stanovništvo bude raslo. Nikada nije bilo druge velike vrste koja je toliko rasla, tako brzo ili s tako razornim posljedicama za biološku raznolikost,” kaže za TRT World Stephanie Feldstein, direktorica za populaciju i održivost u Centru za biološku raznolikost u Arizoni, prilikom objave rezultata.
Uzimajući u obzir da mase žive u uvjetima ispod standarda u mnogim zemljama i kapitalističkim gospodarstvima stavljajući veliki pritisak na zemljine resurse, može li se čovječanstvo nositi s gorućim pitanjem samoodržanja u svjetlu drastičnih društvenih, ekoloških i ekonomskih čimbenika?
Budućnost je i dalje neizvjesna, a stručnjaci sve više okreću ploču po pitanju prenaseljenosti. Čini se da problem nisu samo resursi našeg planeta, već mi sami. “Naš trenutni globalni sustav temelji se na iskorištavanju ranjivih ljudi i okoliša. Uz gotovo 700 milijuna ljudi koji žive u ekstremnom siromaštvu, milijardu ljudi koji ne dobivaju dovoljno hrane svaki dan, a 4 milijarde ljudi suočeni su s ekstremnom nestašicom vode, nismo ni blizu pružanja dobrog životnog standarda za naše trenutno stanovništvo,” Feldstein kaže. “Kako se klimatska kriza i gubitak bioraznolikosti pogoršavaju, bit će sve teže zadovoljiti potrebe svih na planeti kako naše stanovništvo raste.”
Kada tome pridodamo činjenicu da bi do 2037. godine, dakle, za samo 15 godina, naša populacija dosegla 9 milijardi, imamo, u najmanju ruku problem.
Iako rast stanovništva povećava utjecaj gospodarskog razvoja na okoliš, rastući dohodak po glavi stanovnika glavni je pokretač neodrživih obrazaca proizvodnje i potrošnje. Zemlje s najvećom potrošnjom materijalnih resursa i emisijama stakleničkih plinova po stanovniku uglavnom su one u kojima je dohodak po stanovniku veći, a ne one u kojima stanovništvo brzo raste. Stoga, rast bi trebao ići sporiji, a brže bismo se trebali okretati održivim načinima proizvodnje i življenja.
Sretan vam Day of 8 billion, simbol razvoja tehnologije i higijene, kao i upozorenja da se nešto treba mijenjati.
Foto: Rjoi Iwata/Unsplash
