U rubrici Scroll-break svaki tjedan izdvajamo pet stvari koje možete konzumirati umjesto beskonačnog bauljanja društvenim mrežama
Biramo eseje, kratke priče, video-eseje, podcaste, članke i slične formate u bespućima interneta koji će vam, za razliku od doomscrollanja, otvoriti neke nove teme, vrijedne promišljanja i dijeljenja s drugima.
Pogledajte sadržaje koje smo vam preporučili prošli tjedan, a u nastavku otkrijte pet stvari koje možete čitati, gledati ili slušati odmah.
Every Fashion Designer, Explained
View this post on Instagram
Bliss Foster modni je novinar i komentator koji prati najveća događanja na modnoj sceni, ali našu je pozornost zadobio zahvaljujući modnim video-esejima koji često komentiraju određeni fenomen ili su izuzetno informirativni. Jedan je takav video-esej “Every Fashion Designer, Explained” koji je zapravo kanon modne povijesti – u sat vremena Foster nas vodi kroz najvažnije modne dizajnere svih vremena i objašnjava zašto su baš oni oblikovali modu kakvu poznajemo danas. Video naglašava kako su ovi dizajneri mijenjali uvriježene standarde, uvodili nove ideje, ali i kako je svaki od njih odraz društva i politike u kojem stvara te kako kombinira pitanja umjetnosti, eksperimentiranja, identiteta i subkultura. U video-eseju govori o Vivienne Westwood, Karlu Lagerfeldu, Rafu Simonsu, Alexanderu McQueenu i brojnim drugim glavnim akterima modne povijesti. Video-esej gledajte ovdje.
How Marginalised Groups Are Disproportionately Affected by Climate Change
O utjecaju klimatskih promjena govori se kroz različite prizme, no nerijetko pokrivanje ove teme, iz najbolje namjere, prijeđe u distopijske prikaze budućnosti i senzacionalizam. Platforma The Earth predstavlja dodatnu, opipljivu razinu klimatske krize – onu koju mnogi već žive. Na platformi pišu o tome kako klimatska kriza ne pogađa sve jednako, nego određene društvene skupine osjećaju znatno veći pritisak i kriza produbljuje već postojeće nejednakosti te pogađa one koji su najmanje odgovorni. Rasne i etničke manjine često žive na područjima s većim zagađenjem i više su izložene klimatskim utjecajima. Na ekonomskoj razini, upravo će ljudi s nižim prihodima teže podnijeti efekte globalnog zatopljenja – jer dok će se bogati slojevi povući u svoje domove, pod klimatizacijom, i biti sposobni sve što trebaju za egzistenciju naručivati direktno u svoj dom, ekonomski ugroženi radit će 12-satne smjene s rizikom od toplinskog udara. Zanimljivu analizu pročitajte ovdje.
Philosophize This
View this post on Instagram
Ako preferirate slušanje podcasta za vrijeme putovanja do posla i natrag, a pritom vas interesira filozofija prezentirana na pitak način, “Philosophize This” je odlična opcija. Radi se o projektu Stephena Westa koji objašnjava složene filozofske koncepte. No ne samo da uzima neku ključnu temu nego se i fokusira na konkretna djela, primjerice, svjetske književnosti koje potom interpretira kroz filozofiju. Nedavno smo slušali njegovu interpretaciju “Hamleta” u kojoj je ovo planetarno popularno djelo prezentirao kroz nove zaključke, pa smo tako dobili sasvim drukčiji pogled na ključne likove Shakespeareova djela iz prizme filozofije. Pritom je odličan izbor za one koji nemaju filozofsku akademsku pozadinu jer nas postupno vodi kroz filozofske ideje i njihov kroz suvremeni kontekst. Podcast slušajte ovdje.
We are craving to be truly seen by another – and that’s what AI therapists can’t ever deliver
Wasseem El Sarraj psiholog je i istraživač utjecaja AI tehnologija, a u novom tekstu za platformu Psyche piše o tome zašto AI chatbotovi, koliko god napredni bili, ne mogu zamijeniti psihoterapeute niti nam pružiti ono što uistinu trebamo iz psihoterapijskog procesa. Povod ovog teksta sve su češći slučajevi traženja psihološke pomoći od ChatGPT-ja i sličnih platformi, među kojima su brojni završili kobno. Sarraj objašnjava da botovi mogu pokriti brojne rupe, ali ne i onu potrebu da nas netko uistinu vidi i razumije, odnosno emocionalnu prisutnost. Iako mogu ispisati generičke savjete i rješenja, ona nisu u skladu s našim emocijama i stvarnim potrebama. U eseju problematizira i činjenicu da razvijamo društvo u kojem su ljudi skloniji obratiti se robotu i to normalizirati nego potražiti psihoterapijskog stručnjaka. Tekst pročitajte ovdje.
The Banshees of Inisherin
Mračnu tragikomediju režirao je Martin McDonagh, a bila je nominirana za čak devet Oscara, među kojima su i oni za najbolji film, najboljeg glavnog glumca, sporedne glumce i sporednu glumicu te režiju. U glavnim su ulogama igrali Colin Farrell, Brendan Gleeson, Kerry Condon i Barry Keoghan. Radnja je smještena na irski otok tijekom građanskog rata i prati iznenadni prekid odnosa između dvojice dugogodišnjih prijatelja. No ono što počinje kao nevina svađa i osobna odluka jednog od njih pretvara se u mračnu i apsurdnu eskalaciju sukoba kroz koji film zapravo govori o temama usamljenosti, straha i krhkog ega u razdoblju raspadnutih društvenih moralnih vrijednosti. Fantastična kombinacija irskog humora, genijalna fotografija i razrada besmislenosti čine film pravim hidden gemom jer, iako je prisvojio razna priznanja, nije odjeknuo kod publike na način kao što su tada aktualni filmovi “Everything Everywhere All at Once” ili “Tár” uspjeli. Film je dostupan na streaming servisu Disney+.
Foto: Profimedia.hr, Pexels, Instagram, IMDb
