U rubrici Scroll-break svaki tjedan izdvajamo pet stvari koje možete konzumirati umjesto beskonačnog bauljanja društvenim mrežama
Biramo eseje, kratke priče, video-eseje, podcaste, članke i slične formate u bespućima interneta koji će vam, za razliku od doomscrollanja, otvoriti neke nove teme, vrijedne promišljanja i dijeljenja s drugima.
Pogledajte sadržaje koje smo vam preporučili prošli tjedan, a u nastavku otkrijte pet stvari koje možete čitati, gledati ili slušati odmah.
I Was Almost A School Shooter
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
TED Talks platforma postala je sinonim za promišljene javne govore. Predlažemo vam da pogledate govor Aarona Starka koji je održao prije nekoliko godina, nakon američke pucnjave u školi u Parklandu. Tema počinjenog nasilja u odnosu na planirano ponovno je popularizirana filmom “The Drama” ove godine, koji je u fokus stavio priču o ljubavnom paru Emmi i Charliju čiji se odnos raspada kada Charlie otkrije nepoznatu priču iz Emmine prošlosti. Stark je u svom govoru javno otkrio da je kao tinejdžer 1996. godine ozbiljno planirao masovnu pucnjavu u svojoj školi u Denveru, no njegova današnja pojava – čovjeka tople i pozitivne energije – u potpunoj je suprotnosti sa slikom koju društvo često veže uz osobe sposobne za takve zločine. Stark ubrzo objašnjava put koji ga je vodio prema rubu, obilježen teškim fizičkim i emocionalnim zlostavljanjem, ovisnošću i selidbama zbog kojih je promijenio na desetke škola. Kao adolescent je razvio depresiju koja nije bila adekvatno liječena niti prepoznata i potpuno je izgubio osjećaj da njegov život ima ikakvu vrijednost. No između odluke da oduzme vlastiti život i život desecima svojih vršnjaka te nabavi oružja pojavila se nekolicina malih, ali presudnih djela dobrote i topline ljudi koji su mu ponudili male stvari – od obroka, preko tuša do razgovora i osjećaja pripadnosti. Stark je danas otac četvero djece i aktivist za mentalno zdravlje koji ističe da prevencija masovnih pucnjava ne počiva samo na sigurnosnim mjerama ili pitanju dostupnosti oružja, već na ranom prepoznavanju trauma, ulaganju u mentalno zdravlje i stvaranju zajednica. TED Talk poslušajte ovdje.
Skill Nostalgia
U posljednjih se nekoliko godina popularizirala fascinacija ručnim radom – gotovo svi su u jednom trenutku pekli kruh, bavili se keramikom, okušali se u heklanju, obradi drva ili popravljanju i restauraciji starih predmeta. Filozof Joshua Habgood-Coote u eseju za Aeon postavlja pitanje zašto, u trenutku kada su sav budžet i pažnja svijeta usmjereni prema automatizaciji intelektualnog i fizičkog rada, toliko ljudi sanja o zanatima i teži radu rukama. Nastavlja tezu da se iza ovog lifestyle trenda ne krije samo romantična nostalgija niti popularni whimsy način gledanja na svijet, već duboko nezadovoljstvo načinom na koji danas stvaramo. Objašnjava kako su industrijalizacija, a potom i digitalizacija, polako počele usitnjavati poslove na jednostavne repetitivne zadatke koji nam oduzimaju osjećaj povezanosti s konačnim proizvodom. Hobiji poput keramike ili šivanja postaju kompenzacija za ono što mnogi poslovi više ne pružaju: potpunu usredotočenost i razvoj vještina tijekom cijelog života, ali još važnije – vidljiv rezultat vlastitog rada i osjećaj smisla. Cijeli esej pročitajte ovdje.
He won a major short story prize. Then he was accused of using AI.
View this post on Instagram
U tekstu za Big Think Jasna Hodžić razgovara s Jamirom Nazirom, trinidadskim piscem koji je bio višestruko nagrađivan za svoju priču “The Serpent in the Grove”, da bi se naposljetku našao usred kontroverze kada ga je dio čitatelja i književne zajednice optužio da je tekst nastao uz pomoć umjetne inteligencije. Mnogi su smatrali da je stil pisanja previše uglađen, pun metafora i precizno oblikovanog jezika koji je nalikovao na tekstove jezičnih modela poput ChatGPT-ja i sličnih LLM modela, a kao dokaz koristili su se AI detektori koji su, ipak, još uvijek nedovoljno pouzdani. Nazir je sve optužbe odbacio i objasnio da je priča nastala iz njegovih osobnih iskustava i odrastanja u Trinidadu te da je isključivo koristio funkcije pretvaranja govora u tekst zbog zdravstvenog stanja koje mu otežava tipkanje. Nakon polemike, organizatori nagrade koja mu je dodijeljena proveli su istragu i od autora tražili da dostavi dokazne materijale o procesu stvaranja priče – ranije verzije, bilješke, prepravke i objašnjenje kreativnog procesa. Nakon istrage utvrdili su da nema dovoljno dokaza o korištenju umjetne inteligencije. No čitav slučaj otvara pitanje koje će se sve češće morati rješavati – kako razlikovati ljudsku kreativnost od AI-ja kada je isti ispoliran do mjere da može oponašati gotovo svaki stil pisanja. Osim toga, kako će se industrija mijenjati i hoćemo li u jednom trenutku jednostavno prihvatiti AI kao još jedan alat kojim nastaje originalna priča? Je li uopće sporno koristiti ga? Intervju pročitajte ovdje.
Dua Lipa in Conversation with Patti Smith
View this post on Instagram
Glazbenica, performerica i pop-zvijezda Dua Lipa otvorila je knjižnicu Manifesto Library u portugalskom gradu Porto, kao produžetak svog book cluba na platformi Service95. U njoj će biti dostupne knjige koje je obrađivala u svom book clubu, ali i one koje su se na različite načine našle na meti cenzure – od pokušaja struktura moći da utišaju njihove autore i njihova životna iskustva do zabrana u javnim knjižnicama. Riječ je o pričama koje otvaraju teme koje bi društvene struje često radije potisnule. Knjige su podijeljene u četiri kolekcije – moć, kontrola, glas i sjećanje. U trenutku kada društvo sve češće naginje ekstremima i postupnom brisanju identiteta i iskustava, koristiti svoju ogromnu platformu za promociju upravo takvih glasova radikalan je i poželjan potez. Ako još niste, predlažemo vam da istražite book club glazbenice u kojem svakog mjeseca razgovara s autorom ili autoricom odabranih knjiga. Jedan od naših favorita je razgovor s američkom pjesnikinjom, glazbenicom i autoricom Patti Smith posvećen njezinoj kultnoj knjizi “Just Kids”, koja je bila jedan od prvih odabira book cluba kada je pokrenut 2023. godine. Razgovor poslušajte ovdje.
Lord of the Flies
Uskoro izlaze nominacije za ovogodišnje nagrade Emmy, a priželjkujemo da se na listi pronađe ova serija Jacka Thornea. Premijeru je imala početkom godine kao prva ikad televizijska adaptacija kultnog romana Williama Goldinga iz 1954. godine koji prati grupu britanskih dječaka zaglavljenih na napuštenom tropskom otoku nakon pada aviona usred ratne evakuacije. Djeca na otoku uspostavljaju vlastite mehanizme preživljavanja i civilizacije koji ubrzo doživljavaju kaotičan kolaps. Hiperstilizirana serija stvara snolik dojam, što joj je donijelo brojne pohvale, a mnogi su je kritičari prozvali i političkom serijom godine. Iako, prema mišljenju većine, nije dosegnula kompleksnost same knjige, još uvijek je jedan od najzanimljivijih noviteta godine na televizijskoj sceni.
Foto: Dupe photos, Pexels, IMDb
