O štetnosti proizvodnog lanca u modnoj industriji puno se govori i piše u medijima, no što je sa štetom koju okolišu nanosimo nakon što kupimo komad odjeće? Vrijeme je da osvijestimo koliko vode i struje trošimo te koliko mikroplastike i kemikalija ispuštamo u prirodu kod običnog pranja rublja kod kuće

Prema istraživanju stručnjaka za održivost i direktora Europe Regional Networka, Steva Richardsona, jedan odjevni predmet okolišu nanese više štete tijekom korištenja nego u proizvodnji. Utvrdio je da 65 posto stakleničkih plinova koji se proizvode u životnom vijeku jednog komada nastane tek nakon njegove proizvodnje, utvrdio je i da 73 posto od ukupno potrošene energije potroši upravo tijekom njegova korištenja (najviše troše sušilice, a slijede ih perilice i glačala). Tijekom korištenja se troši i nešto više vode, 54 posto u cijelom životnom vijeku.

Uz to, većina komercijalnih deterdženata za pranje rublja i omekšivača sadrži štetne kemikalije za okoliš dok komadi koji su izrađeni od sintetičkih tkanina kao što je poliester kod pranja otpuštaju mikroplastiku koja odlazi u prirodu. 

Ono što kao pojedinci možemo učiniti jest okrenuti se prirodnijim kupovnim deterdžentima, isprobati prirodna rješenja kao što su soap berries, plod s puno prirodnog saponina koji se može koristiti za pranje rublja umjesto klasičnog deterdženta ili kupovati proizvode u rinfuzi. Za sintetičke proizvode možemo nabaviti zaštitne vrećice koje smanjuju zagađenje mikroplastikom zadržavajući je u sebi i jednostavno prati manje odjeće. No, je li to zaista sve što možemo? 

Da bismo saznali kako održivije pristupiti pranju odjeće, kontaktirali smo dvije žene koje su to već svladale. Marina Matijević koja stoji iza inicijative Ja, bolji građanin na svom Instagram profilu redovito dijeli savjete o tome kako održivije postupati u različitim segmentima svakodnevice pa tako i kod pranja rublja. S druge strane, glumica Iva Šimić Šakoronja na svom Instagram profilu okrenuta je održivim DIY temama. Piše o tome kako izraditi prirodne parfeme, svijeće od sojinog voska, ali i kućni deterdžent za pranje rublja. Evo koje su savjete s nama podijelile.

Marina Matijević, @jaboljigradjanin

Marina Matijević

Što se tiče održivog načina pranja rublja, treba krenuti od početka. Prije nego bilo što unosimo u naš dom te ubacimo u pranje, bilo bi dobro da znamo od kojeg je materijala odjeća koju kupujemo. Naime, pranjem materijala koji sadrže umjetne, plastične materijale, komadići mikroplastike idu u otpadne vode i na taj način trajno onečišćuju naš okoliš. Dakle prvi savjet bio bi – kupujte prirodne i čiste materijale (100% pamuk, 100% lan). Jednostavno se održavaju i ne onečišćuju okoliš. Primjerice, čistom pamuku je potrebno pet mjeseci da se razgradi, dok će se komad odjeće koji u sebi ima plastike razgrađivati od 20 do 200 godina.

Druga stvar koju je bitno naglasiti, a ljudi jednostavno to ne znaju ili ne žele prihvatiti – prečesto peremo svoju odjeću. Neki komadi ne moraju se prati poslije svakog nošenja. Primjerice, čuli smo kako se traperice uopće ne bi trebale prati, no ja ipak kažem, perite ih – ali tek nakon pet ili šest nošenja.

Također, napunite perilicu uvijek do kraja i perite na manjoj temperaturi. Ono što nije jako prljavo, nema ni potrebe prati na visokoj temperaturi. Gubitak je i vremena i energije prati poluprazan bubanj, složit ćemo se. Umjesto čistog deterdženta, dodajte sodu, a umjesto omekšivača alkoholni ocat djeluje začuđujuće dobro. I nemate brige, jaki miris octa se uopće ne osjeti. 

Ako se želite okušati, možete probati napraviti eko sredstvo za pranje rublja od divljeg kestena koji u sebi sadrži puno saponina (prvo je potrebno narezati kestene s korom te ih staviti u pećnicu na manju temperaturu da se posuše, kesteni se onda stave u posudicu u koju se doda vruća voda, potom sve treba odstajati 10 do 30 minuta i upravo je ta voda tekući deterdžent).

Za sve one koji vole klasične deterdžente a ne žele kreirati dodatan otpad, Žabac trgovine u Zagrebu nam nude opciju kupovanja deterdženata u rinfuzi – na ovaj način kupovine nema otpadne ambalaže. Što s mrljama koje ostaju na odjeći? Sunce! Ni ja nisam vjerovala dok nisam probala. Samo ostavite komad odjeće s mrljom okrenutom prema suncu i mrlja će nestati do kraja dana. Provjereno. Čak i umak od rajčice.

Sušenje odjeće isto može biti ekološkije. Osim onog na zraku, što valjda svi znaju da je najodrživije moguće rješenje, postoje neki trikovi za sušilicu. Jedan od njih je vunena kuglica. Loptica se stavi u sušilicu, smanjuje se elektricitet i ubrzava vrijeme sušenja. Također se mogu nakapati eteričnim uljem i na taj način možete potpuno izbaciti omekšivač.  Moguće je i ubaciti suhi ručnik zajedno s mokrim rubljem kako bi se smanjilo vrijeme sušenja. 

Za osjetljive materijale većina ljudi kuca na vrata kemijske čistionice koja pere bez vode i deterdženta, već drugim ”suhim” kemijskim agensima koji su izrazito loši za okoliš, a u nekim državama su i zabranjeni. Zamjenu za takvo čišćenje doslovno nemamo, ali postoje neki trikovi. Jedan od njih se nameće sam od sebe, a to je – pranje na ruke. To je najblaže pranje za našu osjetljivu odjeću. Dodajte još i eko sredstvo od kestena i rezultat će biti čisto i ekološki oprano osjetljivo rublje. Drugi trik bi mogao biti čišćenje parom. Stavite komad odjeće u sušilicu zajedno s mokrim ručnikom te pustite program neko vrijeme da se ručnik osuši. Kombinacija vlage, topline i protoka zraka trebala bi ukloniti mirise i mrlje koji su prethodno bili prisutni na odjeći. Ovo nemojte baš raditi s jako osjetljivim rubljem. Treći trik je, iako nije pretjerano učinkovit za mrlje, ali je  odličan za osjetljivu odjeću s neugodnim mirisom – mrežaste vrećice za pranje. Osjetljivo rublje ubacite u vrećicu i operete blagim programom. 

Iva Šimić Šakoronja, @my_distillery

Iva Šimić Šakoronja

Budući da se već dugo bavim izradom raznih DIY proizvoda, kako kozmetičkih tako i onih za kućanstvo, za mene je održivi način pranja rublja definitivno korištenje domaćih omekšivača i gelova za pranje rublja. Osim što su bez jakih kemikalija, oni su učinkoviti i poštede vas razno raznih iritacija na koži i ono najbitnije, blagotvorni su za okoliš.

Ono što je bitno napomenuti, nastojim paliti perilicu rublja maksimalno 5 puta tjedno, da smanjim potrošnu električne energije, ali kako imam maloga klinca, nekad se skupi toliko prljavog rublja da znam upaliti i do dvije perilice rublja dnevno. U modernim perilicama ima toliko mogućnosti za smanjenje potrošnje energije, tako da se svakako isplati uložiti u neku bolju i kvalitetniju perilicu.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by i v a 🙆‍♀️ (@my_distillery)

Izrada deterdženta kod kuće nije komplicirana, dapače, vrlo je jednostavna i jako ćete se zabaviti dok izrađujete vlastiti gel za pranje rublja. Što se tiče nabave sastojaka, to je isto vrlo jednostavno, jer je danas sve dostupno. Sve što mi treba za izradu uglavnom kupujem u dm-u ili Mulleru. Treba vam svega tri sastojka. Sapun (po mogućnosti onaj za uklanjanje mrlja, ja koristim od Dr. Beckermana ili Blink koji je također izvrstan), žlica čiste sode i tri litre vode. Za miris koristim prirodna eterična ulja marke Young Living koja imaju terapeutska svojstva. Young living ulja se mogu kupiti na njihovoj web stranici ili preko distributera ako želite podržati hrabre poduzetnike. Moram napomenuti kako je izrada gela za pranje rublja izrazito povoljna. Za tri litre gela platit ćete svega 15 kuna. Na mom profilu nalazi se puno DIY recepata i među njima je i ovaj recept, pa svakako škicnite.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by i v a 🙆‍♀️ (@my_distillery)

DIY gel za pranje rublja je dovoljno blag i za osjetljivije tkanine, ali svakako ga doziram manje. Koristim i prirodni omekšivač koji je napravljen od destilirane vode, glicerina i alkoholnog octa koji omekšava tkaninu i ono najbitnije ne iritira kožu i ne oštećuje okoliš. Kada ne stignem skuhati gel za pranje rublja, onda kupim Young Living Laundry soap koji je jako koncentriran, ali i nježan za tkaninu i bez štetnih kemikalija. Još bih spomenula i Eco Ver gel koncentrat s lavandom s kojim sam također bila zadovoljna. Budući da sam mama, bitno mi je da ne koristim svakojake kemikalije na koži svog djeteta, pogotovo ne kad su bebe. Svatko odlučuje što je za njega najbolje i najučinkovitije. Potpuno razumijem ljude kojima se ne da kuhati vlastiti gel za pranje rublja, ali danas zaista imamo odličan izbor i u trgovinama. Za mene je izrada vlastitih proizvoda najbolji izbor i veliko veselje.

Fotografija: Dan Gold