Što je zapravo cyberpunk? Mnogo je zapravo definicija i objašnjenja, no osnova cyberpunka je spoj i istovremeno suprostavljanje “visoke” tehnologije i “niskog” ogoljelog ljudskog života.

Što to pak, zapravo znači? Radi se o visokoj, iznimno naprednoj tehnologiji, svijetu takvog tehnološkog napretka koji čak i sad, 2023., uz svu dostupnu tehnologiju, još uvijek teško možemo shvatiti i dohvatiti. A čovječanstvo? E, pa čovječanstvo je u krizi. Živi se na rubu kriminala, ili se dobro zagazilo u njega. Svijetom vladaju masivne koroporacije, koje običnim ljudima, svima ostavljaju samo mrvice i ostatke oko kojih se moraju boriti kako bi preživjeli.

Cyberpunk i književnost

Cyberpunk je naziv za podžanr znanstvene fantastike u kojem postoji globalna računalno-komunikacijska mreža, tehnološka ili biološka usavršenja čovjeka, virtualna stvarnost i holografske simulacije, razvoj naprednih računala i umjetne inteligencije te sučelja između čovjeka i računala. I povod za preživljavanjem.

Kako se cyberpunk razvijao? Godine 1985. u Interzoneu br. 14 pojavio se članak “Nova znanstvena fantastika” koji je bio i prvi manifest cyberpunk pokreta. Žanr je začet 1970-ih godina, a naziv je dobio po tome što su ga s punk glazbom donekle povezivale anarhističke ideje. Cyberpunkov propagandni list Cheap Truth dijeljen je besplatno i nikada nije bio zaštićen copyrightom. Članci su bili objavljivani pod pseudonimima radi izbjegavanja stvaranja kulta ličnosti ili skupina. Nakon tri godine i nakon što je sam cyberpunk prerastao u kult, list Cheap Truth je nestao sa scene.

Radnje cyberpunka redovito se događaju na Zemlji u bliskoj budućnosti, a nastanak podžanra vjerojatno je potaknut i razočarenjem zbog stagnacije svemirskog programa. Budućnost opisana u cyberpunk djelima često je distopijska i prepuna ekoloških katastrofa. Sam naziv cyberpunk stvorio je američki pisac Bruce Bethke. Ipak, naziv je popularizirao, i dao mu današnje značenje, američki pisac i urednik Gardner Dozois, pokušavajući opisati rad Williama Gibsona, koji se smatra začetnikom žanra, a čiji je roman “Neuromancer” postigao veliki uspjeh osvojivši brojne nagrade. Njegov utjecaj osjeti se i prepoznaje u mnogim djelima dandanas.

Neuromancer, William Gibson

U Gibsonovu hvaljenom romanu Case mora obaviti misiju kako bi spasio samoga sebe. Gibson je veliki umjetnik riječi, pa je tako za oslikavanje svog mračnog svijeta budućnosti izmislio niz riječi koje su u međuvremenu postale prepoznatljive i prihvaćene. Najpoznatiji takav primjer je riječ “matrica”. Ona je globalna informacijska mreža, apstraktni prikaz odnosa između sustava podataka koji “vuče porijeklo od primitivnih videoigara”. Naravno, koncept matrice preuzet od Gibsona razrađen je u slavnoj filmskoj trilogiji “The Matrix” sestara Wachovsky. Roman je prepun aluzija na klasike književnosti, a glavni lik Neuromancera nije junak, nego antijunak.

Njegovo je ime Henry Dorsett Case i on je cyberspace kauboj, haker koji je bio jedan od najboljih u Sprawlu. Kao lopov koji je radio za druge, bogatije lopove, pokrao je svoje poslodavce koji su mu za kaznu oštetili živčani sustav tako da više nije mogao raditi. Case, koji je živio za “bestjelesni ushit cyberspacea “, tako se našao u zatvoru vlastitog tijela, odao drogama i postao prisiljen obavljati zločine za malo novca. Kada sretne glavnu junakinju, kiborginju Molly, ona ga odvodi do čovjeka zvanog Armitage koji ga unajmljuje za obavljanje riskantne misije u zamjenu za popravak njegovih oštećenja…

Do Androids Dream of Electric Sheep?, Philip K. Dick

Ovaj roman je remek-djelo ispred svog vremena, predviđajući prikaz mračne budućnosti i inspiracija je za kultni film Blade Runner.

Nakon nuklearne katastrofe životinje su na Zemlji skoro izumrle. Preostali stanovnici našeg planeta, koji se opiru nagovaranju da emigriraju na druge svjetove, malobrojne preživjele životinje njeguju kao ljubimce i toliko se vezuju za njih da, ukoliko im uginu, naručuju električne zamjene. Rick Deckard, sa svojom električnom ovcom, sanja o tome da si priušti pravu životinju. Ali, za to je potrebno mnogo novaca. Zbog toga Deckard, lovac na ucjene koji ubija odbjegle androide, prihvaća zadatak da “povuče” skupinu odmetnutih androida novog, vrlo opasnog tipa Nexus-6… Mračna priča o antiutopijskom svijetu koja postavlja složena pitanja o osjećajnosti, prirodi i smislu ljudskosti, legendarni roman kultnog Philipa K. Dicka koji je poslužio kao predložak za jedan od najboljih SF-filmova svih vremena, Ridley Scotttov Blade Runner.

Synners, Pat Cadigan

Sinneri su u ovoj knjizi ljudi koji sintetiziraju iskustva. Uzimaju slike izvođača i pretvaraju ih u pakete, u biti NFT-ove, koji se kupuju i prodaju. Čovjek i stroj se pomiješaju, stvarnost je usputna. Moramo se zapitati što je zaptravo ostalo stvarno u svijetu?

Trouble and Her Friends, Melissa Scott

Trouble je ime kojeg se treba bojati u cyber prostoru, ili se barem trebalo. Kad su se međunarodni zakoni promijenili, Trouble i njezini prijatelji otišli su svatko svojim putem, odjavili se i pronašli druge živote. Ali kada se pojavi misteriozni haker koji koristi Troublein nadimak, prava Trouble zaranja natrag u cyber prostor kako bi ga zaustavila.

Altered Carbon, Richard K. Morgan

U budućnosti 26. stoljeća ljudska se svijest može snimiti i prebaciti u novo tijelo, pa si tako svatko može osigurati dugovječnost. Ukratko, sve ono što nas čini jedinstvenima može se zapisati, pohraniti, ponovno pročitati i upisati u kapsulu koju svaki čovjek nosi usađenu u lubanji, što je prilično slično pojmu besmrtnosti – to barem vrijedi za bogate koji mogu klonirati svoja tijela ili nabaviti bolju verziju od one u kojoj trenutno obitavaju. Ujedinjeni narodi vladaju novim kolonijama putem posebno obučenih jedinica, takozvanih “Poslanika” – ratnika kojima ne smeta ni često mijenjanje tijela ni povremena smrt. Takeshi Kovacs je Poslanik-dezerter, koji zaleđene svijesti trenutno izdržava kaznu zbog počinjene pljačke.

Cijenu preostalih 117 godina zatvora otkupio je milijarder Lawrence Bancroft ne bi li riješio misterij vlastita samoubojstva. Nakon što je oživljen u novom tijelu, s posljednjom pohranjenom verzijom svoje ličnosti ustanovio je da mu nedostaje 48 sati sjećanja. Takeshi Kovacs, useljen u tijelo policajca osuđenog zbog korupcije treba otkriti što se dogodilo u tih 48 sati da je jednog od najmoćnijih ljudi na Zemlji natjeralo da sebi oduzme život. Ako uspije preživjeti istragu i otkriti istinu, Takeshi će biti pomilovan, a ako ne, natrag na led. “Digitalni ugljik” dobro je poznat svim ljubiteljima žanra znanstvene fantastike. Malobrojni koji ne znaju o čemu je riječ mogu uživati u Netflixovoj seriji snimljenoj prema romanu. Riječ je o najskupljoj produkciji u povijesti kuće.

The MaddAddam Trilogy, Margaret Atwood i Thomas J. Misa

Međunarodno proslavljena trilogija spekulativne fikcije jedne od najvizionarnijih autorica našeg vremena, Margaret Atwood. Kroz tri zadivljujuća romana – Oryx and Crake, The Year of the Flood i Maddaddam – najprodavaniji, Bookerom nagrađeni romanopisac projicira nas u blisku budućnost koja nam je previše poznata i izvan naših zamisli. U Oryxu i Crakeu, čovjek se bori da preživi u svijetu u kojem je možda posljednji čovjek.

The Quantum Thief, Hannu Rajaniemi

“Kvantni lopov” je SF roman smješten u Sunčev sustav daleke budućnosti; roman o pljački nastanjen bizarnim post-ljudima, ali pokretan vrlo ljudskim motivima izdaje, osvete i ljubomore. Jean le Flambeur je post-ljudski kriminalac, provalnik uma, samopouzdani umjetnik i prevarant. Njegovo je podrijetlo obavijeno velom tajne, ali njegovi podvizi poznati su u cijeloj Heterarhiji; od provale u goleme Zeusove mozgove Unutrašnjeg sustava kako bi ukrao njihove misli, do krađe rijetkih zemaljskih antikviteta od aristokrata Pokretnih gradova Marsa.

Osim što je Jean napravio jednu pogrešku. Sada je osuđen igrati beskrajne varijacije teoretske zagonetke u golemom virtualnom zatvoru Axelrod Archonsa, zatvoru Dilemma, protiv bezbrojnih kopija sebe. Jeanina rutina smrti, prebjega i suradnje poremećena je dolaskom Mieli i njezinog pauka, Perhonena. Nudi mu priliku da ponovno osvoji svoju slobodu i moći starog ja – u zamjenu za dovršetak jedne pljačke koju nikad nije uspio.

Warcross, Marie Lu

Luov roman jedan je od najboljih cyberpunk romana ikada. Warcross je igra za razliku od bilo koje druge, globalna senzacija za milijune diljem planeta. Emika je tinejdžerica koja radi kao lovac na glave u Warcrossu i lovi igrače koji se ilegalno klade na igru. Kad pokušaj hakiranja Warcross Championshipsa pođe po zlu, Emika je odjednom jednako poznata kao i igra. Međutim, umjesto da bude uhićena, kreator igrice pruža ponudu kojoj Emika ne može odoljeti.

Akira, Katsuhiro Otomo

Pretvorena u jedan od najpoznatijih anime filmova svih vremena, Otomina manga je klasik. Smještena u postapokaliptični Neo-Tokio visoke tehnologije i niskog života, ova se priča fokusira na dvoje tinejdžera. Jedan od njih, Tetsuo, otkriva kako se u njemu budi strašna moć. Ova bi moć mogla uništiti Neo-Tokyo, a mnoge tajanstvene organizacije spremne su zaustaviti ili prizvati tu moć, pod svaku cijenu.

The Ghost in the Shell, Masamune Shirow

Ghost in the Shell je još jedan cyberpunk klasik, zasigurno jedan od najboljih cyberpunk romana ikad, i onaj koji tehnološke teme vodi do njihovog ekstremnog i neizbježnog kraja. Ljudi se nadograđuju tehnologijom, a roboti koriste ljudsku kožu kao nadogradnju. Motoko je moćni robot zadužen za lov na kriminalno podzemlje koji želi koristiti ove mješavine tehnologije i ljudskosti za kontrolu običnih ljudi poput marioneta. Prema romanu je snimljen 2017. i film sa Scarlett Johansson u glavnoj ulozi što je uzrokovalo podijeljena mišljenja i kritike.

Fotografije: naslovnice romana, still iz serije “Altered Carbon”, Netflix