Činjenica je ta da se u ovim vremenima lovimo za svaki meme s mačkama i kolektivno ismijavamo neke odluke institucija koje nam se čine bizarnima i apsurdnima – ali ”sve će bit’ oke” i ”možemo se svemu samo smijati” mentalitet ne možemo i ne moramo ispunjavati do posljednje kapi. Pogotovo jer nam dugoročno škodi.

Ako ste i vi jedna od osoba koja svoj doručak začini vijestima iz svijeta, i nervira se oko problema koji nas okružuju i često o njima raspravlja i čita, sigurno ste od nekoga barem jednom (oke, deset puta) dobili komentar da se previše zabrinjavate oko stvari i da pokušate gledati na stvari pozitivno. Činjenica jest ta da je mnogima lakše odmahnuti rukom na neke stvari i okružiti se pozitivom, veselicom i ispuniti svoj dan u glavi kreirajući pozitivan mindset (što je, naravno, odlično), ali problem nastaje kada se ta vrsta pogleda na svijet baci na osobu poput dimne zavjese ignorirajući stvaran problem. Kad se smrt ili bolest voljene osobe, gubitak posla ili, aha, najveća pandemija u našim životima susretne s riječima poput ‘’misli pozitivno!’’ uz nedostatak dodatne stvarne podrške u obliku razgovora ili nečeg konstruktivnog – riječ je o toksičnoj pozitivnosti. Znate ono, uokviren ‘’home sweet home’’ natpis u domu ispunjenom svime samo time ne, da budemo vizualni. “Kada ljudi koriste ili zahtijevaju pozitivne emocije ili optimizam na način da se osobe kojima se obraćaju osjećaju potlačeno ili zanemareno, to je toksična pozitivnost”, objašnjava Stephanie Preston, profesorica psihologije sa Sveučilišta Michigan. “To najviše kreće od ljudi koji aktivno pokušavaju održati vlastito raspoloženje ili zabijati glavu u pijesak, prisilno sprječavajući druge da izraze neugodne zabrinutosti.”

”Bez obzira na to koliko htjeli najbolje drugima, takva slijepa pozitivnost može ispasti “represivno ili nevaljalo za druge”, dodaje Preston. 

Prijatelji su dobronamjerni (zato vam, uostalom , i jesu prijatelji) i sve te njihove izreke su često i pokazatelj da ne znaju kako drukčije pomoći i da rade najbolje što mogu, ali pokušaj suzbijanja boli hiper-sretnim izjavama nije od pomoći, niti je dugoročno zdravo. “Tijekom pandemije svi se borimo nositi se sa situacijom koju nikada prije nismo doživjeli, i premda je svi prolazimo istodobno, ne prolazimo svi na isti način”, kaže Natalie Dattilo, direktorica psihologije u Brighamu, koja naglašava da je sasvim u redu i zdravo pokušati se snaći u ovoj situaciji, ali “gledanje i forsiranje drugih da gledaju na svijetlu stranu u lice tragedije ili teških situacija poput bolesti, nesigurnosti dostupnosti hrane, nezaposlenosti ili rasne nepravde privilegija je koju nemamo svi, i tu to isključivo širenje poruka pozitivnosti negira njihov istinski osjećaj očaja i beznađa i može poslužiti samo za otuđivanje i izoliranje onih koji se bore.” Klinička psihologinja Jaime Zuckerman vjeruje da je pritisak da bude produktivan tijekom pandemije još jedan oblik toksične pozitivnosti, i da je važno ne preopteretiti se raznim aktivnostima – jer ako ih sve ne ispunimo, osjećat ćemo se još gore.

„U vrijeme stresa, naš mozak nema uvijek mentalnu sposobnost da se uhvati u koštac s nečim teškom krivuljom učenja. Zapravo, to nas može pripremiti za neuspjeh. Umjesto da se preplavite učenjem nove vještine, Zuckerman predlaže da se držite onoga što znate.” Ako volite raditi jogu, isprobajte drugu vrstu joge. Ako volite čitati, odaberite drugi žanr. Činjenje takvih stvari koje vas već vesele dugoročno vas štiti od postavljanja i na kraju neispunjavanja nerealnih očekivanja.” Istraživanje je pokazalo da prihvaćanje negativnih emocija, umjesto da ih se odbaci, dugoročno može biti korisnije za mentalno zdravlje osobe. Kao što Zuckerman kaže: „Osjetite svoje osjećaje. Sjednite s njima. Nemojte ih izbjegavati. Izbjegavanje nelagode samo produljuje njezino postojanje.” Jedna studija iz 2018. godine testirala je vezu između prihvaćanja osjećaja i psihološkog zdravlja i otkrila da se ljudi koji redovito izbjegavaju priznati izazovne emocije mogu na kraju osjećati gore, a evo par savjeta kako to spriječiti:

Izbjegavajte ignoriranje ili nadomještanje osjećaja

Priznajte si da se osjećate na određen način. Izbjegavanje tih osjećaja samo će produžiti nelagodu. Možete imati i dnevnik od jedne rečenice u kojoj ćete opisati svoje emocije, studija snimanja mozga na UCLA u SAD-u pokazala je da prenošenje osjećaja u riječi smanjuje intenzitet emocija poput tuge, bijesa i boli.

Slušajte i potvrdite kako se drugi osjećaju – čak i kad je to drukčije od vašeg osjećaja

Svatko ima pravo na vlastite osjećaje, i pripazite da riječi podrške ne zvuče poput neželjenih savjeta. Primjerice, nekome tko je ostao bez posla nemojte odmah reći da je ‘’ionako tamo bio nezadovoljan’’.

Zapamtite, u redu je ne biti u redu

Dozvolite si umjesto pripreme ručka naručiti hranu, otići u poduži tuš umjesto kućanskih obaveza ili malo duže ostanite u krevetu – sve te sitnice omogućit će vam da se problemi smanji i pripremiti vas za nova poglavlja.

Zapamtite da se osjećaji međusobno ne isključuju

Ne zaboravimo da postoji i zdrava pozitiva koja je, umjesto praznih riječih, konstruktivna i omoguće nam da uistinu idemo u život ‘’korak po korak’’. Primjerice, imate svako pravo biti tužni zbog posla koji ste izgubili i nadati se pronalaženju boljeg i novog posla.

Budite realni

Ako se želite osjećati produktivno, započnite s malim koracima koji se mogu poduzeti. Nemojte se natrpavati obvezama, idite dan po dan.

Prepoznajte poruke toksične pozitivnosti

Obično su ove poruke pretjerano jednostavne: „Don’t worry, be happy“ i slično, jer mogu pojačati osjećaj nesigurnosti s vlastitim očekivanjima (za razliku od zdrave pozitivnosti koja nas svakodnevno osnažuje).

Ukratko, umjesto širenja toksične pozitivnosti, trebali bismo pokušati širiti validaciju sebe i svih svojih spektara osjećaja, drugih i uz prihvaćanje stvarnosti – širiti nadu. Društvene mreže i portali prepuni su savjeta kako iskoristiti najbolje od sebe – ali nemojte osjećati pritisak i bez da ste ikad u životu htjeli preurediti interijer – alo, ne morate. Iskoristite te savjete za pronalazak onoga što ste ionako već htjeli isprobati. I ne zaboravite stvari i loš dan nazvati glupima onda kada to osjećate – upravo će vam to omogućiti da onaj sljedeći trenutak bude lakši, a svi smo tu za duge partije u ovoj često zeznutoj igri života.

 

Fotografije: Paul Gilmore, Nathan Dumlao, Hybrid/Unsplash