S obzirom na to da je jesensko vrijeme idealno za planinarenje, a pred nama je još jedan vikend koji će mnogi iskoristiti za boravak u prirodi – obratili smo se Igoru Mlinareviću, osnivaču ovog long-distance hiking festivala i njegovom timu, za preporuke planinarskih ruta po njihovom izboru. U nastavku donosimo njihov popis atraktivnih, ali i izazovnih tura na različitim lokacijama u Hrvatskoj – od kojih će neke testirati vaše granice izdržljivosti na “highlander” način.
U protekle četiri godine, Highlander se od entuzijastične priče vezane za našu prekrasnu i moćnu planinu Velebit proširio van granica Hrvatske i postao globalni brend.
U razdoblju od lipnja do kolovoza 2021. godine, ova manifestacija organizirana je na Staroj Planini u Srbiji, planini Durmitor u Crnoj Gori, Julijskim Alpama u Sloveniji, Blidinju u Bosni i Hercegovini i u planinarskoj regiji Murau u Austriji, dok se već tradicionalni Highlander Velebit Croatia održao krajem rujna.
View this post on Instagram
Sudionici mogu birati između tri formata Highlandera – uz prvotni 5-dnevni trail u duljini od 100 km koji povezuje dva nacionalna parka – Sjeverni Velebit i Paklenica, dodana je 3-dnevna varijanta “Highlander 55” u duljini od 55 km, a od ove godine i vikend format “Highlander Experience” čijih se 32 km može prijeći u jednom danu ukoliko ste željni avanture, a niste u mogućnosti izdvojiti više vremena.
Planinarski izleti koje nam predlaže ova ekipa outdoor entuzijasta, uz mnoge praktične smjernice, predstavljaju idealnu uvertiru možda za vaše pravo Highlander iskustvo sljedeće godine.
Stoga krećemo, sasvim očekivano, s Velebitom, prelazimo preko Gorskog kotara i Papuka, a završavamo s Biokovom i Pelješcem.
Treba li vam još razloga da bookmarkate ovu stranicu?
VELEBIT
Baške Oštarije
S obzirom da se nalazi na srednjem dijelu Velebita, ovo mjesto idealna je polazišna točka za otkrivanje čari Velebita, pri čemu su Hostel Baške Oštarije ili Kamp Velebit bazni kampovi gdje se fino jede, udobno spava te susreće s brojnim drugim planinarima.
Iz Baških Oštarija moguće je pristupiti mnoštvu planinarskih staza i vrhova srednjeg Velebita, a ovdje izdvajamo dvije koje vode do vrhova Kiza i Bačić kuk.
Ruta 1. Baške Oštarije – Kiza
Kiza (1.278 m) je jedan od najatraktivnijih vrhova na području spektakularnih Dabarskih kukova, grebena koji se proteže ovim dijelom Velebita. Budući da je riječ o kraćoj stazi u duljini od samo 3,6 km, dolazak pred sami vrh odakle se pruža pogled na Dabarske kukove koji ostavlja bez daha, dostupan je svakom planinaru bez puno fizičke pripreme.
Oni manje hrabri i iskusni koji se ne žele popiti na sami vrh u “rock climbing” stilu, mogu također uživati u pogledu s platoa ispod vršne stijene.
Iako je za ovaj uspon potrebno otprilike 45 minuta od početne točko u Stupačinovu (zaselak u Baškim Oštarijama), možete računati da će zbog uživanja i fotografiranja atraktivnih prizora – ovaj izlet potrajati prilično duže.
Ruta 2. Skorpovac – Budakovo brdo – Bačić kuk
Bačić kuk s visinom od 1.304 m najviša je stijena Dabarskih kukova. Unatoč laganom usponu zahvaljujući livadama i pitomim šumama bukve, vršna stijena ipak zahtijeva malo više opreza i koncentracije – nakon čega ćete biti nagrađeni neprocjenjivom pogledu prema otoku Pagu s jedne, i na grebenski lanac prema Kizi s druge strane.
Ova ruta dužine 4,5 km kreće od Skorpovca te nastavlja poznatom Premužićevom stazom prema jugu, gdje se kasnije odvaja prema šumi padinom Budakova brda i penje prema njegovom grebenu prelaskom gorskih livada. Od vrha Budakova brda (1.317 m) staza se spušta na prijevoj između Budakova brda i Solina, nakon čega je potrebno svega 15 minuta za dolazak na prijevoj pod Bačić kukom.
Preporučeni period godine za ove dvije rute osrednje težine je od travnja do studenog, ovisno o vremenskim prilikama – stoga je potrebno imati adekvatnu planinarsku odjeću, obuću i opremu (nepromočiva odjeća, zaštita od sunca) te ponijeti hranu i vodu za piće.
Kružna tura: Jelova Ruja – Tatek – Kamena galerija – Panos – Jelova Ruja (2 dana)
Do devastirane lugarnice na Jelovoj Ruji odakle kreće ova lagana ruta duljine 13 km, dolazi se autom iz Gospića preko naselja Brušane i Rizvanuša odakle vodi makadamski put kroz šumu. Od lugarnice je potrebno pronaći (nezgodno pozicioniranu) planinarsku markaciju koja vodi uzbrdo, stoga preporučujemo da prije ove ture downloadate GPS trag. Staza nastavlja prema prekrasnom travnatom dolcu Stap na kojem se ističe vrh Stapina – i gdje se nalazi planinarsko sklonište Tatekova koliba.
Vrijedna je informacija da u blizini skloništa ima izvor s ugrađenom ručnom pumpom za vodu, a lokacija je odlična za bivakiranje. Budući da je ovo sklonište vrlo popularno među planinarima, svakako se preporuča nošenje šatora – poglavito vikendom.
Iduće jutro možete iskoristiti za posjet remek djela prirode – Kamene galerije koja se nalazi sat vremena hoda od skloništa, a čiji obilazak iziskuje malo više penjačke vještine.
Ukoliko ne želite raditi ovaj detour, vraćate se istim putem kuda ste došli, ali skrećete prema vrhu Panos – jednim od najljepših vidikovaca ovog dijela Velebita odakle seže pogled na otoke zadarskog arhipelaga i Pag te na vrhove Pasji kuk, Goli, Visočica, Seline te Vaganski vrh i visoravan Veliko Rujno u daljini.
Crnopac – put Malog princa
Ova ruta kreće od parkirališta kod Prezida koji se nalazi u okolici Gračaca te nastavlja 2-satnim hodom prema planinarskom skloništu Crnopac kojeg je izgradio legendarni Slavko Tomerlin Tatek.
Put Malog princa sa svojim nadrealnim kamenim tvorevinama poput Dvora, Kičme ili Tisnog klanca, nalazi se u neposrednoj blizini skloništa i traje okvirno 3 sata. Međutim, za ovu turu je potrebno ozbiljnije spretnosti i avanturističkog duha zbog prolaska preko ljestava, sajli i provlačenja kroz stijene.
Ukoliko želite na ovom potezu doći i do vrha Crnopac, ovu turu onda planirajte kao dvodnevni izlet – pri čemu se sugerira nošenje šatora za bivakiranje ispred skloništa (kod kojeg je dostupna pitka voda) čiji su ograničeni kapaciteti često popunjeni.
Za uspon na vrh Crnopac, najljepši greben južnog Velebita s kojeg se pruža pogled na Sveto brdo, potrebno je oko 4 sata.
Zbog zahtjevnog krškog terena s brojnim ponikvama, kukovima i labirintima, riječ je o zahtjevnoj turi pogodnoj samo za iskusne planinare te se stoga nikako ne preporuča u zimskim uvjetima.
Paklenica – Sveto brdo
Iz smjera sela Modrići dolazi se do lokaliteta Malo Libinje odakle staza kreće prema planinarskom skloništu Vlaški grad koje se nalazi ispod istoimenog vrha (a blizu kojeg je i izvor pitke vode). Ovo sklonište, jedno od najljepših planinarskih objekata na Velebitu, pruža pogled na gotovo cijeli nacionalni park Paklenica i kanjon Male Paklenice, a u daljini Anića kuk i pogled na zadarsko zaleđe i arhipelag.
Po dolasku u sklonište nakon ture od 2 i pol sata od Malog Libinja, planinari obično odmah kreću na drugi najviši vrh Velebita – Sveto brdo s visinom od 1.752 m. Od skloništa do vrha potrebno je otprilike sat i pol vremena.
View this post on Instagram
No ukoliko želite “razbiti” ovu turu na dva dana, svakako prespavajte u skloništu i probudite se uz jedan od najljepših vidika Velebita.
S obzirom na izloženost ovog područja surovim uvjetima, ova ruta preporučuje se u periodu od travnja do studenog.
GORSKI KOTAR
Samarske stijene (2-dnevna tura)
Početna točka planinarske staze nalazi se na 13. kilometru poslije sela Tuk Vojni, a nastavlja u smjeru fotogeničnog Ratkovog skloništa smještenog ispod stijene (gdje je moguće ostaviti opremu prije daljnjeg obilaska).
Iako kratka (8,2 km), ovo je vrlo zahtjevna staza, stoga se preporuča noćenje u skloništu (ili bivakiranje nadomak skloništa) kako bi se prvi dan moglo obići južnu, a drugi dan zapadnu skupinu (ili obrnuto) velikog sastava kamenih labirinata u strogom rezervatu Bijelih i Samarskih stijena.
U ovom planinarskom igralištu moguće je obići lokacije i vrhove Dvorac, Južni vrh, Amfiteatar i Razbijeni vrh, Medvjeđi dolac, Stankove i Velike peći, Piramidu, vrh Samarskih stijena, Vidikovac, Stepenicu, Dolinu suza, Veliki kanjon, Glavu Šećera i ostale.
Kao i u slučaju Crnopca, ovu stazu je potrebno izbjegavati u zimskim uvjetima. Na ovoj ruti nema izvora s pitkom vodom (cisterna u skloništu nije pouzdana), stoga je potrebno ponijeti dovoljno vode za piće.
PAPUK
Jankovac
Park šuma Jankovac nalazi se u srcu Papuka i jedna je od najljepših turističkih destinacija Istočne Hrvatske. Ovo područje ishodište je prekrasnih planinarskih tura od kojih izdvajamo Ivačku glavu i Češljakovački vis, a pritom je moguće noćiti i jesti u planinarskom domu Jankovac.
Ruta 1. Jankovac – Ivačka glava
S ovog vrha Papuka pogled puca preko Podravine pa sve do mađarske planine Mecsek sa sjeverne strane, te južno preko Požeške kotline do bosanskih planina.
Od zanimljivosti na ovoj laganoj stazi koja vodi preko šumovitog zapadnog prijevoja iznad Jankovačke ceste svakako ističemo vodopad Skakavac.
Ruta 2. Jankovac – Češljakovački vis
Ovaj vrh nalazi se između Papuka i Krndije, a pruža predivan pogled na cijelu požešku dolinu i okolne planine.
Na ovoj stazi postoje izvori vode, ali budući da nisu pouzdani tijekom cijele godine, preporuča se nositi dovoljno vode za piće ili filter za vodu.
S obzirom da je riječ o laganim 5-kilometarskim stazama, obje rute idealne su izletničke opcije tijekom cijele godine.
Kružna tura: Velika – Ivačka glava – Mališćak – Velika (2-dnevna tura)
Jedna od najzanimljivijih planinarskih ruta na ovoj bogatoj slavonskoj planini uključuje tri atraktivna vidikovca.
Nakon što parkirate na parkiralištu kod Bazena u Velikoj, uputite se prema vrhu Lapjak (668 m) – ovaj uspon prolazi preko geolokaliteta Tauberove stijene s kojeg nas Papuk časti prekrasnim pogledom na Veliku i cijelu požešku dolinu. Nakon silaska s vrha treba pratiti smjer Nevoljaš i vrh Ivačka glava (913 m) – vidikovac koji će vas posebno očarati.
Nakon silaska s Ivačke glave skreće se prema Mališćaku i tamošnjem skloništu iza kojeg se nalazi zadnji od tri vidikovca. Na lokaciji Orahove vode i kod skloništa postoje izvori, no preporuka je ponijeti filter za pročišćavanje vode.
Drugi dan ture, poslije noćenja u skloništu ili šatoru) vraćate se natrag u smjeru Velike i završavate ovaj krug duljine 19,5 km.
Iako se radi o stazi srednje težine s obzirom na visinsku razliku od tisuću metara, pogodna je za planinarenje tijekom cijele godine – uz adekvatnu odjeću, obuću i planinarsku opremu, ovisno o godišnjem dobu.
BIOKOVO
Rilić – Velika kapela
Ova 11-kilometarska ruta kreće od naselja Strnj iza Živogošća te se penje prema grebenu planine Rilić odakle seže predivan pogled na Pelješac i ostatak Biokova. Nakon uspona na Veliku Kapelu, koju lokalci zovu i Sutvid, staza vodi nizbrdo prema Kapelici Križici i poslije do naselja Gornje Kuće poviše Živogošća, nakon čega se spušta natrag do Strnja.
Područje Rilića odlikuje divlji krški teren, ali penjanje po kamenim stijenama i pločama, ponegdje kroz škrape – cijeloj ruti daje dodatnu draž.
Međutim, primorski dio staza vrlo je uređen, s obzirom da predstavlja naslijeđe starih težačkih puteva kada je svako primorsko selo imalo izgrađenu planinsku stazu do svojih posjeda na visoravnima i travnjacima u zaleđe planine – idealnima za piknik pauzu.
Budući da visinska razlika iznosi skoro tisuću metara, riječ je težoj stazi, pri čemu je potrebno nositi više vode za piće s obzirom da na ruti nema izvora pitke vode.
PELJEŠAC
Pelješac je omiljena destinacija za sve ljubitelje prirode, a posebno hedoniste gdje ćete uz kupanje (u ovom periodu samo za hrabre), windsurfing, obilaske odličnih vinarija i finih restorana imati prilike istraživati planinarske grebene i vrhove ovog čarobnog poluotoka – Sveti Ilija i Sveti Ivan.
Ruta 1. Orebić – Sveti Ilija
Zbog svoje visine i položaja Sveti Ilija jedan je od vrhova s najljepšim pogledom u cijeloj Dalmaciji te je stoga jako popularan među planinarima. Do njega vodi planinarska staza preko zaseoka Ruskovići, uz uživanje u pogledu prema otocima Korčula, Vis i Lastovo.
Iako je ovu srednje zahtjevnu turu (na kojoj ne postoje izvori pitke vode) duljine 5,6 km moguće proći u jednom danu, svakako preporučamo noćenje u planinarskom domu kako biste duže uživali u ovim prekrasnim vizurama.
Ruta 2. Žuljana – Sveti Ivan
Ova 5-kilometarska staza (na kojoj nema izvora pitke vode) počinje u primorskom mjestu Žuljana, odakle se plažom dolazi do prekrasne uvale Vučine. Kroz borovu šumu makadamom se stiže do uspona koji vodi do odvojka s oznakom za vrh Sveti Ivan – s kojeg puca pogled na otoke Mljet, Lastovo, Korčula s južne strane te malostonski zaljev i ušće rijeke Neretve sa sjeverne strane.
Obje pelješke planinarske staze prikladne su za posjet tijekom cijele godine, a najidealnije ih je posjetiti u jesenskom ili proljetnom periodu.
Naslovna fotografija: Hiking Croatia
Video: Highlander Croatia / Outdoors Croatia
Fotografije: Tea Marasović / Highlander Croatia / Park prirode Papuk Geopark / Visit Pelješac
