Posljednjih su godina drvene zgrade dosegle nove visine i nove usavršene tehnike gradnje, a primjeri tome su visoki neboderi čije su gradnej dovrešene ili su u tijeku u zemljama poput Norveške, Švicarske i Australije.
Singapur, u međuvremenu, polaže pravo na najveću drvenu zgradu u Aziji s prostranim sveučilišnim kampusom od 468.000 četvornih metara koji je otvoren u svibnju ove godine. Sada je investitor i inovator za nekretnine Atrium Ljungberg najavio planove za izgradnju najvećeg “drvenog grada” na svijetu, koji će se graditi u glavnom gradu Švedske, Stockholmu, počevši od 2025. godine.
Stockholm Wood City sadržavat će 7000 uredskih prostora i 2000 domova na jugoistoku grada, te će ponuditi “živo, urbano okruženje s mješavinom radnih mjesta, stambenih objekata, restorana i trgovina”, navodi se u priopćenju za javnost. Postavljen na 250.000 četvornih metara, projektant ga je opisao kao “najveći svjetski poznati građevinski projekt u drvu”. Projekt se gradi u Sickli, četvrti koja je već dom više od 400 tvrtki, prema Atriumu Ljungbergu, koji posjeduje trgovački park na nekadašnjoj industrijskoj lokaciji. Investitor opisuje područje kao “grad od pet minuta”, tvrdeći da su radna mjesta, domovi, objekti za slobodno vrijeme i sadržaji udaljeni jedni od drugih unutar pet minuta hoda.
Drvo se smatra kao održiva alternativa betonu i čeliku, s ambicioznim novim građevinskim projektima koji koriste drvo izvan obiteljskih kuća i skromnih stambenih ili uredskih zgrada. Međutim, razvoj njegove mješovite namjene bio bi “povijesna prekretnica za švedsku sposobnost inovacija”, rekla je Annica Ånäs, izvršna direktorica Atriuma Ljungberga, u izjavi.
A mogu li ovi drveni tornjevi za pročišćavanje zraka riješiti indijski problem zagađenja?
Iako su neki stručnjaci izrazili zabrinutost zbog rizika od požara koje predstavljaju drvene zgrade, zagovornici tvrde da projektirano drvo gori relativno sporo i predvidljivo, što ga čini sigurnijim od mnogih konvencionalnih čeličnih konstrukcija.
Drvo je također “ponor ugljika”, što znači da se ugljični dioksid koji drveće uklanja iz zraka pohranjuje u materijal umjesto da se vraća u atmosferu.
Utvrđeno je da drvene zgrade imaju bolju kvalitetu unutarnjeg zraka i mogu se izgraditi sa znatno nižim emisijama ugljika od onih napravljenih od konvencionalnih materijala. Studija iz 2022., objavljena u časopisu Nature, procjenjuje da bi izgradnja dovoljno visokih drvenih zgrada za smještaj 90% novih gradskih stanovnika od sada do 2100. smanjila emisije ugljičnog dioksida za 106 gigatona (planet trenutno emitira oko 40 gigatona svake godine).
Foto: Profimedia
