Ako ste ovih dana prošli centrom grada ili ste slušali lokalnu radijsku postaju, velika je šansa da ste već čuli za Dan otvorenog grada. On se u Zagrebu održava iduće subote, 29. listopada, na četiri lokacije u centru grada, a ovim događanjem organizatori nastoje vratiti entuzijazam stanovnika prema gradu u kojem žive i otvoriti neke nove perspektive kulturnih sadržaja.

Prvom velikom akcijom, projektom Dan otvorenog trga krajem rujna 2014. godine, nakon mjesec dana boravka u Hrvatskom narodnom kazalištu, Dubravka Vrgoč zajedno s Anicom Tomić i Jelenom Kovačić, okupila je umjetničke snage kazališta i izvela ih na trg ispred kazališta kako bi svojim programima zainteresirali građane Zagreba za kazalište. Toga dana otvorena su doslovno sva vrata i prozori kazališta kako bi tadašnja, ali i buduća publika mogla uspostaviti izravan kontakt sa zgradom kazališta i umjetnicima. Ustanovili su tada iznimno popularan program pod nazivom Tajna povijest kazališta u kojem su umjetnici vodili publiku kroz one kazališne prostore kojima u redovnom posjećivanju kazališta nikada nisu mogli prići. Takvi programi atraktivni upravo zbog izlaska „teatra iz zgrade“ i demokratičnosti pristupa teatra javnim prostorima, okupljaju ne samo mnogobrojne građane Zagreba već i turiste.

Ustanovili su princip otvorenog teatra koji okuplja gledatelje različitih generacija, sklonih različitim estetikama, žanrovima i poetikama, ali i umjetnike različitih izvedbenih stilova s različitim kazališnim očekivanjima, inzistirajući na sukreiranju i sudjelovanju, odnosno na zajedničkom pristanku kreiranja kazališne kulture vlastite sredine kako bi se utjecalo na njezino obličje. Takve akcije otvaraju mogućnosti u konačnici da senzibilizira zajednicu i postane njezinim središnjim/nezaobilaznim mjestom okupljanja u rasporedima svakodnevice grada, pa i države.

U trenutku kada grad pati od posljedica dviju katastrofa koje su ga zadesile gotovo u isto vrijeme (pandemije i potresa) prevladalo je mišljenje da je potrebno organizirati projekt koji će vratiti entuzijazam stanovnika grada prema gradu u kojem žive i otvoriti neke nove perspektive kulturnih sadržaja. Namjera je hvaljeni projekt Dana otvorenog trga prevesti u širi obzor i transformirati ga u projekt Dana otvorenog grada. U postpandemijsko vrijeme, pitanje odnosa s publikom, konzumenata bilo kakvih kulturnih sadržaja postavlja se sveobuhvatnije i na drukčijim osnovama. Pandemija se u psihologiji tumači pojmovima katastrofe, predstavlja se kao prirodna katastrofa, od koje se treba oporaviti. Proizlazi stoga da razdoblje kroz koje se prošlo nije razdoblje krize, odnosno prolazne slabosti, već katastrofe za koju treba naći mehanizme kako je popraviti. Izdržljivost se u tom kontekstu prevodi kao ljudska sposobnost življenja i napredovanja prevladavanjem traumatskih šokova, razvijanja unatoč nedaćama. Čak i da se život vrati u približno iste okvire kao ranije, radne i društvene navike ljudi toliko su se promijenile i prilagodile novoj situaciji da su se jednako tako izmijenila i očekivanja od kulturne ponude, kao i oblici u kojima ih mogu/žele konzumirati. Projekti moraju biti kraće forme, estetski inovativne, ali prilagodljive u tehničkom i izvedbenom smislu. Iz onoga što je u ovom razdoblju nastalo, iz nužnosti prilagođavanja situaciji pandemije, valja izvući najbolje primjere programa i modele interakcije s publikom. Publika s velikim entuzijazmom prihvaća participativnost. Riječ je o dvosmjernoj komunikaciji koja stvara empatijski učinak, ali se ostvaruje verbalno, na fizičkoj distanci. Stoga su za prvu sezonu Dana otvorenog grada, kao prezentaciju projekta koji bi se sezonama širio i uključivao mnogo više akcija i sudionika, zamišljena događanja na četiri lokacije.

Zajedništvo / “Gathering”

MJESTO DOGAĐANJA: TRG KRALJA TOMISLAVA, 12:00 sati

Događaj Zajedništvo zamišljen je kao lanac od stotinu ljudi (građanki, građana, turista, imigranata, slučajnih prolaznika), koji se dijagonalno drže za ruke „crtajući“  jednu impozantnu liniju preko cijelog Trga. Sudionici ostaju u lancu zajedništva 10 minuta.

Oda mladosti

MJESTO DOGAĐANJA: TRG BANA JOSIPA JELAČIĆA, 13:00 sati

Na glavnom Trgu nalazi se veliki zbor, sastavljen od njih nekoliko, a izvođači su većinom ljudi starije životne dobi. Dojam je da su se svi oni slučajno našli na glavnom zagrebačkom trgu. Koncept se temelji na izvedbama poznatih pjesama iz vremena mladosti izvođača, ali i današnjeg vremena, kao i pjesama posvećenih Zagrebu. Izvedbu prati korepetitor na gitari, klavinovi i harmonici. Slučajni prolaznici su pozvani da se pridruže zajedničkoj zborskoj pjesmi. Dirigentica je gospođa Heda Gosponetić.

Zagreb tak imam te rad

MJESTO DOGAĐANJA: STARA VLAŠKA – NOVA PJEŠAČKA ZONA, 14:00 sati

Građanima glumci čitaju priče o starom Zagrebu (Zagrebulje Augusta Šenoe, Milčecovi Pozdravi iz Zagreba, zatim Priče iz starog Zagreba Krešimira Kovačića, itd.) Glumci su u interakciji s publikom, razgovaraju o Zagrebu danas i nekad, o njihovim lijepim ili manje lijepim sjećanjima. Glazbenik Miki Solus zadužen je za glazbena intermezza između čitanja i razgovora s publikom.

Građani su preko medija pozvani donijeti nešto što ih asocira na Zagreb, od običnih predmeta, do nekih intimnih stvari koji ih vežu za grad, a zajedno grade instalaciju posvećenu svom gradu

Začarana šuma

MJESTO DOGAĐANJA: PARK TUŠKANAC, 15:00 sati

Scenska događanja podrazumijevaju prizore smještene/skrivene u šumi. Posjetitelji šetaju parkom/šumom Tuškanac i tragaju za izvođačima koji su skriveni na određenim lokacijama u malim grupama. Recitirat će poeziju, dijelove iz slavnih dramskih tekstova Shakespearea, Čehova ili Molliera, a izvodit će i neke improvizirane situacije iz svakodnevnog života.

Tekst i foto: infozagreb.hr

Naslovna i uvodne fotografije: Unsplash