Biljke doista osjećaju, a ovaj umjetnički rad to dokazuje. Doživite ga u Zagrebu

Touch Me festival, koji se održava do 3. listopada 2020. u HALI V Tehničkog muzeja Nikola Tesla Zagreb, predstavlja dvije izložbe: centralnu izložbu pod nazivom MARRIAGE OF STATES* s podnaslovom “Diplomatski brak ili zajednica između različitih živih sustava” te izložbu “Otvoreno – živa bića i njihove opasne veze.

Riječ je o selekcijskoj izložbi sedam radova produciranih u sklopu mreže EMAP – European Media Art Platform od 2018. godine do danas. Nas je zainteresirao rad “Onkraj ljudske percepcije” španjolskog umjetničkog dvojca uh513, kojeg čine María Castellanos i Alberto Valverde, a koji je nastao u sklopu njihove ovogodišnje rezidencije u hrvatskom birou za suvremenu umjetničku praksu KONTEJNER.

U projektu “Onkraj ljudske percepcije” istražujete i uspoređujete reakcije ljudi i biljaka na živu glazbu. Kako ste se počeli baviti tom temom?

Tom smo se temom počeli baviti 2009. godine, kad smo naišli na članak o jednom ruskom eksperimentu s biljkama u kojem su znanstvenici pokušali izmjeriti reakcije biljaka na rezanje, zapaljivanje i slično. Htjeli smo razviti senzor, koristeći Arduino mikroprocesor, kako bismo mogli mjerili promjene u biljkama. Alberto je razvio algoritam koji je ključna komponenta tog senzora te nam omogućuje promjene i zabilježiti. Naravno, za razliku od ruskog eksperimenta, mi ne želimo oštetiti biljke, već samo doznati više o njima kao oblicima života, promatrajući i proučavajući njihove obrasce ponašanja. Posljednjih deset godina taj senzor koristimo za stvaranje različitih umjetničkih djela, kao što su “Simbiotska interakcija” – nosiva tehnologija za stvaranje simbiotskog odnosa između čovjeka i biljaka, potom “Plant Sense”, kiborški vrt u kojem biljke utječu na robotičke predmete koji se nalaze u vrtu, te na posljetku, koncert izveden na temelju podataka dobivenih od biljaka pretvorenih u MIDI signal.

“Onkraj ljudske percepcije” je prvi rad u kojem smo pokušali uspoređivati reakcije ljudi i biljaka na isti podražaj. Na tu smo ideju došli nakon kraćeg boravka na Sveučilištu Metropolitain u Oslu gdje smo proveli eksperiment u kojem smo uspoređivali ljudsku moždanu aktivnost i električne oscilacije u biljkama u trenutku njihove interakcije, to jest, kad čovjek dodiruje biljke, pjeva im i slično.

Tom prilikom nas je iznenadilo otkriće da ljudsku moždanu aktivnost prate slični procesi i kod biljaka. Upravo je to poslužilo kao polazišna točka za Onkraj ljudske percepcije, no u ovom radu nema interakcije između ljudi i biljaka, već samo zajednički podražaj – živa glazba.

Po čemu se naše reakcije na glazbu razlikuju od reakcija biljaka, a po čemu smo slični?

U oba slučaja vizualizacije dobivenih podataka izgledale su vrlo slično i to nas je iznenadilo. Ovaj projekt smo dugo razvijali i nismo bili sigurni kakve ćemo rezultate dobiti, to jest, nismo znali hoće li vizualizacije ljudskih reakcija biti potpuno drugačije od onih biljaka. Počeli smo s mjerenjima EEG valova kod ljudi i električnih oscilacija kod biljaka. Radi se o sasvim raznorodnim podacima koje nije moguće međusobno uspoređivati, stoga smo odlučili koristiti algoritam brze Fourierove transformacije (FFT) da bismo dobili podatke koji su međusobno usporedivi. Tek je tada postalo moguće te podatke prikazati u obliku vizualizacija.

Sada kad promatramo vizualizacije, ne znamo radi li se o aktivnosti biljke ili čovjeka, već je potrebno provjeriti izvor podataka. Te su nam vizualizacije podataka dale mnogo materijala za razmišljanje – možda se ljudi i biljke ne razlikuju u tolikoj mjeri kako se dosad smatralo.

Kako vaš projekt pomaže ukloniti komunikacijske barijere i bolje razumjeti biljke?

Smatramo da brišemo granice između tih dvaju oblika života ukazujući na sličnosti među njima. Na neki način otvaramo vrata novima kanalima komunikacije među vrstama.

Spominjete algoritam brze Fourierove transformacije (FFT). Možete li nam objasniti kakav je to algoritam?

Algoritam brze Fourierove transformacije (FFT) je matematička metoda pretvaranja funkcije vremena u funkciju frekvencije. Kad mjerimo EEG valove kod ljudi i električne oscilacije kod biljaka, te se vrste podataka razlikuju i ne možemo ih uspoređivati, no obje vrijednosti mjere se tijekom čitavog trajanja koncerta, stoga uz pomoć FTT-a, EEG valove i električne oscilacije možemo pretvoriti u frekvencije nakon čega ih je moguće uspoređivati.

Kakvi su vam planovi za budućnost i kakve nove projekte spremate?

U bliskoj budućnosti voljeli bismo u naše projekte s biljkama uvesti komponentu umjetne inteligencije jer smatramo da bi nam AI mogao pomoći analizirati podatke na način koji nadilazi ljudske sposobnosti, te bi nam tako omogućio shvaćanje i otkrivanje stvari koje dosada nismo mogli.

Ima li kakvih razlika u reakcijama s obzirom na različite vrste biljaka?

Da, ima. Spoznali smo da veće biljke reagiraju sporije od malih. Osim toga, iz instalacije je moguće vidjeti da biljke iste vrste reagiraju na podražaje na isti način.

Što ćete prije odabrati? Interakciju/komunikaciju između ljudi ili ljudsku interakciju/komunikaciju s biljkama?

Ljudsku interakciju/komunikaciju s biljkama! Međuljudska interakcija već je podrobno proučavana iz različitih kutova, dok je za shvaćanje principa komunikacije između čovjeka i biljaka potrebno još mnogo istraživanja.

 

Foto: Vanja Babić, Touch Me festival