Otkad je BBC objavio da je Zara počela naplaćivati povrat robe dostavnom službom kupcima u Velikoj Britaniji, pojavila su se dva ključna pitanja – zašto to čine i hoće li isto početi primjenjivati i drugi brendovi?

Korisnici Twittera u Velikoj Britaniji uznemirili su se kad su shvatili da im je omiljeni španjolski high street brend počeo naplaćivati nešto manje od dvije funte za povrat robe koji je do tada bio besplatan. Neki su se pobunili rekavši da nije u redu što nigdje nisu objavili takvu odluku te da su očekivali više od Zare, dok su neki pohvalili tu odluku ističući da će se tako najvjerojatnije smanjiti emisije CO2 koje proizvode vozila dok prikupljaju robu za povrat. Vijest o tome objavio je BBC navodeći da je Zarina motivacija upravo smanjenje njihovog ugljičnog otiska, no je li zaista bolje da se desert kupaca vozi automobilima do trgovina gdje je povrat još uvijek besplatan nego da odjeću za povrat prikupi jedan dostavni kombi?

U Hrvatskoj Zara naplaćuje povrat dostavnom službom 29,90 kuna, H&M naplaćuje 3,99 eura odnosno oko 30 kuna, Answear nudi besplatan povrat samo ako ste potrošili više od 300 kuna, u protivnom ga organizirate i plaćate sami, no i ovdje su još uvijek brojniji oni koji imaju besplatan povrat. Mango ima besplatno preuzimanje povrata na kućnom pragu baš kao i About You, Zalando, Reserved, Cos, Arket, & Other Stories, Asos i niz drugih. Ipak, prema svemu sudeći pitanje je vremena kada će i oni početi naplaćivati povrat i to ne samo kako bi, kao Zara, donosili održivije odluke i smanjili svoju emisiju CO2.

Ben Tofan Unsplash

Tijekom pandemije smo kupovati online počeli više nego ikad prije i sasvim smo se udomaćili s metodom povrata odnosno prikupa robe na kućnom pragu. Velik dio kupaca jednostavno naruči jedan komad u više veličina, isproba ih kod kuće, a onda ispuni povratnicu i pozove dostavnu službu za komade koji nisu odgovarajuće veličine. Proces je mnogo jednostavniji od izlaska iz kuće i isprobavanja u kabinama trgovine. Ali sve to za brendove je sada postalo preskupo. Business of Fashion piše da je UPS ove godine u siječnju, nakon blagdanskih shoppinga, odradio 600 milijuna povrata odnosno 10 posto više nego prošle godine, Fedex je svoje povrate povećao za 5,9 posto. Brendu Revolve trenutačno se vraća 54 posto naručene robe, brendu Boohoo 33,7 posto, piše BoF. Već su tu narasli troškovi za brendove, a s rastom cijena goriva i energenata općenito te sveprisutnom inflacijom rezovi su nužni i čini se da je ukidanje besplatnog povrata jedan od prvih i najlakših poteza. 

Ali ni on ne dolazi bez gubitaka za brend. Prema istraživanju Klarne, švedske tvrtke za online plaćanja, 57 posto kupaca ne bi nikad kupovalo od brendova koji nemaju besplatan povrat, prenosi BoF. Zato još uvijek više od 60 posto brendova ima besplatan povrat. Sa Zarinim potezom u Velikoj Britaniji vidimo da su spremni na promjenu, no hoće li ona smanjiti emisije CO2? Ako pretpostavimo da će ljudi umjesto preuzimanja kod kuće, povratne pošiljke nositi u trgovine odgovor je ne. No, posljedica će zasigurno biti općenito smanjena online kupovina što bi definitivno smanjilo i emisije CO2. A smanjenje kupovine novih komada odnosno smanjenje proizvodnje istih jedino je rješenje za održiviju budućnost modne industrije.

Sniženje u Cos online trgovini Foto Charle Deluvio Unsplash

Za početak brendovi bi trebali proizvoditi manje što bi dovelo do toga da nema velikih sezonskih rasprodaja na kojima ljudi kupuju zbog niskih cijena, a ne zato što im nešto zaista treba. Već tu bi se prema izvještaju McKinsey and Global Fashion Agenda iz 2020. ugljične emisije mogle smanjiti za 158 milijuna tona kad bi se količina robe na sniženjima smanjila za 30 do 40 posto. Usporedbe radi, napisali su, smanjenje povrata robe s 35 na 15 posto smanjilo bi ugljične emisije za tek 12 milijuna tona. I taj je prijedlog definitivno u skladu s izvještajem Europskog ureda za okoliš o kojem smo pisali nedavno, a prema kojem bismo, da bismo zadržali zagrijavanje Zemlje ispod 2ºC do 2050. godine i zaustavili raskrčivanje šuma i drugog raslinja radi poljoprivrednih zemljišta za uzgoj vlakana, trebali kupovati 75 posto manje nove odjeće nego što to u ovom trenutku činimo.

Osim naplaćivanja povrata, brendovi bi mogli pokušati nuditi personalizirane preporuke registriranim kupcima za nošenje već kupljenih komada, popravke odjeće, krojenje po mjeri, pokrenuti second hand ogranke gdje će prodavati već nošene komade i slično. Opcija za održiviju budućnost je mnogo i prije nego što se naljutite jer vam Zara želi naplatiti 29,90 kuna za povrat jednog komada, razmislite je li vam uopće trebao na početku.