Svake srijede donosimo mali briefing važnih događanja taj tjedan iz područja politike i društva
U svakodnevnom moru vijesti teško je filtrirati one važne, odabrali smo tri iz Nizozemske, Vatikana i Australije kako biste bili u toku s novostima velike važnosti koje utječu ili bi mogle utjecati i na naše politike.
Nemojte koristiti izbjeglice kao pijune u političkim strategijama, poručuje Papa vladama
Još jedan friški razlog da se pojedini katolici odreknu pape Franje. Naime, papa Franjo rekao je u ponedjeljak da se izbjeglice iskorištavaju kao “pijuni” na političkoj šahovskoj ploči, očito upućujući na krizu na bjeloruskoj granici – a vjerojatno i izvan nje. Tisuće izbjeglica zapelo je na istočnoj granici Europske unije u, kako EU kaže, krizi koju je Minsk proizveo distribucijom bjeloruskih viza na Bliskom istoku,
U videoporuci povodom 70. obljetnice Međunarodne organizacije za migracije (IOM) sa sjedištem u Ženevi, papa je rekao da je uskraćivanje izbjeglicama njihova temeljnog dostojanstva protivno načelima većine religija. “Još više žali činjenica da se izbjeglice sve više koriste kao cjenkanje, kao pijuni na šahovskoj ploči, žrtve političkog rivalstva”, rekao je Franjo.
“Kako se patnja i očaj mogu iskoristiti za promicanje ili obranu političkih planova? Kako politička razmatranja mogu prevladati kada je dostojanstvo ljudske osobe u pitanju?, rekao je papa Franjo.
View this post on Instagram
Poljska i druge pojedine zemlje EU kažu da je kriza dio “hibridnog rata” koji Bjelorusija vodi u znak odmazde za sankcije EU-a nakon što je Bjelorusija ugasila prosvjede protiv bjeloruskog čelnika Aleksandra Lukašenka, a koji su pokušali osporiti njegov ponovni izbor za predsjednika prošle godine. Sumnjajući, naravno, u autentičnost izbora.
Tako je Bjelorusija počela slati neke izbjeglice kući, uglavnom u Irak, ali je rekla da čeka odgovor EU-a na svoj zahtjev da Njemačka prihvati 2.000 njih “nasukanih” na granici, što je EU odbacila, a Njemačka zanijekala da je pristala na to. Latvija, Litva i Poljska, podnoseći najveći teret krize, rasporedile su tisuće graničara, vojnika i policije da zapečate granicu i potisnu migrante koji pokušavaju prijeći iz Bjelorusije i time stvorili političku krizu.
Kako kažu određeni politički stručnjaci, ovo nije “nova igra” koju Lukašenko radi, već je isti potez napravio 2002. i 2004. godinem prijeteći da će poslati poplavu izbjeglica u Europu ako EU ne ispuni njegove zahtjeve. Politolozi su to čak identificirali kao prisilne organzirane migracije, u kojima je Bjelorusija sudjelovala u najmanje 56 slučajeva.
Nažalost, čini se da ova taktika funkcionira većinu vremena kada se koristi: stučnjaci su otkrili da je država ovom prisilom postigla barem neke od svojih ciljeva u 73 posto ovih slučajeva i gotovo sve svoje ciljeve u više od polovice slučajeva (57 posto).
Franjo je obranu migranata i izbjeglica učinio kamenom temeljcem svog papinstva i u svojoj poruci Četvrtom svjetskom sastanku narodnih pokreta, kada je, osim toga, zatražio i minimalni temeljni dohodak, kraći radni dan te pohvalio prosvjede nakon ubojstva Georgea Floyda.
Nizozemci ne žele dati suglasnost za primitak Hrvatske u Schengen?
Nikad ništa nije jednostavno. Naime, u medijima se pojavila informacija da Nizozemci “ne žele” dati suglasnost za primitak Hrvatske u Schengen, no evo o čemu se točno radi. Slovensko predsjedništvo Vijećem Europske unije postavilo je na provizorni dnevni red sljedećeg sastanka ministara unutarnjih poslova zaključke o spremnosti Hrvatske za ulazak u šengensku zonu. No, neslužbeno se doznaje da Nizozemska signalizira da možda nije spremna podržati tu odluku.
Zaključci o kojima je riječ nisu konačna odluka o primanju Hrvatske u Schengen, nego korak prije toga. Tim zaključcima, o kojima je sada riječ, Vijeće EU pismeno potvrđuje ono što je Europska komisija već rekla: da je Hrvatska ispunila sve tehničke preduvjete za ulazak u šengensku zonu bez granica.
Konačna politička odluka, čini se, tek slijedi. Bit će to posebna odluka Vijeća, koja se usvaja nakon što Vijeće o odluci o primanju Hrvatske u Schengen konzultira i Europski parlament. Ali do te političke odluke i ne može se doći ako prvi korak nije usvojen.
Slovenska vlada taj prvi korak namjerava odraditi sada, prije kraja slovenskog predsjedanja koje završava 31. prosinca, nakon čega predsjedanje preuzimaju Francuzi. No na sastanku Odbora stalnih predstavnika u Vijeću EU Nizozemska je, kako neslužbeno doznaje Hina od upućenog izvora, izrazila rezerviranost čak i prije nego što se otvorila dublja rasprava.
Navodno su to obrazložili time što je u Nizozemskoj na snazi tehnička vlada te stoga radije ne bi odlučivali o tako osjetljivom pitanju. Izbori u Nizozemskoj bili su još u ožujku, a o novoj vladajućoj koaliciji još se pregovara. To je već sad rekordno dugo razdoblje formiranja vlade u povijesti nizozemske demokracije.
Jedan nizozemski izvor potvrdio je Hini da je stav te zemlje po pitanju proširenja Schengena uvijek bio jedan od kritičnijih i opreznijih, posebno u pogledu toga poštuju li se temeljna prava na granicama koje bi trebale postati nove vanjske granice šengenske zone. To je načelan stav o proširenju Schengena općenito, a na pitanje kakav je konkretno trenutačni stav Nizozemske o specifičnom pitanju zaključaka koji bi se usvojili u prosincu i potvrdili spremnost Hrvatske za Schengen, nizozemski izvor kaže da konačnog nizozemskog stava još nema, odnosno da se još na njemu radi.
Istraga je otkrila raširen seksizam u australskom parlamentu
Tužna, ali ne i šokantna vijest. Svaka treća australska parlamentarka doživjela je seksualno uznemiravanje, pokazalo je izvješće koje podržava vlada. Istraga visokog profila o seksualnom uznemiravanju i maltretiranju u australskom parlamentu otkrila je da je “seksistička kultura” široko rasprostranjena.
View this post on Instagram
U izvješću koje je podržala vlada – objavljenom u utorak nakon sedmomjesečne istrage – navodi se da je svaka treća osoba koja trenutno radi u parlamentu “doživjela neki oblik seksualnog uznemiravanja dok je tamo radila”. Brojka uključuje i 63 posto zastupnica u parlamentu.
“Ambiciozni političari koji nisu razmišljali da je problem podignuti te, poljubiti u usne, dodirnuti, tapšati po stražnjici, komentirati izgled… okolina je to dopuštala,” rekla je jedna od 1700 ispitanika u izvješću.
Izvješće je sadržalo 28 preporuka, uključujući službenu izjavu o priznanju političkih čelnika, ciljeve za povećanje rodne raznolikosti i “proaktivan fokus na sigurnost i dobrobit”.
Istraga je pokrenuta usred široko rasprostranjenog bijesa zbog navodnog silovanja Brittany Higgins, saborske službenice, u uredu ministra nakon noćnog provoda s konzervativnim kolegama iz Liberalne stranke 2019. Nakon njezinih tvrdnji, koje su još uvijek pred sudom, uslijedio je niz optužbi za silovanje i seksualno uznemiravanje protiv političara i njihovih djelatnika što je potaknulo demonstracije širom zemlje i zahtjeve za reformom.
jedna od njih je i ta da je australski državni odvjetnik Christian Porter optužen za silovanje 16-godišnje djevojke dok je bio tinejdžer. Žrtva je prošle godine preminula samoubojstvom. Porter je odbacio optužbe.
“Ovo nije politički problem. Ovo je ljudski problem”, rekla je Higgins na prosvjedima u ožujku. “Svi smo naučili tijekom proteklih nekoliko tjedana koliko je rodno nasilje uobičajeno u ovoj zemlji. Vrijeme je da naši čelnici s obje strane politike prestanu izbjegavati javnost i zaobići odgovornost. Vrijeme je da se zapravo pozabavimo problemom.”
Senatorica Zelene stranke Sarah Hanson-Young opisala je izvješće kao “razotkrivanje seksističke kulture i uznemiravanja u politici”. “Statistički podaci i komentari su šokantni, ali za mnoge žene ovdje nisu iznenađujući i slažu se s našim iskustvima,” rekla je.
Premijer Scott Morrison pokušao je obraniti postupke svoje vlade u radu na poboljšanju ravnopravnosti spolova, ali je prihvatio da postoji široko nezadovoljstvo njegovim postupanjem prema navodima o maltretiranju žena u politici.
Naravno da ova priča djeluje kao navijena, zato što vam se ne čini, nego je činjenica da se po ovom pitanju ne radi ništa, ili minimalno. Sankcije za uznemiravanja su rijetka, a osobe su sklonije vjerovati optuženom, a ne žrtvi. Sve to dovodi do ponavljajućih potresnih svjedočanstava za koja se nadamo da će biti primjer da se mora bolje.
Foto: Sam Mooy/Stringer/ Getty Images News via Getty Images
