Svake srijede donosimo mali briefing važnih događanja taj tjedan iz područja politike i društva

U svakodnevnom moru vijesti teško je filtrirati one važne, odabrali smo tri iz Vatikana, Kalifornije i, pa, svijeta kako biste bili u toku s novostima velike važnosti koje utječu ili bi mogle utjecati i na naše politike.

Papa traži univerzalni temeljni dohodak i kraće radno vrijeme

Prije nekoliko se dana papa Franjo dotaknuo svih gorućih tema posljednjih godinu dana i dao par savjeta kako iz ove pandemije izaći “boljim čovjekom”. U video poruci Četvrtom svjetskom sastanku narodnih pokreta u subotu, papa Franjo pozvao je na univerzalni temeljni dohodak, obrazovanje i zdravstvenu zaštitu, kraći radni dan te pohvalio prosvjedni pokret koji je uslijedio nakon ubojstva Georgea Floyda. Pozvao je sudionike da sanjaju i rade zajedno kroz solidarnost kako bi izgradili bolje društvo i izašli bolji iz pandemije Covid-19.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Pope Francis (@franciscus)

Riječ je o svjetskom sastanku koji nastoji raspraviti i podijeliti tekuće društvene borbe te predložiti nove oblike djelovanja kako bi se prevladali određeni problemi radnika, siromaštva i nepravde. Okuplja aktiviste iz najmarginaliziranijih društvenih zajednica, a sudionici su ulični prodavači, obrtnici, ribari, poljoprivrednici, graditelji, rudari, kršćanski radnici različitih zanata i zanimanja.

Papa Franjo je također podsjetio da “nismo osuđeni ponavljati ili graditi budućnost temeljenu na isključenosti i nejednakosti, odbacivanju ili ravnodušnosti; gdje je kultura privilegija ondje je to nevidljiva i neodoljiva moć, a iskorištavanje i zlostavljanje uobičajena su metoda preživljavanja.” Napomenuo je da je pandemija Covid-19 razotkrila društvene nejednakosti, da smo svi iskusili “bol lockdowna”, posebno ljudi bez osnovne infrastrukture koji su ostali ranjiviji, migranti, osobe bez dokumenata i neformalni radnici bez stalnih prihoda.

Zbog toga je izrazio nadu da će se zbog svega određeni društveno-ekonomski modeli promijeniti. “Tako da imaju lice, jer su ga mnogi modeli izgubili”. Apelirao je na velike laboratorije da liberaliziraju patente i omoguće svakoj zemlji pristup cjepivu; kreditnim institucijama da se odreknu dugova kako bi omogućile siromašnim zemljama da jamče osnovne potrebe svojih ljudi; velikim ekstraktivnim tvrtkama da prestanu uništavati šume, močvare i planine te zagađivati ​​rijeke i mora; velikim korporacijama da zaustave monopolističke strukture proizvodnje i distribucije koje napuhuju cijene i uskraćuju kruh gladnima; proizvođačima i trgovcima oružjem da prestanu s aktivnostima koje potiču nasilje i rat.

Također je pozvao tehnološke divove da prestanu iskorištavati ranjivost ljudi radi stjecanja profita te upozorio na važnost mentalnog zdravlja uz napomenu da se skrati radno vrijeme te omogući temeljni dohodak. Za kraj, inzistirao je na tome da nećemo izaći jednaki iz ove krize.

“Ili ćemo izaći bolji ili ćemo izaći gori. Kako želite da izađemo iz ove krize? Bolji ili gori?”

Sve u svemu, papi bi možda netko mogao poslati ekonomski model kojem je cilj dobar život za sve, možda pogura ovu utopističku, ali možda jedinu viziju koja je rješenje naših problema kao društva.

Kalifornija će kažnjavati muškarce koji skinu kondom bez ženina pristanka

Jeste li čuli za “stealthing”, odnosno kada osoba ukloni kondom bez znanja druge osobe i pristanka? Iako u nekim državama (poput Velike Britanije, Novog Zelanda i Njemačke) za “stealthing” možete biti kazneno gonjeni, ovaj problem i dalje je izniman tabu, a prijave su rijetke, dok je dokazivanje namjere još teže. Kalifornija je postala prva američka savezna država koja je zabranila skidanje kondoma bez pristanka seksualnog partnera ili partnerice te ono najvažnije, proglasila ga je oblikom seksualnog nasilja.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by SVPA (@svpaofficial)

Žrtve također sada imaju pravo tužiti počinitelje i tražiti odštetu, no počinitelji ne mogu biti gonjeni za kazneno djelo s obzirom na to da je izmjena zakona usvojena samo u području građanskog prava. Cristina Garcia, jedna od članica kalifornijske Skupštine, radila je na ovom zakonu godinama te je nezadovoljna što “stealthing” nije proglašen kaznenin djelom.

“Ako je izostao pristanak, nije li to definicija silovanja ili seksualnog napada?”

Garciju je na apeliranje promjene zakona inspirirao rad nekadašnje studentice prava na Sveučilištu Yale, Alexandre Brodsky, zahvaljujući kojoj je izraz “stealthing” populariziran. Brodsky je danas autorica knjige Sexual Justice u kojoj su nebrojene priče žrtava koje su doživjele “stealthing”. Ono zapanjujuće je da mnoge žrtve nisu bile sigurne je li riječ o silovanju, te su isticale da se osjećaju zlostavljano i izdano.

Dosadašnje studije pokazuju kako je “stealthing” puno češći nego što se misli. Na primjer, jedno istraživanje iz 2019. godine navodi kako je 12 % žena u dobi od 21 do 30 godina doživjelo da partner skine kondom tijekom seksualnog odnosa bez njihova znanja ili pristanka. Australsko istraživanje iz iste godine objavilo je poraznu statistiku da je ovo iskustvo imala jedna od tri žene, te jedan od pet muškaraca.

Više od 99,9 % studija slaže se: ljudi su uzrokovali klimatske promjene

Čini se da osobama koje se protive činjenici da klimatske promjene uopće postoje ponestaje materijala, no vjerujemo da će se snaći. Više od 99,9 % recenziranih znanstvenih radova slaže se da su klimatske promjene uglavnom uzrokovane ljudima, prema novom istraživanju od 88,125 studija povezanih s klimom. Šokantno, zar ne?

No, ovo nije neka vijest, barem ne iz znanstvenog kuta. Sličan dokument iz 2013. godine pokazao je da 97 % studija objavljenih između 1991. i 2012. podržava ideju da ljudske aktivnosti mijenjaju Zemljinu klimu. Mark Lynas, gostujući suradnik Saveza za znanost i prvi autor rada smatra da je time prilično zatvoren svaki smisleni razgovor o stvarnosti klimatskih promjena uzrokovanih ljudima.

“Od ključne je važnosti priznati glavnu ulogu emisije stakleničkih plinova kako bismo mogli brzo mobilizirati nova rješenja, jer već svjedočimo u stvarnom vremenu razornih utjecaja katastrofa povezanih s klimom na poduzeća, ljude i gospodarstvo.”

Unatoč takvim rezultatima, ispitivanja javnog mnijenja, kao i mišljenja političara i predstavnika javnosti ukazuju na lažna uvjerenja i tvrde da među znanstvenicima još uvijek postoji značajna rasprava o pravom uzroku klimatskih promjena. Istraživački centar Pew je 2016. otkrio da samo 27 % odraslih osoba u SAD -u vjeruje da su se “gotovo svi” znanstvenici složili da su klimatske promjene posljedica ljudske aktivnosti, navodi se u članku.

Dakle, ako sada znamo da 99,99 % studija ide u prilog tome da je ljudski utjecaj taj koji je odgovoran za sva ova, da prostite, sranja, ovo bi trebala biti točna na “i”. Rasprave o očitome trebale bi prestati, i nužnu energiju usmjeriti u to da spasimo stvar. Djelujemo kao papige, ali očito niti to nije dovoljno.

Foto: Chelsea Guglielmino/ Getty Images News via Getty Images