U rubrici Scroll-break svaki tjedan izdvajamo pet stvari koje možete konzumirati umjesto beskonačnog bauljanja društvenim mrežama
Biramo eseje, kratke priče, video-eseje, podcaste, članke i slične formate u bespućima interneta koji će vam, za razliku od doomscrollanja, otvoriti neke nove teme, vrijedne promišljanja i dijeljenja s drugima.
Pogledajte sadržaje koje smo vam preporučili prošli tjedan, a u nastavku otkrijte pet stvari koje možete čitati, gledati ili slušati odmah.
Why Are We So Afraid of Conversation?
Mlada britanska spisateljica Lamorna Ash istaknula se svojim knjigama Dark, Salt, Clear: Life in a Cornish Fishing Town i Don’t Forget We’re Here Forever. Za platformu The Dial napisala je esej u kojem pokušava istražiti pitanje koje postaje sve neizbježnije u digitalnom dobu: kako smo zaboravili razgovarati i komunicirati? U britkom, informacijama bogatom eseju, Ash primjećuje da se ljudi danas sve teže upuštaju u razgovore licem u lice, iako ne misli na usputne, površne interakcije.
Unatoč životu u eri društvenih mreža i gotovo pandemijskoj digitalnoj komunikaciji, polako gubimo osjećaj spontanosti i sigurnosti u sebe tijekom razgovora, što nas sve više drži na površini i udaljava od dubokih razgovora. Ash analizira paradoks: u eri self-help vodiča koji tematiziraju komunikaciju, sposobnost iskrenog dijaloga slabi. To se događa jer se komunikacija pokušava „prodati“, zapakirati u marketinške i monetizirane tehnike; učimo kako strateški i prodajno komunicirati, dok onu osnovnu, iskrenu komunikaciju u interpersonalnim odnosima zapostavljamo.
Ash piše kako self-help vodiči često reduciraju razgovor na skup tehnika, umjesto da ga prikažu kao malu umjetnost odnosa. Esej pročitajte ovdje.
What Is a Body For?
Esej Diane Saverin na samom početku konstatira – “ako postanem roditelj, moje tijelo više neće biti samo moje.” To su ona inicijalna razmišljanja i strahovi autorice koja potom počinje povezivati svoje iskustvo bavljenja ekstremnim avanturističkim pothvatima na Aljasci i majčinstvo. Obilježena strahovima da će izgubiti dio identiteta, ali i tijelo koje je godinama gradila kroz ekstremne fizičke izazove, Saverin počinje mijenjati svoju percepciju majčinstva. Rastavlja ga na avanture, baš onakve kakvima se i sama bavila. Majčinstvo za nju postaje ona najveća avantura – testiranje granica tijela, uma i poimanja sebe. Dovodi nas do zaključka da je, kad na taj način gledamo na ovu životu promjenu, ona samo još jedna transformacija i novi tip slobode koji se integriraju u već postojeće tijelo i identitet. Esej čitajte ovdje.
Sea of Lies
Sea of Lies već mjesecima zauzima mjesto na listi najpopularnijih podcasta godine. Nastaje u produkciji CBC-ja i riječ je o true-crime podcastu koji vodi nagrađivani podcaster Sam Mullins. Kroz sedam epizoda pratimo priču koja započinje tijelom izvučenim iz oceana i raspliće se u sagu o najvećem kanadskom prevarantu.
Podcast istražuje Alberta Walkera, nekada najtraženijeg prevaranta u Kanadi, a danas najkompleksnijeg swindlera u zemlji. Walker je koristio desetke lažnih identiteta, bio umiješan u prevare vrijedne milijune dolara, pa čak i u ubojstvo u Ujedinjenom Kraljevstvu. Podcast o njegovom jezivom slučaju slušajte ovdje.
Sorry Baby
Iako nezavisan, film Sorry Baby već se svrstao među najbolje filmove godine i privukao značajnu pažnju i mainstream publike. Režirala ga je Eva Victor, koja ujedno glumi glavnu ulogu – profesoricu Agnes, koja se pokušava nositi s traumom seksualnog zlostavljanja iz prošlosti.
Kroz nekronološku strukturu film prati Agnesine ljubavne i prijateljske odnose, karijeru i iskustvo traume, dok istovremenu ne bježi od utjecaja drugih aktualnih događanja u njezinom životu. Film je svjetsku premijeru imao na festivalu Sundance na kojem je osvojio nagradu za najbolji scenarij, a u američka kina ga je distribuirao A24, kompanija koja je već postala sinonim za kvalitetan nezavisan (pa i blockbusterski) film. Trenutno je dostupan na HBO Maxu.
The Rise and Fall (and Future) of Digital Art
View this post on Instagram
Tehnologija prožima sve sfere života, pa tako i umjetnost. No što se događa kada tehnologija omogući drukčiji vid monetizacije na tržištu umjetnina – monetizaciju digitalne umjetnosti? O tome piše članak iz Dazed Digital.
Prije nekoliko godina sve je vrvjelo NFT-jevima, “certifikatima” koji dokazuju vlasništvo nad jedinstvenim digitalnim sadržajima kolekcionarskog tipa – slikama, videima, glazbom, GIF-ovima ili nečim trećim. Kolekcionar pod pseudonimom Metakovan otkupio je djelo američkog digitalnog umjetnika Beepla za gotovo 70 milijuna dolara, što je potaknulo masovno ulaganje u NFT i digitalnu umjetnost. Nedugo nakon toga uslijedio je nagli pad tržišta, a 2023. godine 95 % investitora u NFT-ove izgubilo je novac.
Autor Thom Waite podsjeća da je ovo dio normalnog procesa kod novih medija i tehnologija i da to nije kraj digitalnoj umjetnosti, već poziv na njezinu transformaciju. Kao primjer navodi suradnju veterana klasične umjetnosti Olafura Eliassona, koji je stvorio VR-djelo dostupno i kao NFT, čime nastaje nova forma umjetničkog „predmeta“. Kompleksan svijet NFT-a i digitalne umjetnosti otkrijte ovdje.
Foto: Pexels, Instagram, IMDb
