U rubrici Scroll-break svaki tjedan izdvajamo pet stvari koje možete konzumirati umjesto beskonačnog bauljanja društvenim mrežama

Biramo eseje, kratke priče, videoeseje, podcaste, članke i slične formate u bespućima interneta koji će vam, za razliku od doomscrollanja, otvoriti neke nove teme, vrijedne promišljanja i dijeljenja s drugima.

Pogledajte sadržaje koje smo vam preporučili prošli tjedan, a u nastavku otkrijte pet stvari koje možete čitati, gledati ili slušati odmah.

Inklings Book Club: Fredrik Backman

Jack Edwards godinama je book bloger koji neprestano inovira način na koji prezentira knjige. Osim Instagrama, YouTubea i TikToka, pokrenuo je i svoj plaćeni Substack kanal u kojem recenzira najzanimljivije naslove koji su mu došli u ruke, a ljetos je osnovao i prvi book club, Inklings Book Club. Tijekom deset godina uspio se profilirati kao opinion maker među mladim book blogerima, pa je danas čest moderator razgovora na književnim festivalima. U Inklings Book Clubu nedavno su sudjelovali i Cillian Murphy i autor Max Porter, ali epizoda koju vam preporučujemo ona je s Fredrikom Backmanom, s kojim je Edwards razgovarao na književnom sajmu u Gothenburgu. Čak i ako književnost pratite površno, goleme su šanse da ste čuli za Backmana – autora knjiga “A Man Called Ove”, “Anxious People” ili “Beartown”. Njegova najnovija knjiga “My Friends” povod je razgovora u kojem Backman otkriva pozadinu pisanja priče, koliko je puta gotovo odustao od pisanja, zašto mu je važno pisati o mladim ljudima i kako njegovo pisanje prožima njegova obitelj. Odličan razgovor možete poslušati ovdje.

Is My Small Town the Center of the Universe?, Robyn Ryle

Postoji nešto posebno u životu u malom mjestu, opisuje to autorica Robyn Ryle u svom eseju za Lit Hub. Kroz spontan i neočekivan susret s poznanikom počinje promišljati o snazi “poznatog lica” i povezanosti u manjim zajednicama. Što je to zbog čega o nekom iznenadnom susretu razmišljamo danima, u čemu leži snaga susreta s nekim iz našeg mjesta i života? “Društveni život u malim gradovima jednako je, ako ne i više, kompliciran od gradskih naselja i predgrađa”, govori i opisuje kako je ta premisa inspirirala i njezinu knjigu “Sex of the Midwest”, u kojoj se isti likovi iznova i iznova susreću i često se čini kao da ništa drugo ne rade. No upravo iz tih malih susreta nastaju cijeli društveni svemiri. Relativno kratak esej vrlo je upečatljiv i promišlja svakodnevicu kojom se ne bavimo često, a toliko nas oblikuje. Esej čitajte ovdje.

Geneva Free Port: The World’s Most Secretive Art Warehouse


Upravo kroz prethodno spomenuti razgovor Jacka Edwardsa i Fredrika Backmana saznali smo za jedno od najtajnovitijih skladišta umjetnina u švicarskoj Ženevi. Članak Marie-Madeleine Renauld za The Collector vodi nas u bizaran svijet Geneva Free Porta i objašnjava povijest skladišta umjetnina u kojem se, procjenjuje se, nalazi više od milijun umjetničkih djela koja vrijede oko sto milijardi dolara. Picasso, Klimt, Van Gogh, Warhol – samo su neki umjetnici čiji radovi stoje skriveni nakon što su vrlo vjerojatno kupljeni na nekoj od aukcija i nikad više preneseni u dom stvarnog kupca. No tamo stoje upravo jer je omogućeno skladištenje bez plaćanja poreza ili carine. Članak pročitajte ovdje.

13th

Jedan od najboljih dokumentaraca na Netflixu je “13th” u režiji Ave DuVernay. Izašao je 2016. godine, no pravi je true gem u slučaju da ga niste pogledali. Govori o povijesti američkog zatvorskog sustava, zatvorskim kompleksima i masovnim zatvaranjima u SAD-u, kao i o kompleksnoj poziciji rase u ovoj debati. Sâm naslov odnosi se na 13. amandman američkog Ustava, koji je 1865. označio kraj legalnog ropstva u SAD-u. Film je bio nominiran za Oscara za najbolji dokumentarac i osvojio je Emmy. Koristi niz fascinantnih arhivskih snimki i donosi intervjue s brojnim političkim figurama i javnim ličnostima. Dokumentarac možete besplatno pogledati na službenom Netflixom YouTube profilu, ovdje.

Does Language Shape Thought? From Philosophy to Neuroscience, Tim Seyrek

Specifičan esej bavi se odnosom jezika i razmišljanja, a iako je poprilično filozofske prirode i referira se na brojne filozofske ideje, kao i relevantna istraživanja – jednostavno je uistinu fascinantan. Govori o odnosu jezika i misli, koliko jedno oblikuje drugo i jesu li granice našeg jezika granice svijeta kakvog poznajemo. Otkriva nam brojne rezultate istraživanja koji pokazuju da razlike među jezicima utječu na percepciju i pamćenje, na primjerima koncepta vremena kod Engleza i Kineza ili percepcije boja između Rusa i Engleza. Čak se dotiče i bilingvizma i fenomena promjene ličnosti ovisno o tome na kojem jeziku osoba govori. Esej čitajte ovdje.

Foto: Instagram, Pexels, Netflix