U rubrici Scroll-break svaki tjedan izdvajamo pet stvari koje možete konzumirati umjesto beskonačnog bauljanja društvenim mrežama
Biramo eseje, kratke priče, videoeseje, podcaste, članke i slične formate u bespućima interneta koji će vam, za razliku od doomscrollanja, otvoriti neke nove teme, vrijedne promišljanja i dijeljenja s drugima.
Pogledajte sadržaje koje smo vam preporučili prošli tjedan, a u nastavku otkrijte pet stvari koje možete čitati, gledati ili slušati odmah.
How to save the world from a fascist takeover | Yanis Varoufakis interview
View this post on Instagram
Prije nekoliko dana odjeknula je vijest o pismu Yanisa Varoufakisa koji je otkazao gostovanje na popularnom projektu Filozofski teatar nakon što je saznao da će HNK ugostiti predstavnike izraelskih kulturnih institucija. Ubrzo su se počeli širiti intervjui i izjave ovog grčkog ekonomista i političara, koji je 2015. godine obnašao i dužnost ministra financija u Grčkoj.
Varoufakis se tijekom godina istaknuo pronicljivim kritikama tehnofeudalizma, kasnog kapitalizma, neoliberalizma i tehnokratske politike koja prožima Europsku uniju. Upravo je ovih dana objavljen njegov intervju u emisiji Politics Joe, u kojem Varoufakis govori o svojoj najnovijoj knjizi, ali i o tome kako se svijet može obraniti od sve većeg širenja fašističkih ideja koje se predstavljaju kao zaštitničke prema vlastitim domovinama.
Dotiče se načina na koji fašistički stilovi manipuliraju strahom, krizama i nejednakostima, kao i uloge ekonomije i medija. Kroz intervju Varoufakis iznosi brojne lekcije iz prošlosti i konkretne akcije koje smatra da se moraju poduzeti što prije. Svojim jasnim i oštrim analizama još jednom poziva na buđenje političke svijesti. Intervju pogledajte ovdje.
Was Mozart’s Sister Actually the Most Talented Musician in the Family?
View this post on Instagram
Glazbena povijest mogla je sasvim drukčije izgledati – to je prvo što ćete pomisliti kad otkrijete fascinantnu priču o Mariji Anni Mozart. Mozart je skladao neka od najvećih djela u povijesti klasične glazbe, imao je turneje po Europi i impresionirao krugove najutjecajnijih moćnika.
No što da je Mozart kojeg znamo bio netko drugi – ne Wolfgang Amadeus, već njegova sestra Maria? Baš kao Wolfgang, Nannerl, kako joj je glasio nadimak, bila je dječje muzičko čudo i virtuoz. Povjesničari danas vjeruju da su čak i određena Mozartova djela bila Marijina.
Od malih nogu pokazivala je ogroman talent i impresionirala društvene krugove kojima su se kretali njezini roditelji, no kad je napunila 18 godina, u skladu s društvenim normama, morala se skrasiti i više nije bilo prihvatljivo da javno svira. Više o skrivenom talentu Mozartove obitelji čitajte ovdje.
The Shape of Things – Ray Bradbury
Priče Rayja Bradburyja rezoniraju s današnjim društvom. Jednu njegovu kratku priču možete pročitati besplatno na platformi Library of Short Stories, a dio je istoimene kolekcije kratkih priča.
U priči Bradbury piše o Peteru Hornu, čovjeku koji ima suprugu i dvoje djece i živi na Marsu, kamo su morali preseliti nakon nuklearnog uništenja Zemlje. Ubrzo Peter primjećuje da njegova djeca postaju drugačija – koža im se mijenja, oči postaju zlatne, počinju govoriti marsijanskim jezikom i gube identitet zemljana.
Priča je britko napisana, a čitanje traje tek 20 minuta, tijekom kojih nas Bradbury upozorava na posljedice političkih katastrofa, gubitka identiteta uslijed rata i pokušaja obnove civilizacije. Čitajte ovdje.
The Greatest Night in Pop
Postoje trenuci u glazbenoj povijesti koji su obilježili generacije. Uz Live Aid koncert Freda Mercuryja ili Woodstock, jedan je takav i izlazak pjesme We Are the World 1985. godine.
Ako pogledate spot, čak i s odmakom od toliko godina prepoznat ćete neke od najvećih glazbenika svih vremena – poput Michaela Jacksona, Lionela Richieja, Stevieja Wondera, Dionne Warwick i drugih.
Dokumentarac na Netflixu svjedoči upravo stvaranju te pjesme i vodi nas iza kulisa nastanka kultnog spota. Premijerno je prikazan na Sundance festivalu, a bio je nominiran i za Emmy za najbolji dokumentarac 2024. godine.
The Nobel Laureate Insists on the Reality of the Present
Prošlog je tjedna objavljen dobitnik Nobelove nagrade za književnost – priznanje je pripalo Mađaru Lászlu Krasznahorkaiju, jednom od najvećih živućih mađarskih pisaca. Njegove distopijske priče, inspirirane prozom Franza Kafke i Samuela Becketta, tematiziraju osjećaj otuđenosti i izgubljenosti te propadanja zajednica.
O tome što prvo pročitati pisali smo ovdje, no preporučujemo vam i razgovor koji je objavio Yale Review. U njemu Krasznahorkai daje zanimljive argumente o ratu u Ukrajini, pojmu apokalipse i poziciji umjetnosti u doba izgubljenosti. Čitajte ovdje.
Foto: IMDB, Profimedia.hr, Instagram, Pexels
