U svijetu modernih trendova koje generacija Z unosi, jedan od najkontroverznijih možda je onaj nazvan “lijeni ponedjeljak”.
Kultura rada koja ohrabruje stalni “hustle” sve više otežava ravnotežu između posla, privatnog života i brige o sebi. Neumorni pritisak da uvijek pružamo najbolje rezultate može nas ostaviti iscrpljenima, umornima i preplavljenima.
Prema nedavnom članku LinkedIna i Headspacea, gotovo 75 posto zaposlenih Amerikanaca izvještava o osjećaju anksioznosti uoči nadolazećeg radnog tjedna, ističući potrebu za rješenjima koja mogu pretvoriti tu anksioznost i stres u produktivnije navike.
U drugom istraživanju YouGova iz 2021. godine koje je uključivalo četiri tisuće ispitanika, 58 posto njih izrazilo je svoje nezadovoljstvo ponedjeljkom, otkrivajući prazninu koju bi percepcija prema obvezama kao što je “bare minimum Monday” mogla učinkovito ispuniti.
TikTok kreatorica Marisa Jo Mayes popularizirala je ovaj trend nakon što je uredno osjećala stres nedjeljom i uvijek bila u zaostatku svakog ponedjeljka ujutro. Često je osjećala krivnju i nedovoljnu produktivnost kad nije mogla završiti svoj obilan popis obveza.
“Pokrenula sam ovo jer sam stavljala previše pritiska na sebe, što mi je otežavalo postizanje bilo kakvih rezultata.”
Zašto prihvatiti ovaj trend?
Ponedjeljci su poznati po izazivanju stresa i anksioznosti dok se vraćamo radnom tjednu. Usvajanje koncepta “bare minimum Monday” omogućava nam namjerno usporavanje i raspodjelu vremena za brigu o sebi. Dakle, polagan, spor početak radnog tjedna, umjesto “nabrijanog” stava može nam osigurati jednostavnije održavanje energije tijekom cijelog tjedna i izbjegnemo osjećaja umora i izgaranja već u utorak ili srijedu.
Samim time, uvođenje rutine opuštenih jutara naposljetku može izrazito smanjiti stres i anksioznost.
“Prva dva sata nakon buđenja izbjegavam sastanke i polako ulazim u dan. To vrijeme provodim čitajući, vodeći dnevnik ili obavljajući kućanske poslove. To su dva sata bez tehnologije, nema e-mailova – samo radim ono što me čini sretnom i uzbuđenom zato što krećem u dan”, podijelila je Mayers za Insider.
Ostatak njezinog radnog dana, koji ponedjeljkom obično traje samo tri sata, provodi fokusirajući se na bitne zadatke koji se mogu riješiti brzo i jednostavno.
Nakon obavljanja najvažnijih zadataka, ponedjeljak možete iskoristiti za prakticiranje svjesnosti, uživanje u dugoj kupki ili jednostavno uživanje u opuštenom obroku – a sve kako biste postavili pozitivan ton za nadolazeći tjedan.
Ovome u prilog ide i istraživanje iz 2022. godine koje je objasnilo kako uključivanje wellbeing navika poput jednostavne šetnje prirodom može činiti čuda za vaše raspoloženje i kvalitetu sna, bez obzira na stresno okruženje.
Put ka (ne)produktivnosti?
Filozofija “bare minimum Monday” može se činiti kao praksa koja vodi ka neproduktivnosti. Međutim, kad se pravilno primjenjuje, “bare minimum Monday” zapravo može poboljšati radnu učinkovitost tako što učinkovito rješava “izgaranje” i poboljšava koncentraciju.
Mayes je objasnila da je doživjela pozitivnu transformaciju kad je prilagodila svoja očekivanja za ponedjeljak, otkrivajući da je ovaj mali pomak zapravo povećao njezinu ukupnu produktivnost.
Nedavna istraživanja potvrđuju ovaj učinak. Na primjer, istraživanje iz 2021. godine praćenje švedskih radnika tijekom desetogodišnjeg razdoblja pokazalo je da su smanjeni radni sati povezani s manjom razinom stresa, smanjenom iscrpljenosti i manjim brojem negativnih emocija, dok je istraživanje iz 2017. godine pokazalo da je smanjenje radnog vremena za 25 posto dovelo do poboljšane kvalitete sna i smanjenja stresa.
Dok se svijet polako kreće prema zdravijim praksama na radnom mjestu poput četverodnevnog radnog tjedna, ima smisla da se zapitamo jesu li načini na koje organiziramo i raspoređujemo svoje zadatke doista korisni za nas ili nisu.
Ako je nježan, svjesniji ponedjeljak ono što vam treba da biste prošli kroz ostatak tjedna sa sto posto, tada “bare minimum Monday” trend zaslužuje priliku. Više radnih sati ne jamči uvijek više rezultata. Što prije shvatimo ovu istinu, bliže smo sustavu koji funkcionira za sve nas.
Foto: Pexels
