Svi smo čuli za burnout – već smo pisali o tome koji su simptomi izgaranja, o tome što je roditeljski burnout , o metodama koje bi nam mogle pomoći da izbjegnemo isti i slično. No, jesmo li zbog konstantnog straha od izgaranja zapravo otišli u potpuno drugu krajnost?
Sve se više ljudi bori sa prokrastinacijom i teško im je pronaći fokus da izvrše svoje svakodnevne obaveze. Stoga ni ne čudi što nova istraživanja pokazuju da mnogi od nas pate, no ne od burnouta, već od “mentalnog nedopterećenja”. Naime, znanstvenici sa Sveučilišta Aalto u Finskoj nedavno su skovali taj izraz kako bi opisali osjećaje umora koje doživljavamo tijekom online sastanaka.
“Pretpostavljala sam da ću otkriti da ljudi doživljavaju veliki stres na online sastancima, ali rezultat je bio suprotan – oni koji nisu bili angažirani u svom radu tijekom Zoom sastanka brzo su postajali pospani. I čini se da sada ‘dosada’ daleko prelazi granice ponekog Zoom poziva”, kaže profesorica Niina Nurmi, koja je vodila studiju.
Dosada – bolest nove generacije?
Istraživanje o fenomenu dosade radio je i Cary Cooper, profesor organizacijske psihologije i zdravlja na Manchester Business School. Kroz svoje analize otkrio je da nas posao i obaveze u kojima se ne osjećamo izazvanima ili vođenima mogu ostaviti depresivnima, nemotiviranima te bez želje i volje da išta poduzmemo ili napredujemo.
Jano je da kada govorimo o nedostatku stimulacije na poslu, ne govorimo o nekom famoznom novom pojmu koji se odjednom pojavio. Dapače, studija iz listopada 2023. godine otkrila je da gotovo polovica zaposlenika osjeća dosadu i iscrpljenost na poslu, dok je 2016. godine francuski izvršni direktor parfema Frédéric Desnard čak tužio svog poslodavca tvrdeći da mu je posao toliko dosadan da ga je pretvorio u “profesionalnog zombija”.
Tu ne možemo ni izbjeći sve prisutniji rad od kuće, koji je do prije nekoliko godina bio nezamisliva praksa u Hrvatskoj, no s pandemijom koronavirusa i nju smo objeručke prihvatili. A jesmo li se time uhvatili za deprimirajuće uže koje će svakog trena puknuti?
Prema Cooperu, rad od kuće pruža fleksibilnost što mnogima odgovara, ali s druge može biti društveno izolirajuće i, posebice u većim tvrtkama, možda ćete osjećati da ne dobivate mentorsku podršku koja vam je potrebna za napredovanje.
Kao i kod drugih uzroka stresa, mentalno nedopterećenje može uzrokovati loše raspoloženje, nedostatak motivacije, umor i glavobolje, ali i ponašanja poput nedostatka vremena (i motivacije) za vježbanje, prejedanja ili povlačenja iz društva.
Iako ovaj fenomen pogađa sve, Cooper kaže da je primjetljiviji među roditeljima, posebice majkama, koje, kako kaže, mogu “zaglaviti” u obavezama koje su prerasle ili koje su jednostavno ispod njihovih potencijala. No, unatoč tome, rijetko se odlučuju promijeniti posao, jer im rad od kuće pruža već spomenutu fleksibilnost radnog vremena, a i ne moraju napuštati udobnost svog doma, što im je važno zbog majčinskih obaveza.
No, iako majke često ipak biraju ostati na radnom mjestu, nedavno istraživanje tvrtke Beyond otkrilo je da dva od pet zaposlenika u Velikoj Britaniji razmišljaju o promjeni posla prije kraja 2024. Zašto?
Pa, iako u teoriji zvuči kao san imati posao koji nije fizički naporan te imati mogućnost rada od kuće bez konstantnog straha od nadređene osobe, takvi poslovi ne djeluju pozitivno na kognitivne sposobnosti osobe, ali ni na mentalno zdravlje.
“Često je razlog to što im se čini da se njihove snage ne koriste u potpunosti ili da se ne razvijaju. Dosadno im je, u osnovi”, kaže Cooper.
Foto: Pexels
