Sedam svjetskih čuda se već tisućljećima smatraju nekim od najnevjerojatnijih arhitektonskih dostignuća koja je svijet vidio. Neka od tih ikoničnih zdanja, poput primjerice piramida, još uvijek postoje, iako, naravno, u drugačijem obliku nego prije 2000 godina

Spekulirajući o tome kako su te strukture zapravo izgledale u svojim najsjajnijim trenucima, NeoMam Studio je u suradnji s Budget Direct Austalia proučio pisane i vizualne informacije koje postoje o svakom od tih čuda, te kreirao gifove koju su oživjeli strukture (ne) izgubljene u vremenu. 

Kolos s Otoka Roda

Priča kaže da je ova gigantska statua boga sunca Heliosa bila visoka 32 metra i to na pijedestalima od 15 metara, a napravljena od otopljenih štitova ciparske vojske koje je Rhodes netom prije izgradnje pobijedio u velikoj bitci. Dosta dobar način da se pokažu svijetu tko je gazda. 

Velika piramida u Gizi 

Keopsova piramida sagrađena je prije više od 4.500 godina od kamenih blokova koji su bili teški od 2,5 tona do 15 tona, i ostala je najviša struktura na zemlji još sljedećih 4000 godina! Nema točne informacije kako je sagrađena, osim da je na njoj radilo oko 100.00 vještih radnika. 

Viseći vrtovi Babilona

Kod ovog čuda zapravo još postoje dvojbe je li uopće postojalo. Jedino su svjetsko čudo na listi koje bi moglo biti u potpunosti kreacija nečije mašte od prije 4500 godina: svi zapisi o njemu dolaze izvan Babilona, a sami spisi od strane vještih babilonskih zapisničara ne spominju postojanje tog vrta. 

Aleksandrijski svjetionik

Svjetionik u Aleksandriji sagrađen je na isturenom dijelu otoku Farosa prije nešto više od 2000 godina, a projektirao ga je grčki arhitekt Sostrat iz Knida. Legenda priča kako je Sostrat dugo tragao za materijalom za izgradnju temelja koji bi se opirao morskoj vodi, pa napokon sagradio svoj toranj na golemim blokovima od stakla. 

Mauzolej u Halikarnasu

Grobnica sagrađana za Mauzola koji je vladao kao pokrajinski namjesnik perzijske satrapije Karije. Toliko impresivna da je njegovo ime postalo generička riječ za slične tvorevine (nismo sigurni koliko bi ga to oduševilo da je to znao).

Zeusov kip u Olimpiji

Zeusov kip u Olimpiji, napravljen od slonovače i zlata, bio je pokušaj Elećana da zasjene Atenjane u izražavanju naklonosti vrhovnom božanstvu.  Napravio ga je poznati kipar Fidija započevši njegovu gradnju 433. pr. Kr., a trajala je osam godina. Bio je golemih razmjera, visine 13 metara, no mana je bila što je sam tron bio od drva pa je kip uništen za vrijeme požaru u Konstantinopolu. 

Artemidin hram u Efezu

Grci, Goti i rani Kršćani čini se nisu baš voljeli ovaj hram posvećen grčkoj božici plodnosti, lova, divljih života i šuma: hran je izgrađen i razrušen čak tri puta. Prvi je bio Herostrat koji je želio spaljivanjem jednog od sedam svjetskih čuda postati slavan i ući u povijest (što mu je i uspjelo).