Istraživanje je pokazalo da su ljudi zabrinuti za svoj izgled pri povratku na događanja uživo jer su videokonferencijski pozivi rezultirali iskrivljenom slikom o sebi
Sigurno ste već jako svjesni utjecaja društvenih mreža na samopouzdanje ljudi, najviše kad je riječ o filtrima koji mijenjaju izgled, i koji su doveli do mnogih dismorfija, porasta korištenja estetskih operacija i slično. Noviji oblik dismorfije, koji se iskristalizirao tijekom posljednjih istraživanja utjecaja pandemije na pojedince, uključuje aplikaciju Zoom, koja je postala svakodnevni alat za lakšu komunikaciju.
Iako su ljudi svjesni da ljudi koriste razne filtre za fotografije, mnogi nisu svjesni da se slične stvari odvijaju i na kamerama, koje najčešće koristimo za online-sastanke. Učinci gledanja u sebe satima tijekom videokonferencijskih poziva rezultirali su promjenom načina na koji doživljavamo svoju sliku o sebi – jer to se sada velikoj većini dogodilo po prvi put. To, kao i više slobodnoga vremena za praćenje drugih na Instagramu, TikToku i Facebooku, dovelo je do problema s imidžom.
Taj fenomen je jedna dermatologinja i profesorica medicinske škole s Harvarda, dr. Shadi Kourosh, prozvala “Zoom dismorfija”, jer je primijetila porast zahtjeva za estetskim operacijama zbog problema povezanih s izgledom tijekom pandemije. “Osobe ne gledaju pravi odraz sebe. Ne shvaćaju da je to iskrivljeno ogledalo”, kaže za The Guardian, pojašnjavajući da faktori poput kvalitete, kuta i blizine kamere ovisi kako izgledamo.
Ono što se sada ne zna jest to kako će izgledati povratak u škole i na poslove s takvom novonastalom iskrivljenom slikom o sebi. Istraživanje provedeno na više od 7000 ljudi na Harvardu, primjerice, sugerira da će mentalni ožiljci od koronavirusa ostati prisutni neko vrijeme.
Čak i prije COVID -a, plastični kirurzi i dermatolozi bilježili su porast pacijenata koji su im dolazili sa zahtjevima koji su bili “nerealni i neprirodni”, no za razliku od toga da osoba pokaže fotografiju kako želi izgledati, Zoom dismorfija je drukčija po tome što su osobe svjesne da ono što promatraju jest nerealno, ali im i dalje pomućuje sigurnost u sebe. To će sve, boje se stručnjaci, dovesti do nepotrebnih kozmetičkih radova, poglavito kod mladih ljudi.
A to potvrđuju i brojke. Istraživanje na Harvardu pokazalo je da ih tri od deset planira uložiti u svoj izgled kao strategiju za suočavanje s povratkom na osobna događanja, sa zabrinutošću oko povećanja tjelesne težine, promjene boje kože, bora i akni. “Ljudi koji su provodili više vremena na online-sastancima imali su lošiju percepciju vlastitog izgleda”, kaže Kourosh o istraživanju.
I, kako to promijeniti ako se čini da i kad osobe znaju da nešto nije stvarno, i dalje stvore problem s percepcijom sebe? Rješenje stručnjaka je svijest o tome, no znamo i da postoje Photoshop i filtri pa nam niti to nije pretjerano pomoglo. Čini se da ćemo morati preispitati svoje dosadašnje mehanizme, osvijestiti važnost mentalnoga zdravlja i spriječiti razvoj ovakvih stvari dok su mali miš, a ne slon u prostoriji, kojeg, kako to biva, ignoriramo.
Foto: Siam Stock/Shutterstock
