Prošli vikend, od 1. do 2. lipnja u Zagrebu se održala jako zanimljiva konferencija – Web3 Tales, a koju organizira 100% ženski tim članica udruge Alice in Blockchains. ako vam zvuči poznati, već smo o njima pisali, radi se o nevjerovatno zanimljivom događaju i inicijativi gdje se zapravo razgovara o budućnosti interneta i glavnu riječ vode – žene.
Web3 Tales
Naglasak konferencije je na praktičnim primjenama blockchain tehnologije, zašto je to tehnologija koja će biti pokretač nove ekonomije, koji su to poslovi koji se otvaraju i kako se brandovi i tvrtke mogu pripremiti za web3, novu paradigmu interneta. Jedan od ciljeva konferencije je bio i da više od 70% predavačica budu žene, što ovu konferenciju dodatno čini vrlo jedinstvenom tech konferencijom.
Tanja Bivić Plankar – NFT
Iako je konferencija završila, vjerujemo da je ostavila veliki utisak na mnoge posjetitelje, govornike i sve one kojima je ova tehnološka tema bliska i bitna prvenstveno profesionalno. Tako smo mi “zaustavili” jednu od sudionica konferencije, Tanju Bivić Plankar, ekspertice jedne od gorućih tema, one o NFT-u i predsjednice organizacije Blockchain Alliance Europe. Tanja Bivić Plankar na panelu “NFTs 101” istaknula je da je NFT pojam puno više od trenda. NFT je nevjerojatan alat pomoću kojega se može unaprijediti poslovanje ili neki projekt. Na panelu “NFTs and Digital Ownership Renaissance”, Anastasia Angelova, Gretchen Andrew, Tanja Bivić Plankar i Mak Muftić raspravljali su o najnovijim trendovima vezanim uz NFT u kontekstu umjetničkih djela, medija, gaminga i ostalih, drugih industrija.
Mnogima još nije jasno što je to kriptovaluta, ili barem imaju ideju o čemu se radi. Možete li nam objasniti o čemu se radi, kako se koristi i kakva je to zapravo – valuta?
S blockchain tehnologijom možemo prenositi i pohranjivati vrijednost bez središnjih institucija, peer-to-peer, kroz distribuirane mreže, a transakcije su šifrirane i nepromjenjive. Digitalna vrijednost koja se pohranjuje i prenosi na opisani način je kripto imovina.
Dakle, ako želite nešto kupiti od mene i platiti određenom kripto imovinom ili valutom, ne trebamo banku ili bilo kojeg drugog posrednika. Prenijet ćete mi vrijednost na moj novčanik, koji se koristi za komunikaciju s različitim mrežama (na primjer, Bitcoin, Ethereum itd.); transakcija će biti brza i nepromjenjiva.
Naravno, kripto imovinom se također može trgovati i ona je nestabilna, a to je dio koji obično čini vijesti. Ali blockchain tehnologija ima mnogo drugih slučajeva upotrebe koji mogu poboljšati naš svakodnevni život.
Ako se netko iole razumije u kriptovalute uglavnom razgovara o mogućnostima zarade, no rijetko tko uopće spominje koje sve mogućnosti kripto donosi u tehnologiji. O čemu se tu sve radi, koje su sve tehnološke prednosti i koristi kripta?
Istina, previše se fokusiramo samo na mogućnosti zarade jer blockchain tehnologija ima mogućnosti upotrebe u svim granama industrije. Tu govorimo o tome, da se blockchain tehnologija može upotrijebiti komplementarno postojećim sistemima, u kombinaciji s drugim tehnologijama, kada je potrebna zbog svojih karakteristika: bez posrednika, nepromjenljivost, automatizacija i kriptografija. Zbog svojih karakteristika blockchain tehnologija se može na primjer koristiti za pohranjivanje informacija artikala u opskrbnom lancu i za praćenje tvari, što pripomaže transparentnosti i povećanju povjerenja. Blockchain tehnologija se može upotrijebiti i kao osnova za digitalnu identitetu, za dokaz o vlasništvu, kao osnova za komuniciranje IOT uređaja, kao sredstvo i infrastruktura za plaćanje… To je samo nekoliko primjera. Postoji već puno mogućnosti, kako se mogu rješenja implementirati u sustave i poboljšati ih.
Posljednjih godina ste na čelu jedne značajne organizacije; Blockchain Alliance Europe, neprofitne organizacija koja radi na masovnom prihvaćanju blockchain tehnologija i kriptovaluta. Kako sprovodite proces prihvaćanja i usvajanja? Koje alate i metodologije koristite? Kako izgledaju ti procesi?
Blockchain Alliance Europe udružuje kompanije koje razvijaju ili implementiraju produkte na području blockchain tehnologije ili dio blockchain ekosistema. Mi smo potpuno volonterska organizacija, svi koji su aktivni daju svoje slobodno vrijeme i energiju da bi demistificirali kripto i blockchain tehnologiju i da bi dali točne i jasne informacije na tom području.
Svaka nova ideja prihvaća se po istom principu, zanimljiv pristup k tome je opisao Geoffrey A. Moore u djelu „Crossing the Chasm“. Autor opisuje, kako novu ideju najprije prihvate entuzijasti i nakon toga se dogodi hype, koji privuče raznoliko društvo: entuzijaste, oportuniste, scammerje. Poslije hypa slijedi t.i. „chasm“, ponor, i za to vrijeme je značajna marginalizacija i destrukcija te iste ideje. Nakon toga postepeno se dogodi masovno prihvaćanje. Neke realizacije blockchain tehnologije već su blizu masovnog prihvaćanja (npr. plaćanje s kriptom) a ostale još moraju kroz više koraka.
Za masovno prihvaćanje vrlo je važno obrazovanje o blockchain tehnologiji i kriptu, jer samo s obrazovanjem se nećemo bojati novih ideja i tehnologija. U Blockchain Alliance Europe smo zato organizatori, suorganizatori i prijatelji konferencija i meet-upova. Organiziramo različita obrazovanja za manja i veća poduzeća, sudjelujemo s regulatorima na više nivoa i povezujemo se s drugim sličnim organizacijama. Naučili smo u godinama postojanja, da se masovno prihvaćanje događa korak po korak i da je svatko tko razumije blockchain tehnologiju i njene mogućnosti dragocjen za našu zajednicu jer smo korak bliže adopciji.
Može li Europa postati vodeća blockchain destinacija? Pitam, posebnu u odnosu na druga svjetska mjesta koja predominantno nose predznake tehnoloških destinacija.
U davno vrijeme odrasla sam s filmom „Vlak u snijegu“, gdje djeca pjevaju. „Kad se male ruke slože, sve se može, sve se može.“ I zato sam vjerojatno vječna optimistkinja. Ali realno Europa usvaja ili će usvojiti regulatorne propise koji je dijele od ostatka svijeta i najvjerojatnije će se tu produkti blockchain tehnologije drugačije razvijati. Regulacija znači nekakav okvir i sigurnost kompanijama koje se bave blockchain tehnologijom ali može se i dogoditi, da pretjerana regulacija guši kreativnost i to daje prednost kompanijama koje rade u drugačije reguliranim zemljama. Europa sama ima želju, da je tehnološko samodostatna, u okviru Europskog blockchain partnerstva se razvijaju različiti primjeri upotrebe blockchain tehnologije tako da neki temelji za uspjeh postoje i nadamo se najboljemu.
Obrazovanje je ključno za masovno prihvaćanje različitih slučajeva upotrebe blockchain tehnologije. Koliko je društvo, šire društvo spremno usvajati nova i takva znanja?
Mislim, da je po tom pitanju najvažnije koliko znamo mi, kao blockchain zajednica, komunicirati sa širem društvom. Jer kada nagovaramo šire društvo moramo biti jasni i jednostavni ali ta vrsta komuniciranja se razvija skladno sa zrelošću tehnologije. I šire društvo neće morati znati sve detalje blockchain tehnologije o kojima danas razgovaramo, nego će upotrebljavati produkte blockchain tehnologije. I danas npr. koristimo email, brojne aplikacije i sisteme plaćanja bez toga, da znamo sve tehničke detalje, ali moramo znati dovoljno o digitalnim uslugama, da možemo inovacije sigurno upotrebljavati.
Kripto tehnologija ima svoje značajke i karakteristike, koje biste istaknuli kao najbitnije? I kako utječu ili bi utjecale na svakodnevicu?
Da, blockchain tehnologija ima značajke: bez posrednika (peer-to-peer), nepromjenljivost, transparentnost, automatizacija i kriptografija. To znači, da je povjerenje preneseno na tehnologiju a ne npr. na centralne institucije kojim moramo vjerovati i to je ujedno i najveća inovacija blockchain tehnologije. U društvu, koje rapidno gubi povjerenje u društvene sustave, sigurno je blockchain tehnologija jedno od mogućih rješenja ili dio rješenja, koje bi moglo vratiti to izgubljeno povjerenje. To znači, da bi s primjenom transparentnih i nepromjenljivih sistema mogli npr. zaustaviti korupciju. Ali do tog cilja nas dijeli puno koraka i svi ti koraci nisu povezani samo s tehnologijom, mora postojati i politička i društvena volja, da se tako nešto dogodi.
Konferencije poput ove, Web3 Tales, su važne, značajne jer osim profesionalnog sudjelovanja, predavači, gosti, mogu iz prve ruke prenijeti svoje znanje i iskustvo drugima. Koliko su vama ovakva umrežavanja i prenošenje znanja pomagali u ne samo razvoju karijere, već širenju svijesti i informacija o predmetu vašeg zanimanja?
Da, konferencije kao Web3 Tales, koje imaju odličan, vjerodostojan i koristan sadržaj su esencijalne za razvoje blockchain tehnologije i za konsolidaciju zajednice i u veliku čast mi je, da sam sudjelovala na Web3 Tales i u živo upoznala članice udruge Alice in Blockchains.
U početku moje blockchain karijere takve konferencije su bile vrlo važne za pridobivanje znanja a i za razmišljanja i za nove ideje. Poslije svake konferencije me inspiriraju članovi naše zajednice, koji grade rješenja i inoviraju. I da, uživam u živahnim debatama i razmjeni znanja. Ali polako je i vrijeme, da nas kao dio redovnog programa uključe u tako zvane klasične konferencije, jer je kripto i blockchain tehnologija ostaje i vrijeme je, da pričamo o njoj na svim razinama.
Moje sljedeće pitanje zapravo jedva čekam prestati postavljati ženama u industrijama, no dok mi taj osjećaj ne sjedne, mislim da je bitno pitati ga; Kako je biti na čelu Blockchain Alliance Europe, raditi, djelovati i stvarati u tehnološkoj industriji i biti – žena?
Moja velika želja je potpuna ravnopravnost na svim razinama i mislim, da polako dolazimo i do te faze. Danas se kako žena još uvijek moraš više dokazivati kao muškarci, pogotovo kada je u pitanju tehnologija. Ali dolaze nove generacije, generacija Z i generacija alfa, koje ne interesiraju nepravedni sistemi vrijednosti i svijet ne gledaju po spolu, boji kože i nacionalnosti i nadam se da će tada ovo pitanje postati bespredmetno.
Fotografije: Tanja Mendillo
