Zagrepčanka Tihana Veljačić pokrenula je prije koju godinu zanimljivu inicijativu Ditch Plastic, a s njome i mali kotačić promjena prema održivom životu. S njom smo pokrenuli mini seriju eko vodiča kroz gradove, a nakon Budimpešte, Beča i Splita, Tihana nas prvi put vodi kroz Ljubljanu.
Nedavno sam ponovno posjetila Ljubljanu koja je od Zagreba udaljena nešto manje od 150 kilometara. Na manje od sat i pol vožnje od Zagreba nalazi se najzeleniji glavni grad Europe koji već godinama ozbiljno provodi brojne održive politike. Vjerojatno možete pretpostaviti da u početku nisu prolazile bez otpora kod građana Ljubljane, ali su sada prepoznate kao uspješni potezi koje kopiraju brojni europski gradovi. Osim toga, održivi način života i turizam su pravi magneti za posjetitelje pa ne čudi da grad vrvi turistima sa svih strana svijeta.
Jednom kad stignete u Ljubljanu, osjećate kao da ste stigli na neku drugu planetu – mjesto gdje se vodi računa o okolišu i zajednici kroz uspješno implementirane korake za zeleniji, zdraviji i ugodniji život. Osim toga, grad Ljubljana već godinama uspješno primjenjuje strategiju za razvoj održivog turizma pa je tako ponosna nositeljica brojnih nagrada – 2021. godine nagrađena je titulom europske zelene destinacije – European Best Green Capital Award, a iste godine je proglašena jednom od top 100 svjetskih destinacija na svijetu, sedmu godinu za redom.
Pa, po čemu je Ljubljana tako posebna?
Za početak, centar grada je zatvoren za promet motornih vozila, a tih 17 hektara je najveća pješačka zona u Europi rezervirana za slobodno kretanje pješaka, bicikala i različitih električnih vozila. Ulaz u taj dio grada je dozvoljen samo vozilima s posebnim dozvolama i to od 6 do 10 sati ujutro čega se svi zaista pridržavaju.
Pješačka zona se širila postepeno, tijekom godina, što se pokazalo kao odličan potez jer je kvaliteta zraka u gradu značajno porasla, buke od prometa gotovo nema, čuje se pjev ptica, a količina restorana i kafića, kojih se ne bi posramio ni puno veći grad, se rapidno povećava iako je glavni argument protiv uspostave pješačke zone bio upravo taj da će privatni biznisi propasti.
Meni omiljeni način istraživanja Ljubljane je pješice jer je grad kompaktan i savršen za istraživanje s noge na nogu. Moguć je i najam Bolt romobila, ali ih se ne koristi prečesto – vjerojatno zbog popločenja kockicama u centru grada koje nisu najugodnije za vožnju na malim kotačima.
Osim pješice i romobilima, stanovnicima i posjetiteljima Ljubljane je na raspolaganju još nekoliko održivih načina kretanja po gradu – najam javnih bicikala iz sustava BicikleLJ, Kavaliri – mala električna vozila, kao i električni turistički vlakić za razgled grada.
Ako niste obožavatelj/ica šetnje, odličan način za upoznavanje grada je električni vlakić koji vozi širim centrom grada, kao i besplatni električni taksiji Kavaliri koji mogu prevesti do pet osoba. To su vozila slična autićima za golf, koja su inicijalno bila namijenjena prijevozu starijih osoba i osoba koje se teže kreću, bez unaprijed definirane ture i rasporeda. Sada ih može zaustaviti bilo tko u razdoblju od 8 do 20 sati, a potpuno su besplatni. U Ljubljani većinu javnog prijevoza čine autobusi, a nedavno je testiran i prvi autobus na vodik koji je isproban tijekom Europskog tjedna mobilnosti. Na krovovima autobusnih stanica se od 2020. godine sade autohtone biljke iz Botaničkog vrta otporne na sušu i sunčevo zračenje, a privlače pčele i druge polinatore. Ideja je preuzeta iz inozemstva, a realizirana na inicijativu građana.
Također, upotreba privatnih i unajmljenih bicikala je vrlo popularna. BicikeLJ je javni sustav najma bicikala koji se mogu unajmiti na čak 84 lokacija u širem centru grada. Za sve vožnje do sat vremena, najam bicikla je besplatan, a nakon 5 minuta možete opet besplatno unajmiti bicikl na sat vremena. Online registracija je jednostavna, tjedni najam bicikla košta 1 euro, dok ćete se za simboličnu cijenu od 3 eura biciklom voziti cijelu godinu. Gradske vlasti vode računa da uz jeftin najam bicikla, jednostavno bicikliranje prati i odgovarajuća infrastruktura tako da se stalno grade i proširuju biciklističke staze, koje sada broje čak 230 kilometara.
Ako ste pak ljubitelj vodenih plovila, ne brinite jer stanovnici Ljubljane nisu pobjegli od svoje rijeke Ljubljanice već su je uključili kao centralni element grada pa grad možete razgledati i turističkim brodićima, koji (još) nisu na električni pogon. Plovidba traje 45 minuta, karta za odrasle je 14 eura dok ćete za dijete platiti upola manje.
Sve veća (i kvalitetnija) ponuda veganskih i vegetarijanskih restorana
Svake godine situacija je sve bolja za ljubitelje bezmesne hrane, a ponude ima za svaki džep. Meni omiljeni je Abi falafel u Trubarjevoj ulici koja vrvi restoranima i kafićima. To je jeftino i nepretenciozno mjesto gdje možete pojesti odličan falafel i druge bliskoistočne specijalitete po vrlo povoljnim cijenama.
Nedaleko se nalazi odličan veganski bistro Gaudi&Naan s jako ukusnim jelima i vrlo ljubaznim osobljem (što se pokazalo kao rijetkost u drugim ugostiteljskim objektima). Možete isprobati jela poput curry slanutka s prilogom od bijele i divlje riže, odrezak od patlidžana ili veganski pad thai. Domaći ledeni čaj je preukusan, a u ponudi imaju i slovenska vina na čaše. Mjesto je vrlo popularno pa će vam vjerojatno trebati rezervacija, pogotovo ako planirate večeru.
Još jedan favorit mi je Gostilna Vida smještena na Gornjem trgu koja u ponudi imaju svježa i sezonska jela pripremljena od lokalnih sastojaka s (najčešće) azijskim twistom pa tu možete naručiti poke bowls, različite kombinacije stir fry rezanaca, ali i ukusne lokalne deserte. Sjajno je što jedno jelo možete naručiti u različitim varijantama – veganskoj, ribljoj ili mesnoj.
Ako se zateknete u Ljubljani u petak – ne smijete propustiti poznati food market Odprta Kuhna, festival koji se održava već 10 godina na Pogačarjevom trgu u neposrednoj blizini ljubljanske tržnice. Tamo možete pronaći štand većine renomiranih slovenskih restorana, a naglasak je na lokalno uzgojenoj, sezonskoj i ukusnoj hrani uz podršku lokalnoj gastro ponudi.
Ljubljanski tržnica je poznata po tome što je većina hrane uzgojena u okolici Ljubljane, a to se vidi po kvaliteti sezonske hrane i redovima koji se stvaraju na pojedinim štandovima. Naravno, kao i svugdje – jedan dio dolazi iz uvoza, ali Slovencima je općenito jako bitno da je lanac proizvodnje hrane što kraći te da jedu lokalnu, sezonski uzgojenu ekološku hranu.
Javno dostupna pitka voda
U gradu se nalazi 40-ak slavina s pitkom vodom, a Ljubljana je jedna od rijetkih europskih prijestolnica koja se može pohvaliti pitkom vodom koja teče iz slavina nepročišćena tehnološkim procesima. Svi pitniki se redovito kontroliraju, a zatvaraju se ako se utvrdi i najmanje odstupanje od propisane kvalitete vode.
Štoviše, pravo na pitku vodu je 2016. godine ugrađeno u Ustav Republike Slovenije kao temeljno ljudsko pravo te je djelatnost opskrbe vodom dodatno zaštićena.
Mali, ali neodoljiv Botanički vrt
Ljubljanski botanični vrt je smješten 10-ak minuta od samog centra grada, ali vas uređena šetnica uz rijeku Ljubljanicu vodi kroz četvrt Prule ravno do njega. Utemeljen je prije više od 210 godina, najmanji je koji sam posjetila te je dom više od 5 500 biljnih vrsta. Ulaz je besplatan, a želite li posjetiti tropski staklenik s egzotičnim biljkama, ulaz ćete platiti 4 eura.
Ljubljanska “plaža”
Zvuči nevjerojatno, ali Ljubljana ima svoju gradsku plažu uz rijeku Ljubljanicu na nasipu Trnovo koju je zamislio i realizirao jedan od najpoznatijih i najvažnijih slovenskih arhitekata, Jože Plečnik. Radi se o kaskadnim stepenicama ispod stabala vrba gdje se ljudima dolaze odmoriti, družiti, gledati brodove ili čitati. Naime, svake subote tamo se održava Knjižnica ispod krošanja gdje možete posuditi knjigu, odmoriti i uživati u mirnoj atmosferi.
Rekorderi po reciklaži otpada
Zanimljivo je spomenuti da se Slovenija smjestila na visoko 7. mjesto kad se radi o razdvajanju otpada. Ne u EU već na svijetu. Ljubljana je još 2014. godine usvojila Zero Waste strategiju i pridružila se mreži Zero Waste Europe. Kontejneri za prikupljanje sortiranog otpada su smješteni ispod zemlje što je estetski privlačno, nema neugodnih mirisa, a evidencija odlaganja otpada se prati pomoću personaliziranih kartica. Ljubljana do 2025. godine namjerava povećati stopu odvojenog prikupljanja otpada na impresivnih 78%.
Sve ovo čini Ljubljanu poželjnim mjestom za život, ali i za duži ili kraći odmor da iz prve ruke doživite kako izgleda primijenjena održivost i što se sve može napraviti kad postoji želja za implementiranje održivih politika.
Nadam se da vas je sve navedeno motiviralo da posjetite Ljubljanu te da će vas ove preporuke motivirati da svoj boravak i aktivnosti u zelenom srcu Slovenije učinite što održivijima.
Foto: privatna arhiva
