Iako (još) nismo u recesiji, neka sveprežimajuća emocija daleko je od sretne. Kako se resetirati u glavi za neki pozitivniji pogled na svijet? Dr. Emma Kavanagh ima neke smjernice za “vibecesiju” u kojoj se nalazimo
Nakon što smo lagano ulazili u treću godinu pandemije, došla je vijest koju smo slavodobitno čekali – maske su pale! Ta vijest nije bila dočekana ni sa kakvim velikim slavljem. Štoviše, mnogi nisu ni znali da se to dogodilo. Jer taj dan misli su nam već bile u nuklearnim ratovima, atomskim bombama i ratu u susjedstvu. Grč u želucu koji je krenuo s pandemijom, hoćemo li ili nećemo živjeti u scenariju “12 majmuna”, nastavio se. Slijedila su buđenja koja su pratila refreshanja vijesti, čega su se točno sad cijene digle, hoćemo li imati plin ove jeseni, koliko su se digle najamnine i cijene stanova i jesu li se podijelili koji otkazi. U tom kaosu, iako su se mnogi povukli u svoje mikrosvemire, kolektivni osjećaj koji se mogao rezati nožem bio je onaj letargije, bespomoćnosti, anksioznosti. Hoće li Putin ostvariti svoje prijetnje, hoćemo li se smrznuti tijekom zime, hoće li burze svijeta pasti, hoće li trgovački lanci i proizvođači pristati na sidra na cijenama ili će nas to uvući u još veće probleme?
Nesigurna ekonomija
No došlo je ljeto, i opuštenija druženja i razgovori u kojima smo otkrili da nas sve more gotovo iste stvari. Svi se nalazimo u “vibecesiji”. To je termin koji je skovala Kyle Scanlon, poznata američka financijska stručnjakinja, u svom eseju za “New York Times” kako bi opisala ekonomsku stvarnost zbog nesigurnih vremena u kojima živimo. “Čini se kao da se sve raspada”, primijetila je nedavno, posebno ukazujući na spiralna kretanja financijskih tržišta. “Nesigurna priroda svega toga stvara vibecesiju. Ekonomski govoreći, stvari su, kao, u redu, ali u stvarnosti… Osjećamo da je dosta toga off.” Ne moramo ni reći da je naša situacija još gora od američke, britanske i europske. Dakle, ovdje su “vibracije” stvarno, stvarno loše. Dr. Emma Kavanagh, autorica knjige za samopomoć iz 2021. “How to be broken”, slaže se da se raspoloženje nikad nije popravilo nakon koronavirusa. Ne voli pretjeranu uporabu medicinskih izraza za opisivanje društvenog odgovora pa nije oduševljena korištenjem riječi “depresivan” – ali da, kako kaže, stvari su trenutačno dosta tmurne. “S puno toga smo se nosili – i jako smo umorni”, kaže ona. Kriza troškova života, sve veća nejednakost i stvarni utjecaj klimatskih promjena dolaze u vrijeme kad se većina nas još uvijek oporavlja od pandemije. “Najgori dio pandemije možda je prošao – ali mi smo još uvijek u fazi oporavka. I nemojte se zavaravati, to je stvarno ružna faza. “Naše povjerenje je poljuljano, u smislu a) koliko je svijet siguran i b) koliko su naše institucije sposobne da nas zaštite od tog svijeta”, kaže dr. Kavanagh. “A u takvoj vrsti procesa, ovaj osjećaj tjeskobe – osjećaja nemirnosti i pomalo nesigurnosti – normalan je.” Većina nas pronaći će načine kako se nositi s promjenama, ali suočavanje nije bezbolan proces. Boli nositi se s gubitkom i shvatiti da se loše stvari zapravo mogu dogoditi.
No kad otkrijete da niste sami u svom turobnom pogledu, sve je lakše. “Razgovor s drugima pomoći će vam procesuirati strahove i brige koje imate. Tijekom pandemije ljudi su se više ohrabrili na dijeljenje svojih nevolja – iskreno su govorili o novčanim brigama i problemima s roditeljstvom primjerice – a to može biti pozitivno nasljeđe, ali i neophodno. Postoji osjećaj da su nas napustile institucije koje bi nas trebale štititi i stoga ćemo se morati obratiti jedni drugima za pomoć.” Dr. Jolanta Burke, stručnjakinja za pozitivnu psihologiju, kaže da je “uranjanje u naše socijalne krugove u ovim vremenima jednako bitno kao i podrška drugima jer oboje poboljšava našu dobrobit. Nazovite prijatelja – i javite se na telefon kad vas nazove. Kad se ljudi osjećaju kao da ih se ne cijeni, vjerojatnije je da će se okrenuti nasilju ili politici ekstremne desnice”, ističe dr. Burke. Osjećaj da smo važni drugima ključan je za našu sreću i dobrobit. Nitko ne kaže da će zima biti laka, ali zajedništvo – s prijateljima, s kolegama, s radnicima, s obitelji – pomoći će nam da se nosimo s izazovima s kojima se susrećemo!
- Ako vam dođe da se dobro isplačete, i to je u redu. To je normalna reakcija na abnormalnu situaciju u kojoj se nalazimo.
- Ako se uhvatite da se brinete oko izmišljene budućnosti, zaustavite se i podsjetite na to da si možda predočavate najstrašniju verziju priče. Vratite se u sadašnjost tako da se malo okrenete oko sebe, podsjetite se na lijepe stvari i prakticirajte jednostavne tehnike meditacije.
- Kad s vama prijatelj(ica) ili član obitelj podijeli neku lijep vijesti, bez obzira na to koliko ona bila mala, uložite ako treba dodatnu energiju da budete entuzijastični oko nje. Pitajte ih dodatna pitanja i uzmite si još vremena da ispitate detalje kako će to imati pozitivan utjecaj na njihov život.
- Prakticirajte optimizam kada dobijete loše vijesti za nešto na čemu ste radili. Umjesto da krivite sebe, podsjetite se na to kako su okolnosti utjecale na rezultate, kao i da loša vremena uvijek dolaze s rokom trajnja te refelektirajte pozitivne stvari koje se događaju u vašem životu.
